Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić govori o izmjenama i dopunama zagrebačkog GUP-a, za koje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još uvijek nije dalo suglasnost

Nakon što Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ni nakon trećeg pokušaja nije dostavilo suglasnost na izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović otkazao je prošloga tjedna posljednju sjednicu Gradske skupštine u ovom mandatu. To znači da će o GUP-u raspravljati novi saziv nove Gradske skupštine, nakon lokalnih izbora.

Po mišljenju gradonačelnika, radi se o zlorabljenju GUP-a, s kojim se Ministarstvo graditeljstva lopta već mjesecima u predizborne svrhe kako bi se naštetilo aktualnoj vlasti u Zagrebu. Gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije podsjetio je da su prijedlog izmjena i dopuna GUP-a krajem listopada 2024. poslali Ministarstvu, kojem su trebala tri mjeseca da pošalje očitovanje u kojem su traženi neki ispravci, dok su bivšoj vlasti odgovorili za tri tjedna. Onda su dostavljeni komentari i ispravke i tražena je nova javna rasprava. No i na taj novi prijedlog Ministarstvo je tražilo ispravke. Konačan prijedlog predan je Ministarstvu 2. travnja, 12 dana prije sjednice Skupštine, koja je odgođena s četvrtka 10. na ponedjeljak 14. travnja, a onda otkazana jer očitovanje nije stiglo. Umjesto toga ministar Bačić izložio je nove zahtjeve, kakvi do sada nisu traženi.

Nakon što je Anto Nobilo podigao tužbu protiv upravitelja Ustanove za upravljanje sportskim objektima Koste Kostanjevića i gradonačelnika Tomaševića u aferi Hipodrom, Tomašević je konstatirao da je Nobilo zainteresirana stranka jer su njegove dvije tvrtke, Donji grad i Braxea, vlasnice zemljišta uz rijeku Savu na području UPU-a Savski park – Istok, gdje je bila planirana izgradnja zagrebačkog Manhattana s 11 nebodera od 19 katova, a ova gradska vlast taj je urbanistički plan stavila izvan snage. Tomašević je pred javnost iznio dokumente koji dokazuju da Nobilo na tom prostoru želi izgraditi cijelo naselje od sedam zgrada. Indikativno je da je Nobilo 9. travnja predao zahtjev za lokacijsku dozvolu, a procijenjena izgubljena dobit na tom projektu je oko 50 milijuna eura u odnosu na prethodni projekt.

‘Ministar Baćić je rekao da se nismo uskladili s Nacionalnim planom stambene politike koji je donesen prije dva tjedna, dakle – debelo nakon što smo im poslali GUP na očitovanje, a to je bio listopad 2024.’

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Nikšom Božićem, ravnateljem Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. Po struci diplomirani inženjer arhitekture i urbanist, jedno vrijeme predavao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bio je dio arhitektonskog ureda APE u kojem je vodio izradu dokumenata prostornog uređenja te studija i analiza iz područja prostornog uređenja. Taj studio izradio je urbanističke ili prostorne planove, među ostalima, u gradu Hvaru, Pazinu, Starom Gradu, Balama, Bjelovaru, Mariji Bistrici, Dugom Selu, Glini, Gospiću i Baškoj Vodi. Bio je i žestoki kritičar Bandićeva GUP-a, kojim je bio planiran i tzv. Manhattan na Savi. Tada su, prema Božićevim riječima, političari u plan pokušali ugurati izmjene, odnosno, prenamjenu za preko 500.000 m2 prostora. Prema njegovom mišljenu, izmjene GUP-a radile su se isključivo u privatnom interesu: smanjivale su se zelene površine, vodila se rasprava o uklanjanju Hipodroma, ali i o budućnosti Velesajma.

NACIONAL: Prošloga tjedna otkazana je sjednica Gradske skupštine zato što Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja opet nije izdalo suglasnost o izmjenama i dopunama GUP-a, već je izašlo s novim primjedbama. Prepucavanje između Grada i Ministarstva traje mjesecima, a iz Ministarstva tvrde da Grad nije obavio posao na vrijeme i sada vrši politički pritisak. Tu mantru ministar neprestano ponavlja. Kako to komentirate?

Tu netočnu tezu se ponavlja, no istina je da je Grad dostavio konačni prijedlog GUP-a na ishođenje suglasnosti gotovo pola godine prije raspisivanja izbora. Postupci izrade prostornih planova u Hrvatskoj su jako složeni, a to je propisano Zakonom o prostornom uređenju. Planerska struka već godinama upozorava da taj proces treba unaprijediti, odnosno, omogućiti da se neke izmjene lakše donesu.

