Tijekom ljeta porastao je broj obrta i tvrtki koji su završili u blokadi.

Kako pokazuju podaci Fine, krajem srpnja blokirani su bili računi 13.076 poslovnih subjekata, od čega je 5809 tvrtki i 7267 obrta.

Riječ je o ukupno 675 poslovnih subjekata s blokiranim računima više nego u lipnju. U odnosu na lipanj, rast insolventnih tvrtki i obrta porastao je za 5,4 posto.

Rastu i dugovi

Porasli su i dugovi koje tvrtke i obrti nisu mogli podmiriti. Tako su krajem srpnja blokirane tvrtke i obrti ukupno dugovali oko 728,6 milijuna eura na ime glavnice, što je 9,7 milijuna eura ili 1,3 posto više nego u lipnju. Tvrtke i obrti u blokadi istodobno su na ime kamata dugovali 226,9 milijuna eura. Sve u svemu, njihov je ukupni dug iznosio 955,5 milijuna eura.

Premda je stanje s ovršenim tvrtkama i obrtima krajem srpnja ove godine ipak bilo bolje nego godinu ranije, s obzirom na to da smo ipak imali 3,6 posto manje blokiranih poslovnih subjekata nego krajem srpnja 2024., njihova su se dugovanja povećala i na godišnjoj razini, pa im je tako samo glavnica duga porasla za 27,2 milijuna eura u odnosu na srpanj prošle godine, pokazuju podaci Fine.

Povećanje plaća poslodavce stjeralo u kut

Fina ne daje odgovor na pitanje zašto raste broj tvrtki i obrta pod ovrhom, ali jasno je da dio razloga možemo tražiti u inflaciji, posebno u rastu cijene rada, odnosno povećanju plaća.

Naime, snažan rast plaća posljednjih godina, koji je posljedica nedostatka radne snage, mnoge je poduzetnike doslovno stjerao u kut, stavivši ih pred izbor između povećanja plaća zaposlenih ili njihova odlaska iz tvrtki. Naravno, obje su mogućnosti za poslodavca loše. U slučaju povećanja plaća, poslodavcu rastu i troškovi, dok odlazak zaposlenika u uvjetima nedostatka radnika može značiti i stavljanje ključa u bravu jer je veliko pitanje hoće li i kad naći nove radnike i kakvi će oni biti.

OBRT ILI TVRTKA Pokrećete vlastiti biznis? Prije odluke o ovom morate voditi računa

No osim plaća, rastu i cijene ostalih inputa koje poslodavci koriste. Sve to povećava troškove poslovanja i podriva ionako slabu konkurentnost na vrlo kompetitivnom tržištu.

Pokretanje biznisa iz očaja

Ipak, nije sve u inflaciji. Ekonomisti često upozoravaju i da se mnogi u Hrvatskoj na odlazak u svijet poduzetništva odlučuju iako se prethodno nisu dobro pripremili za to, niti su svjesni što ih čeka na trnovitom poduzetničkom putu.

“U Hrvatskoj je dugo dominiralo otvaranje obrta iz očaja, na pokretanje obrta su se obično odlučivali oni koji su ostali bez posla ili nisu mogli naći drugi posao. I danas mnogi pokreću obrte ili male tvrtke uvjereni da će uspjeti. Često imaju i dobru ideju, ali nedostaje im tržište na kojoj će je prodati, kao i financije“, upozorava za nacional.hr Ljubo Jurčić, profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva.

‘Puno je krivih procjena, previše učenja u hodu’

Napominje da bi oni koji se odlučuju na pokretanje vlastitog biznisa prethodno trebali dobro razraditi ne samo ideju koju imaju, nego i proučiti tržište i osigurati izvore financiranja.

Ljubo Jurčić, FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

“Puno je tu krivih procjena, posebno kad je riječ o tržištu. Previše je i učenja u hodu“, primjećuje naš sugovornik.

Nedostaje industrijska politika

U cijeloj priči, nastavlja Jurčić, kronično nedostaje i podrška poduzetnicima od strane institucija koje bi ih pratile u razvoju i radu nakon što su pokrenuli tvrtku ili obrt. Međutim, nedostaje i industrijska politika koja bi hrvatskim malim i srednjim tvrtkama osigurala tržište za plasman njihovih proizvoda.

“Nedostaju nam složeni proizvodi koji obuhvaćaju desetke tisuća komponenti, poput brodova i lokomotiva, pa čak i aviona. U sve njih se ugrađuje ogroman broj komponenti i upravo to bi bila prava prilika za mala i srednja poduzeća”, zaključuje Jurčić, dodajući da upravo takvu industrijsku politiku vode razvijene zemlje.

Uz to, dodaje, hrvatske su tvrtke premalo uključene i u međunarodne klastere.

Mnogi biznisi propadaju

Kad se povuče crta, ne treba se previše čuditi da mnogi novopokrenuti biznisi neslavno završe, često i prije nego što su se stvarno uhodali.

Dobra ideja samo je jedan sastojak formule uspjeha. Drugi sastojci – od poznavanja stanja na tržištu, preko zatvorene financijske konstrukcije, do savjetovanja u poslovanju – često su veći problem za prosječnog hrvatskog poduzetnika.

(NE)PODUZETNA HRVATSKA Mladi je tek svaki deseti poduzetnik. Analitičar navodi razloge za to