Europski parlament usvojio je u srijedu rezoluciju o Srbiji u kojoj upozorava na političku polarizaciju i rastuću represiju u zemlji, godinu dana nakon urušavanja nadstrešnice na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.

Za rezoluciju je glasalo 457 zastupnika, a 103 su bila protiv, javlja N1.

Srbija se mora uskladiti s EU-om i u segmentu medijskog zakonodavstva i prakse

U dokumentu se navodi da je srbijanska vlada navodno pregovarala s vlasnicima United Medije, u čijem sastavu posluje i N1, o mogućem slabljenju tog medija. Parlament upozorava da bi, ako se ti navodi potvrde, to predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Srbija se poziva da uskladi svoje djelovanje s politikom EU-a u borbi protiv stranog uplitanja i širenja dezinformacija.

U rezoluciji se ističe da ni godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena te se poziva na potpunu i transparentnu provedbu pravnih postupaka, kako bi odgovorni bili privedeni pravdi.

Raste utjecaj Kine

Posebno se naglašava povećan utjecaj Kine u Srbiji, ponajprije kroz infrastrukturne projekte, što izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti, usklađenosti sa standardima EU-a i poštivanja ekoloških propisa.

Europski parlament podsjeća da je projekt rekonstrukcije Željezničkog kolodvora u Novom Sadu dio brze pruge Beograd – Budimpešta, koji je proveden izvan zakonskog okvira javne nabave, u okviru međuvladinog sporazuma Srbije i Kine. U ožujku 2025. Europski ured javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Unije namijenjenih tom projektu.

Brine ih nacionalizam i rusofilija na prosvjedima

U rezoluciji se podsjeća i na prosvjede koji su izbili nakon urušavanja nadstrešnice, ocjenjujući ih nezabilježenima u novijoj povijesti Srbije. Studentski pokret, koji ih je predvodio, tražio je pravdu, odgovornost institucija, transparentnost, slobodne izbore, poštivanje građanskih sloboda, kraj korupcije i veća ulaganja u obrazovanje.

Europski parlament navodi da je od veljače do rujna 2025. održano više od 10.000 prosvjeda u preko 630 mjesta, uključujući najveći prosvjed u povijesti Srbije 15. ožujka, te drugi po veličini 28. lipnja. Ti događaji označeni su kao najveći građanski pokret u posljednjih nekoliko desetljeća.

ŠAJKAČA I TRI PRSTA Dok Srbija traži svog Adenauera, desnica preuzima studentske prosvjede

Europski parlament izražava potporu pravu građana i studenata na mirne prosvjede te ističe da su oni uglavnom protekli bez nasilja, iako je tijekom ljeta zabilježeno nekoliko incidenata. No, upozorava se i na pojavu ekstremno nacionalističkih i proruskih simbola, koji su izazvali kritike u zemlji i inozemstvu.

Nezakonito snimali privatne razgovore prosjednika

U rezoluciji se osuđuje prekomjerna uporaba sile i nasilje nad političkim protivnicima. Parlament navodi da je represija eskalirala početkom godine, uključujući napade zvučnim oružjem na prosvjednike 15. ožujka.

Od kolovoza su, prema dokumentu, sigurnosne službe nezakonito snimale privatne razgovore studenata i aktivista te ih optuživale za pripremu djela protiv ustavnog poretka, dok je vojna jedinica Kobre bila raspoređena na terenu i u jednom slučaju koristila bojevo streljivo.

Osuda vala uhićenja političkih neistomišljenika

Europski parlament najoštrije osuđuje val državnog nasilja, zastrašivanja i neselektivnih uhićenja mirnih prosvjednika, novinara, organizacija civilnog društva i oporbenih predstavnika. Parlament traži od srpskih vlasti da osiguraju slobodu medija i da visoki dužnosnici prestanu s retorikom koja potiče neprijateljstvo i nasilje, kao i s korištenjem nezakonitog nadzora nad građanima.

“Europski parlament smatra srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija”, navodi se u rezoluciji.

Vlast širi teorije zavjere

Parlament izražava žaljenje zbog širenja teorija zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice sabotaža ili teroristički napad te upozorava na izostanak reakcije državnih institucija da te tvrdnje opovrgnu.

Dokument podsjeća da su Vijeće Europe i UN-ova agencija za ljudska prava u srpnju i kolovozu pozvale srpske vlasti na uzdržanost i poštivanje akademskih sloboda, a ujedno se kritizira srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zbog dehumanizirajućeg jezika prema europskim političarima koji su izrazili podršku prosvjednicima.

Rezolucija također uzima na znanje ostavku premijera Miloša Vučevića i imenovanje nove vlade na čelu s Đurom Macutom.

Europski parlament izražava duboko žaljenje zbog opstrukcije pravde u slučaju urušavanja nadstrešnice i osuđuje kampanje blaćenja protiv sudaca i tužitelja koji rade na slučajevima vladavine prava. Parlament također osuđuje odmazdu protiv zaposlenih u obrazovnim i kulturnim institucijama zbog podrške prosvjedima, uključujući otkaze, smanjenje plaća i uskraćivanje financiranja sveučilišta, te traži obnovu financiranja i osiguravanje slobodnog sudjelovanja akademske zajednice u EU projektima.

U protuprosvjedima i osobe iz kriminalnog miljea

Europski parlament osuđuje postavljanje ilegalnog kampa u Pionirskom parku ispred Predsjedništva i njegovo proširenje ispred Narodne skupštine te izražava zabrinutost zbog izvješća da su osobe s kriminalnom prošlošću mobilizirane u kontraprosvjedima, pri čemu su napadale demonstrante pirotehnikom, čime su dodatno povećane napetosti i polarizacija.

Europski parlament poziva Srbiju na punu provedbu preporuka OESS-a i ODIHR-a radi osiguranja slobodnih i poštenih izbora, uključujući reviziju biračkog popisa, transparentno imenovanje članova REM-a i jednak pristup medijskom prostoru na RTS-u.

Traže inspekciju infrastrukturnih projekata

Rezolucija poziva vlasti i na potpuno transparentnu inspekciju infrastrukturnih projekata, osobito duž željezničke pruge Beograd – Mađarska, kako bi se osigurala njihova sigurnost i usklađenost s međunarodnim standardima.

Europski parlament naglašava da Srbija ima europsku perspektivu, ali da pristupni pregovori mogu napredovati samo uz mjerljiv napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije, neovisnosti pravosuđa, slobodi medija i usklađivanju vanjske politike s EU-om, uključujući uvođenje sankcija Rusiji.

Porukama zemljama koje namjeravaju sudjelovati na EXPO-u u Beogradu

Parlament također podržava slanje posebne misije EU-a za utvrđivanje činjenica o stanju demokracije i prosvjedima u Srbiji, te poziva europske dužnosnike da izbjegavaju neosnovane pohvale reformskim procesima u zemlji.

Na kraju, Europski parlament poziva zemlje sudionice EXPO-a 2027. da uzmu u obzir ozbiljne optužbe o raširenoj korupciji povezanoj s organizacijom izložbe, kao i nepoštivanje građevinskih i zakonskih standarda u realizaciji projekta, piše N1.

TUŽNA REALNOST Picula: Srbija stagnira u svakom pogledu, u nekim slučajevima i nazaduje