Turistički sektor u Grčkoj muči se s akutnim nedostatkom radne snage.

Oslanja se na radnike iz inozemstva.

No, Atena obeshrabruje imigrante strogim mjerama i ograničava doseljavanje, piše Deutsche Welle (DW).

Ne mogu naći radnike

“Već danas bih na koljenima otišla do crkve Megalohari samo da na vrijeme pronađem radnika za iduću godinu”, kaže Matina, vlasnica elegantnog butika Armonia na otoku Tinos.

Pritom misli na najpoznatije grčko hodočašće koje se svake godine održava 15. kolovoza na tom otoku. Hodočasnici se klečeći penju prema crkvi i mole Presvetu Bogorodicu za zdravlje, pomoć i podršku.

I Matina se nada pomoći: očajnički traži osoblje, ali bez puno uspjeha, iako su plaće na Tinosu nešto više nego u Ateni, a smještaj je osiguran. Ipak, sve je teže pronaći radnike za ljetnu sezonu. Gotovo posvuda na popularnom turističkom otoku mogu se vidjeti natpisi “Traži se osoblje”.

Uvoze radnu snagu iz Gruzije

U zlatarnici pokraj butika ljubazna prodavačica Tamar jedva govori grčki. Zna samo pozdraviti i odmah prelazi na engleski. Da bi razumjela što stariji grčki kupci žele, mora pozvati šefa. Ipak, zlatar je zadovoljan što je uspio pronaći radnicu za cijelo ljeto. Tamar dolazi iz Gruzije, legalno je došla u Grčku kao sezonska radnica i već mjesec dana radi na Tinosu.

Teoretski, više ljudi poput Tamar moglo bi legalno doći u Grčku zbog posla. Prošlog proljeća Grčka je potpisala sporazume s Armenijom, Gruzijom, Moldavijom, Indijom, Filipinima i Vijetnamom, obvezavši se da će angažirati 40.000 stranih radnika.

No, u praksi se ti sporazumi sporo ili gotovo nikako ne provode. Birokracija je komplicirana, grčka veleposlanstva u inozemstvu pate od manjka osoblja, a ponude nisu dovoljno privlačne.

Nakon pandemije koronavirusa, malo tko želi raditi sezonski posao

Zato hotelijeri diljem zemlje i dalje očajnički traže recepcionare, sobarice, spasioce, portire, konobare i kuhare.

Prema podacima Udruge grčkih hotelijera, nedostaje najmanje 60.000 radnika.

To je dijelom posljedica pandemije koronavirusa od 2020. do 2023. godine koja se osjetila diljem Europe, smatra Jorgos Hosoglu, predsjednik Panhelenskog saveza zaposlenih u prehrambenom sektoru i turizmu.

U Grčkoj je problem posebno akutan.

“Suočavamo se s neviđenim nedostatkom kvalificiranih i iskusnih radnika, osobito u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, jer su se zaposleni tijekom pandemijskih zatvaranja povukli iz sektora. Mnogi se nikad nisu vratili”, upozorava.

Prema Hosogluu, razlog je sezonska priroda posla. Kad sezona završi, radnici imaju pravo na naknadu za nezaposlene samo tri mjeseca.

“Kako da prežive ostatak godine, osobito sad tijekom dugotrajne krize životnih troškova?”, pita se.

Mladi Grci iseljavaju

Osim toga, sve više mladih Grka i Grkinja svoju sezonsku sreću traži u sjevernoj Europi, čak i na dalekom Islandu. A mnogi Albanci i Albanke, koji su desetljećima radili u Grčkoj kao jeftina radna snaga, sada su pred mirovinom ili odlaze u druge zemlje.

Grčko gospodarstvo se još od devedesetih oslanja na imigraciju – kako u turizmu, tako i u poljoprivredi i građevini. Do izbijanja gospodarske krize, Grčka je uvelike ovisila o radnicima iz Albanije. Tijekom provedbe financijskog “programa spasa” (2010.–2018.) potražnja je znatno pala. No, nakon pandemije potreba se višestruko povećala jer se gospodarstvo oporavilo, a turizam snažno porastao.

Isti se trend pojavio i u drugim zemljama koje nude konkurentnije plaće i jednostavnije procedure legalizacije za migrante. Zato se mnogi strani radnici nikada nisu vratili u Grčku.

Antiimigrantska politika

Jasno je, dakle, da Grčkoj treba atraktivna imigracijska politika. Osim 60.000 dodatnih radnika u turizmu, potrebno je još 50.000 do 60.000 u građevini i 60.000 u poljoprivredi.

No, konzervativna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa odlučila je igrati na antimigrantsku kartu. Vjeruje da je najbolji način za prevladavanje kriza, skandala i loših rezultata u anketama čvrst stav prema migrantima. Cilj je pridobiti desno orijentirane birače.

Bivši ministar za migracije Makis Voridis, koji je podnio ostavku krajem lipnja zbog skandala s ilegalnim subvencijama u poljoprivredi, otežao je život mnogim legalnim migrantima. Prvi mu je korak bilo “zamrzavanje” mogućnosti produljenja rokova za izdavanje boravišnih dozvola. To je veliki problem za imigrante, od kojih neki već godinama žive i rade u zemlji.

Novi ministar, ekstremni desničar Thanos Plevris, otkad je stupio na dužnost gotovo da se nije bavio hitno potrebnom legalnom migracijom. Umjesto toga, odmah je pokrenuo daljnje postrožavanje zakona o azilu, sve do njegova potpunog podrivanja.

Prema njegovom uvjerenju, prioritet je deportacija ilegalnih migranata. Po Plevrisu, migranti koji ilegalno ulaze u Europu ili kojima je zahtjev za azil odbijen, nemaju pravo ostati na tlu Europe. Moraju se odmah vratiti u svoje zemlje.

Sve više ilegalnih migranata iz Libije

Na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova i migracija Europske unije u Kopenhagenu 22. srpnja, Plevris je jasno dao do znanja da se Grčka ne može nositi sa sve većim priljevom migranata iz Libije. Prema grčkom Ministarstvu rada, od početka godine u zemlju je tako ušlo 9000 ljudi, uglavnom preko otoka Krete.

Plevris je s ponosom predstavio svoj novi zakon. On predviđa zatvorsku kaznu od dvije do pet godina za odbijene tražitelje azila koji se ne vrate u svoje zemlje.

“Tko se ilegalno nalazi u našoj zemlji ima dvije opcije – zatvor ili povratak”, rekao je ministar i dao izraditi plakat s tom porukom koji se širi putem društvenih mreža, piše DW.

TURISTI U ČUDU Kava sedam eura! Za taj novac u Grčkoj uz kavu dobiješ giros