Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, uvrstit će studentske prosvjede u Srbiji i reakcije vlasti u svoj godišnji izvještaj.
To je Picula potvrdio u intervjuu za Deutsche Welle (DW), rekavši da očekuje mnogo amandmana od drugih kolega.
‘Građani imaju pravi prosvjedovati protiv odluka vlasti’
Upitan za podršku vlastima u Beogradu od vlada drugih zemalja, Picula kaže da ga ne čudi podrška iz Pekinga ili Moskve, dok Europska unija nije jedinstveni politički prostor kada je riječ o institucijama.
“Europski parlament je vrlo rano i vrlo jasno izrazio neke stavove o onome što se događa u Srbiji. Pogotovo smo bili prilično jasni, i ja osobno, o nasilju koje se bilježi na ulicama Beograda”, kazao je hrvatski eurozastupnik u razgovoru za DW.
“Vrlo jasno sam kazao da nitko ne može dovesti u pitanje ustavno pravo građana da izražavaju svoje nezadovoljstvo odlukama vlasti, bilo da one postoje ili da ih nema“, dodao je.
‘U EU se teško dolazi do konsenzusa’
Picula podsjeća da su razne stranačke obitelji iz Europskog parlamenta iznijele slične ocjene, ali da su Europska komisija i Europsko vijeće “rezervirani”.
“Naime, vrlo je teško, i zapravo je to i potrebno, postići neku vrstu konsenzusa, kako bi bilo koji glasnogovornik Vijeća i Europske komisije izrekao bilo što vašim kolegama novinarima”, ocijenio je.
“Očito, do takvog konsenzusa se ne dolazi lako. Podsjetio bih da je nažalost Europska unija već duže vremena podijeljena oko toga što se zapravo događa na Bliskom istoku u Pojasu Gaze, jer različite države članice imaju neke nacionalne dioptrije, kanaliziraju zbivanja u pojedinim dijelovima svijeta, pa tako i u Srbiji“, dodao je Picula.
‘Ako itko pomaže Srbiji, onda je to EU’
On je kao “politički motiviranu” ocijenio odluku vlasti u Beogradu da protjera 13 aktivista iz Hrvatske i drugih zemalja EU koji su sudjelovali na jednoj konferenciji u Srbiji. Picula se zalaže za konkretniju reakciju Bruxellesa.
Vlasti u Beogradu su, kazao je Picula, događanja u Srbiji pripisale “nekakvim centrima moći koji djeluju nevidljivom rukom iz inozemstva”.
“Naravno da to nije točno, jer ako itko pomaže Srbiji već cijeli niz godina, to je EU, i to vrlo opipljivim sredstvima iz fondova dajući podršku različnim područjima rada u Srbiji”, naglasio je.
Ne odustaje od puta u Srbiju
Picula kaže da zbog svega toga neće odustati od puta u Srbiju prije nego što dovrši izvještaj za Europski parlament.
“Ja sam otvoren za dijalog, a tko će se odazvati, vidjet ćemo“, poručio je.
Kaže, ako nositelji srpske vlasti ne žele razgovarati s njim, to bi bilo derogiranje Europskog parlamenta.
“I onda se, prekosutra ili za koji period u budućnosti, ne treba čuditi, možda, i isto takvom odgovoru građana EU kada bude došla na red i kandidatura Srbije za članstvo“, poručio je.
‘Srbija je rekorder u održavanju izbora, redovnih i izvanrednih’
Na pitanje bi li Europski parlament mogao posredovati u Srbiji nakon ostavke vlade Miloša Vučevića i dilema o prijelaznoj vladi ili novim izborima, Picula podsjeća da je posredovanje Europskog parlamenta dalo rezultate u Sjevernoj Makedoniji, ali do sada nije u Srbiji.
On kaže da je važno da srpske vlasti primijene 25 preporuka ODIHR-a kako bi izbori bili kvalitetniji
“Ako izbora bude – to je, naravno, potpuno legitimna odluka vlasti u Srbiji – ti izbori će biti mjereni upravo kroz prizmu onoga što se na reformi izbornog sustava napravilo ili nije“, poručio je Picula.
“Srbija je, zapravo, rekorder u održavanju izbora u redovnom i izvanrednom roku. Međutim, društvene tenzije nakon tih izbora su samo rasle. Na kraju krajeva, ako izbori ne razrješavaju društvene dileme i konflikte, nego ih samo pojačavaju, onda ih je bolje ne održavati“, dodao je.
‘Dio članica EU procijenio je da nema političkih preduvjeta za otvaranje novog klastera sa Srbijom’
Govoreći o tome da EU sa Srbijom još nije otvorila pregovarački klaster 3, iako je Europska komisija rekla da su uvjeti ispunjeni, Picula navodi da je otvaranje klastera i politička poruka.
“Očito je jedan broj država članica procijenio da ne postoje dovoljni politički preduvjeti da se Srbiji daje ta koncesija, s obzirom na stanje u zemlji. I događaji koji su se dogodili kasnije, kao da su dali za pravo upravo toj vrsti opreza prema nastavku pregovaranja Beograda s Bruxellesom”, naveo je izvjestitelj za Srbiju.
‘Sporazum Beograda i Prištine uklonio bi puno prepreka, ali ne bi bio dovoljan’
On podsjeća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, da je slabo usuglašena s vanjskom politikom EU, te da iznad cijelog procesa stoji poglavlje 35., odnosno odnosi s Prištinom.
Na pitanje jesu li onda vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u pravu kad kažu da bi, ako Srbija prizna Kosovo, svi drugi problemi bili zaboravljeni, Picula tvrdi da ne bi, iako bi konačni sporazum Beograda i Prištine uklonio veliki dio prepreka.
“Međutim, za Srbiju postoji još niz otvorenih problema, koji, kažem, neće nestati i rad na njima sigurno je važan jednako kao i ovo pitanje s Kosovom”, zaključio je Picula za DW.
TOČKA LOMA Hrvatski eurozastupnik: ‘Vučićeva apsolutna vlast gubi legitimitet’
Komentari