Prema podacima FINA-e, krajem ožujka u Hrvatskoj je pod ovrhom bilo 199.325 građana, dok je prošle godine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti živjelo 21,4 posto građana.

Uz rast cijena veći od 22 posto, brojni su građani posegnuli za kreditima. No, financijski stručnjaci upozoravaju kako se baš u inflaciji i kreditima kriju opasnosti ulaska u financijske rizike koji mogu rezultirati pretjeranom zaduženošću, pa čak i siromaštvom.

“Jedan od najvećih podcijenjenih rizika je ‘tiha prezaduženost’ – kad građani nisu službeno u ovrsi, ali im svakodnevne obveze (rate, kartice, režije) stalno prelaze prihode. Rizik su i takozvani nevidljivi troškovi, primjerice trošenje putem kreditnih kartica ili korištenje minusa na računu, što se često ne percipira kao dug, a s vremenom stvara ozbiljan pritisak”, naglasila je za tportal direktorica tvrtke Coface Hrvatska Lucija Marinčić.

MI SMO PRVACI Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni!

Stručnjakinja upozorava i kako dobar dio građana zanemaruje mogućnost nepredviđenih situacija, poput bolesti, gubitka posla, većih popravaka ili geopolitičkih prilika koje na sve nas utječu. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku govore i da je prošle godine čak 34,9 osoba živjelo u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

Govoreći o kreditima, Marinčić upozorava mjesečna rata kredita veća od 30, 35 posto mjesečnih primanja predstavlja ozbiljan indikator prezaduženosti, kao i da dodatni rizik nose krediti s promjenjivom kamatnom stopom ili valutnom klauzulom, jer iznos rate može znatno porasti tijekom otplate.

DIVLJANJE CIJENA Hrvatska po inflaciji i u travnju među rekorderima u eurozoni. Evo što je najviše poskupjelo

Građanima savjetuje stvaranje tzv. financijskog jastuka – štednje koja može pokriti barem tri mjeseca osnovnih troškova ako dođe do gubitka prihoda. Osim toga, ističe i kako bi trebalo redovito pratiti troškove te ne ulaziti u kredite koje ne bi mogli podmiriti u lošijim vremenima.