U Kini su ovog tjedna počela ključna politička i zakonodavna zasjedanja na kojima Peking želi naći i odgovor na carine koje mu uvodi američki predsjednik Donald Trump.

Naime, tisuće delegata iz cijele zemlje okupili su se u Pekingu na godišnjim “Dvostrukom kongresu”, gotovo istovremenim sastancima kineskog zakonodavnog tijela Narodnog kongresa, koji u pravilu tek prihvaća odluke najvišeg političkog savjetodavnog tijela, Kineske narodne političke savjetodavne konferencije (CPPCC).

No, i ta konferencija zapravo tek pljeskom prihvaća ono što je iza zatvorenih vrata odredilo čelništvo tamošnje Komunističke partije i Xi Jinping, piše Deutsche Welle (DW).

‘Neizvjesno vanjsko okruženje i domaće ekonomske slabosti’

Iako tek predstava nekakve “volje naroda”, ti kongresi su ipak dobri pokazatelji politike Pekinga u ovoj godini.

Već na otvaranju kongresa, kineski premijer Li Qiang najavio je cilj gospodarski od pet posto u 2025. godini, što bi otprilike bilo isto kao i u procjenama rasta u prethodnoj godini, ali je odmah i dodao kako taj cilj neće biti lako postići. Upozorio je na “neizvjesno vanjsko okruženje” i “domaću ekonomsku slabost”, kojoj nikako da dođe kraj još od pandemije.

Kineski izvoz u problemima

No, glavni problem je kineski izvoz, jer su tu “poremećaji u multilateralnom sustav trgovine”, a i carine rastu. Li se i konkretno osvrnuo na politiku SAD, a natjecanje između te dvije zemlje je “jedinstveno u stoljeću”.

Kina želi zadržati gospodarski rast kakav je imala, ali premijer upozorava i na “sve složenije i ozbiljnije vanjsko okruženje” koje lako može imati “veći utjecaj na Kinu u područjima kao što su trgovina, znanost i tehnologija”.

‘Spremni boriti se do kraja’

Još i prije nego što dvije konferencije sljedećeg tjedna završe, od 10. ožujka i Kina uvodi carine od 10 do 15 posto na određene proizvode iz SAD-a, što bi bila odmazda za carine od 10 posto koje je Trump odredio za robu iz Kine.

“Ako je rat ono što SAD želi, bio to rat carinama, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata, spremni smo se boriti do kraja“, objavilo je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova ovog tjedna.

‘Ni Kina ni SAD ne žele pravu borbu’

No, za Chengganga Xua iz Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo i institucije sve izgleda kako pravu borbu ne želi ni Peking, niti Trump. Peking je odredio te carine tek kao odgovor, ali američki predsjednik je prije izbora prijetio Kini carinama od čak 60 posto.

“Trumpove carine za kontinentalnu Kinu puno su niže od onih kojima je prijetio tijekom svoje kampanje. Osim toga, on istovremeno nameće carine i američkim saveznicima”, kazao je.

Strahuju od gubitka pristupa visokoj tehnologiji

Antonia Hmaidi iz Instituta Mercator za kineske studije (MERICS) procjenjuje kako čak ni carine nisu glavni izazov za Kinu.

“Carine bi mogle imati prilično velik utjecaj na rast BDP-a, ali zaista je važno imati na umu da rast BDP-a nije ono najvažnije za Xija Jinpinga”, kazala je Hmaidi.

Ona vjeruje kako je Pekingu najvažniji dugoročni cilj, kojeg neće ometati kratkoročne poteškoće kao što su carine. Jer, ono što je najveći izazov za Kinu jest najava Washingtona da joj želi bitno ograničiti pristup tamošnjoj visokoj tehnologiji.

“Uvijek iznova u Pekingu čujemo kako Kina morati postati bolja u visokotehnološkoj proizvodnji umjetne inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije“, smatra Hmaidi.

Kad je riječ o carinama, Kina je uvjerena da tu može nadvladati SAD u toj utakmici.

Plan ‘Made in China 2025’ više nitko ni ne spominje

I Xu se slaže kako je Kini vrhunska tehnologija već dugo glavna zadaća.

“To je dio dugoročnih planova poput ‘Made in China 2025′, koji su na snazi godinama”, rekao je.

Taj plan predviđa da Kina do 2025. postane vodeća sila u visokoj tehnologiji, a kineski vrh ga u posljednje vrijeme ne spominje, ne zato jer je od toga odustao, nego zato jer je pobudio previše pažnje i opreza na Zapadu.

Ipak, i u izvješću o radu za 2025. jedan od prioriteta politike je “oslobađanje kreativnosti digitalne ekonomije”.

Premijer Li rekao je da će zemlja “podržati opsežnu primjenu velikih modela umjetne inteligencije i snažno razvijati (…) inteligentno povezana vozila pokretana alternativnim izvorima energije, telefone i računala s omogućenom umjetnom inteligencijom te inteligentne robote“.

Nedavni uspjeh kineske AI tvrtke DeepSeek također služi kao dokaz Pekingu da je zemlja na pravom putu, misli Hmaidi. Ona također očekuje da će SAD dodatno pooštriti kontrolu izvoza kako bi osigurala da Kina ne postane konkurentska tvrtka u umjetnoj inteligenciji.

Povećavaju izdatke države i proračunski manjak

No, ozbiljan problem je i spomenuta “domaća ekonomska slabost”, od koje se Kina nije oporavila nakon godina pandemije. Domaća potrošnja je slaba, tržište nekretnina je i dalje u teškoćama, a to je, pak, i uzrok nezaposlenosti. Kineski premijer je najavio i povećanje državnog deficita na oko četiri posto BDP-a, što znači negdje oko 200 milijardi eura većih izdataka države za oživljavanje domaćeg gospodarstva.

Hamadi ukazuje i kako je ta najava zapravo odgovor na problem carina koje će pogoditi Kinu. No, Xu je pažljivo pratio što se govori na “Dva kongresa” i kaže kako nije čuo ništa što bi moglo izgledati kao “pravo rješenje” da bi se kinesko gospodarstvo opet vratilo na put brzog i velikog rasta.

“Oni samo raspravljaju o tome kako potaknuti potražnju, a ne o dubljem problemu – kako prihodi kućanstava čine premali udio u gospodarstvu“, rekao je.

“Ono što je stvarno potrebno je strukturna promjena kako bi se povećao taj udio”, zaključio je, a prenosi DW.

IGRE PRIJESTOLJA Kina poručila Americi: ‘Velike sile ne bi trebale maltretirati slabije’