U Bosnu i Hercegovinu će uskoro stići šest državljana te zemlje koji su, kao dio velike akcije deportacija koju je naredio novi američki predsjednik Donald Trump, deportirani iz SAD-a.

Riječ je o Džemalu Pujagiću, Aladinu Muminoviću, Siniši Elkazu, El Shaeru Hanyju, Muhi Ahmetoviću i Denisu Kljuniću.

Sva šestorica su zatvorenici koji iz različitih razloga služe kazne u SAD-u, piše Klix.

Nastavit će služenje kazne u BiH

Kako je riječ o zatvorenicima, u bosanskohercegovačkoj javnosti su se pojavila pitanja o njihovom statusu. Drugim riječima, postoji strah da bi, zbog potencijalno neriješenih pravnih pitanja, neki od njih (ili svi) bili pušteni na slobodu po povratku u BiH.

Ipak, prema informacijama do kojih je došao Klix, oni će sigurno nastaviti služenje svoje kazne u BiH. Razlog tome su dva važna sporazuma, od kojih je jedan specifičan po tome što je potpisan još davne 1901. godine.

Konvencija Vijeća Europe o transferu zatvorenika iz 1983.

Glavno pitanje oko pravnog statusa ove “šestorke” je u suštini je li riječ o transferu zatvorenika ili o ekstradiciji (izručenju).

U scenariju gdje se njihovi slučajevi tretiraju kao transferi zatvorenika, ovo pitanje regulira Konvencija o transferu zatvorenika Vijeća Europe iz 1983. godine. Prema tom dokumentu, omogućava se prebacivanje osoba koje se nalaze u zatvoru na izdržavanje kazne u zemlji čije su državljani.

BiH je taj dokument potpisala 2004., a na snagu je stupio nakon ratifikacije 2005. godine. Što se tiče SAD-a, iako nije riječ o europskoj zemlji, sporazum se primjenjuje i na zatvorenike u američkim zatvorima od 1985. godine.

Sporazum o izručenju 1901. potpisale Srbija i SAD, ali primjenjuje se i na BiH

Što se tiče izručenja, dolazimo do zanimljivog sporazuma koji bi definirao to pitanje u odnosima između SAD-a i BiH.

Naime, ekstradicije su se na relaciji SAD-BiH događale mnogo puta i svaki put su ih potvrđivale odluke lokalnih i saveznih sudova u Americi.

Razlog za to je ugovor iz 1901. godine, koji se zove Konvencija o izdavanju krivaca zaključena između Kraljevine Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.

Ministarstvo pravde BiH navodi ovaj ugovor kao jedan od 47 sporazuma koje je BiH preuzela notifikacijom o sukcesiji, iako nikada nije bila dio Kraljevine Srbije.

U razdoblju potpisivanja ugovora, koji se kasnije kroz razne oblike Jugoslavije “provukao” i do aplikacije u odnosima SAD-a i BiH, teritorij koju danas zauzima BiH bio je pod okupacijom Austro-Ugarske, iako je do 1908. formalno i dalje bio dio Osmanskog Carstva.

Sporazum iz 1901. ne odnosi se na Hrvatsku

Ono što je još zanimljivo jest i to da su još neke države bivše Jugoslavije ostale na ovom ugovoru o izručenju sa SAD-om. Pored BiH, naime, taj ugovor je i dalje na snazi u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

S druge strane, Hrvatska, Slovenija i Srbija su od raspada bivše Jugoslavije potpisali vlastite ugovore o izručenju sa SAD-om.

Čeka se izručenje još 175 državljana BiH

Prema podacima Klixa, nakon što se deportira prva grupa, na red će doći deportacija još 175 građana BiH koji su na jedan ili drugi način prekršili imigracijska pravila SAD-a.

Oni će, kao i prva “šestorka”, dobiti zabranu ulaska u SAD na određeno razdoblje, a zasad nije poznato ima li među njima ima još zatvorenika.

Deportacije svih građana BiH, kao i drugih migranata, financirat će SAD, piše Klix.

PROTJERANI SU Amerika deportira u BiH 181 ‘ilegalca’, u Sarajevu još ne znaju što će s njima