Visoki kazneni sud RH odbio je žalbu državnog odvjetništva te potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je bivši hrvatski premijer oslobođen optužbe za ratno profiterstvo u aferi Hypo.

Ivo Sanader, koji trenutačno služi objedinjenu zatvorsku kaznu iz slučajeva Fimi Media, Planinska i Ina Mol, bio je optužen i da je krajem 1994. i početkom 1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova zloporabio položaj te uzeo proviziju od 3,6 milijuna kuna od austrijske Hypo banke prilikom ishođenja kredita za kupnju zgrada za hrvatska diplomatska predstavništva.

Kako se pojašnjava u priopćenju, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbio je žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je optuženik Sanader oslobođen optužbe zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti uz primjenu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

VRAĆA SE Bivši premijer Sanader šetao Zagrebom, priprema se za slobodu

Riječ je o drugom ponovljenom suđenju, nakon što je ranije pravomoćnu osuđujuću presudu ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske i nakon što je nepravomoćnu osuđujuću presudu donesenu u ponovljenom postupku nakon odluke Ustavnog suda ukinuo Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrativši predmet Županijskom sudu u Zagrebu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

RATNO PROFITERSTVO Visoki kazneni sud odlučuje o žalbama na presudu Sanaderu u aferi Hypo

Visoki kazneni sud utvrdio je kako je žalba državnog odvjetnika neosnovana. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

U odluci se navodi da je prvostupanjski sud zaključio kako nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka stjecanja “nesrazmjerne imovinske koristi“. Optuženik je spornu proviziju primio iz sredstava banke.

Zato je, navodi dalje Visoki kazneni sud, ovdje riječ o neimovinskoj šteti kakvu može počiniti svaki državni dužnosnik činjenjem kaznenog djela, bez obzira na to čini li se ono u vrijeme rata ili u mirnodopsko vrijeme.

Kako zbog toga nema mogućnosti primjene Zakona o nezastarijevanju, zastara kaznenog progona za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nastupila je 22. ožujka 2022. Stoga je argumentacija na kojoj je prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku u potpunosti pravilna i utemeljena na zakonu.

Sanader u zatvoru neprestano od travnja 2019.

Riječ je o jedinom preostalom postupku protiv Sanadera koji je, nakon dvije osuđujuće presude, nepravomoćno oslobođen Uskokovih optužbi za zloporabu položaja i ratno profiterstvo. Bivši premijer je u tri od ukupno pet postupka koji su vođeni protiv njega pravomoćno osuđen, dok je u dva oslobođen.

Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, s time da je u zatvoru proveo više od polovice izrečenih kazni. Ipak, bivši premijer ne može zatražiti puštanje na uvjetni otpust sve dok se pravomoćno ne okončaju svi postupci protiv njega.

Sanader je, nakon nekoliko pritvaranja i puštanja na slobodu, u zatvoru neprestano od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. U tom slučaju nekadašnji vlasnik mesne industrije i HDZ-ov zastupnik Stjepan Fiolić priznao je da je bivšem premijeru donio deset milijuna kuna i milijun eura provizije.

Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu, uz povrat nezakonite koristi, kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.

Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Još jednu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, najviši sud potvrdio je sredinom studenoga 2021.