‘Znam da je ovo složeni plan za koji treba dosta vremena, ali nisam očekivao da će im trebati skoro šest mjesecio i tri odbijanja’ rekao je u razgovoru za Nacional Nikša Božić FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Zašto ste krenuli tek 2023. i zašto u četiri godine nije donesen novi GUP, već samo izmjene i dopune starog, koje opet nisu prošle?

S postupcima tzv. prethodne participacije krenulo se već u proljeće 2022., a 2023. godine započeo je formalni proces izrade izmjena i dopuna, donošenjem Odluke u Skupštini. Naime, Odlukom o izradi definiraju se ciljevi i programska polazišta izmjena, definira se što će se mijenjati i ne može se kasnije u stručnom poslu izlaziti izvan tih okvira. Niti se Ministarstvo u to može miješati, jer ciljeve i programska polazišta definira jedinica lokalne samouprave kada donosi Odluku o izradi. Nama je bio važno da već kod određivanja ciljeva i programskih polazišta o tome pitamo stručnu i širu javnost. I zato se već u proljeće 2022. krenulo s radionicama sa svim vijećima gradskih četvrti koje su na prostoru obuhvata GUP-a, a u jesen te godine održana je i sveobuhvatna tribina u Društvu arhitekata Zagreba, gdje se pitalo stručnu javnost, prvenstveno arhitekte koji projektiraju po odredbama tog GUP-a, što bi trebalo mijenjati. Te izmjene bile su doista sveobuhvatne jer smo mijenjali doslovce svaki grafički list i gotovo svaki članak odredbi. Imali smo i dvije javne rasprave – prvu u lipnju i srpnju 2024. i drugu u rujnu 2024. i mi smo svoj posao završili i predali GUP na suglasnost Ministarstvu krajem listopada 2024.

NACIONAL: Navodno je suglasnost već bila gotova i čekala potpis ministra Bačića još u srijedu 9. travnja, a onda se nešto naglo promijenilo i preko vikenda su se izmišljali novi zahtjevi. Imate li tu informaciju? 

Nemam tu informaciju. U ponedjeljak, 14. travnja ujutro, još je uvijek bila zakazana sjednica Gradske skupštine za 11 sati i tada smo još vjerovali da će suglasnost stići. No mogu reći nešto drugo. Mi smo, nakon što je stiglo prvo očitovanje u siječnju ove godine u kojem su tražene dopune plana, održali nekoliko operativnih sastanaka u Ministarstvu. Nakon toga smo ih pitali za mišljenje i prije druge ponovljene javne rasprave, poslali im materijale i tražili da se očituju. Oni se nisu službeno očitovali, ali su nam neslužbeno rekli da je u principu sve u redu, a da će ako pronađu još neku sitnicu, to javiti u javnoj raspravi. Kad je prošla javna rasprava, nisu imali primjedbi, da bi se u ožujku pojavio dodatni zahtjev za dopunu. Za taj zahtjev za dopunu također sam iz kuloara čuo da se, indikativno, dogodio nakon jednog velikog sastanka koji je održan kod ministra.

‘Grad Zagreb je pitao MUP da se očituje o GUP-u, no oni to nisu učinili u zakonskom roku. Iz Ministarstva graditeljstva kažu da smo ih trebali podsjetiti, ali to nigdje nije u zakonu definirano’

NACIONAL: Jesu li novi zahtjevi koje je Ministarstvo objavilo nakon otkazivanja sjednice uopće predmet GUP-a? 

Moram reći da sam šokiran time što je ministar rekao. Dvije su razine problema – prvi je formalni. Zakon o prostornom uređenju je kristalno jasan. Kada počinjete postupak, Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a šaljete javnopravnim tijelima i sva javnopravna tijela koja to žele, dostave zahtjeve za ono što misle da treba ugraditi u GUP. Grad Zagreb je pitao Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno, Ravnateljstvo civilne zaštite da se očituje, no oni to nisu učinili u zakonskom roku. Prema Ministarstvu, naš je grijeh što ih nakon isteka tog roka nismo podsjetili da nam nisu odgovorili. To nigdje u Zakonu nije definirano. U Zakonu jasno piše – ako javnopravno tijelo u roku ne dostavi zahtjeve, smatra se da ih nema i onda radite prema stručnim uzancama. Iza mene je četvrt stoljeća u prostornom planiranju i ovo je prvi put da tako nešto vidim.

NACIONAL: A drugi set problema?

Ministar Bačić je na početku pressice rekao da se oni kao Ministarstvo ne mogu miješati u stručna rješenja plana, a onda je ponovio kritike na izmjene GUP-a koje nama dolaze od građevinskog lobija. A to je da će restriktivniji uvjeti gradnje prema određenim urbanim pravilima rezultirati višim cijenama nekretnina. A onda je rekao i da se nismo uskladili s Nacionalnim planom stambene politike koji je donesen prije dva tjedna, dakle – debelo nakon što smo im poslali GUP na očitovanje, a to je bio listopad 2024. Podsjećam ministra da je uže gradsko područje Grada Zagreba u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. izgubilo oko 22 tisuće stanovnika. Mi nemamo novih stanovnika za koje bi privatni investitori tamo trebali graditi tisuće novih stambenih jedinica. Istovremeno imamo preko 50.000 praznih stanova u gradu.

NACIONAL: Imali su primjedbu i na reguliranje rijeke Save?

Da, problematizirali su međunarodni plovni put na rijeci Savi, no mislim da Zagrepčanima ne treba posebno objašnjavati karakter Save kroz grad Zagreb, kao i da nisu potrebna pristaništa za velike brodove. Mi smo to, doduše, omogućili kroz tekstualni dio plana jer je takav bio zahtjev Ministarstva, ali , smatrali smo da nije potrebno ucrtavati u grafiku.

NACIONAL: Bačić je istaknuo i promet, nedostatak parkirnih mjesta, kao i da se GUP-om ne predviđa nijedna nova javna garaža. Je li to posao Ministarstva?

To apsolutno nije posao Ministarstva. A podsjetit ću da je jedna od prvih rečenica u GUP-u koja se tiče prometa u Zagrebu – jačanje uloge javnog prijevoza, a tu ključnu ulogu ima željeznica. Mi se mučimo sa suradnjom s državnom tvrtkom HŽ kako bi se željeznica konačno uključila u gradski sustav javnog prijevoza kao u svim europskim gradovima. Jer, realno, po tim prugama osim teretnih, prođe nekoliko međunarodnih vlakova dnevno, dok su sve ostalo gradski i prigradski vlakovi. Što se tiče gradnje javnih garaža, u što se također Ministarstvo ne može miješati, ministar je opet rekao neistinu. Jer GUP omogućuje gradnju novih javnih garaža, ali ne u najužem centru grada. No tome nije mjesto u ovakvom dokumentu za koji se traži suglasnost Ministarstva.

‘Slažem se s ministrom da je vrijeme za novi GUP, ali mi smo nagomilane probleme u prostoru koji postoje od 2016. kad smo imali zadnje izmjene, nastojali prvo riješiti ovim izmjenama’

NACIONAL: Dali ste ostavku na članstvo u Radnoj skupini za izradu novog Zakona o prostornom uređenju pri Ministarstvu graditeljstva. Zašto? 

Mi kao stručna javnost već dugo upozoravamo na neodrživost postojećeg Zakona o prostornom uređenju iz 2013. koji je potpuno nefunkcionalan. Dokaz tome jest činjenica da Ministarstvo prema tom Zakonu nije u stanju donijeti Državni plan prostornog razvoja, koji su trebali donijeti do 2016. Bio sam član Radne skupine koja je osnovana lani u svibnju i otada nije sazvana nijedna sjednica. U Hrvatskoj komori arhitekata pripremili smo svoje stručne stavove, koje smo stavili kao uvjet sudjelovanja u takvoj Radnoj skupini. Međutim, ta se Radna skupina ne sastaje, a iz Ministarstva stižu najave da se Zakon piše i najavljuje se da će biti gotov do kraja ove godine. Meni se čini da je to neozbiljno, a u kontekstu svega što i osobno doživljavam u vezi sa zagrebačkim GUP-om, jednostavno sam im se zahvalio i rekao da ne želim sudjelovati u Radnoj skupini i surađivati s takvim Ministarstvom, koje nam radi to što nam radi.

NACIONAL: Bili ste žestoki kritičar Bandićeva GUP-a. Vjerujete li da Ministarstvo ovim odgađanjem GUP-a, u nadi da će u Zagrebu biti izabrana neka druga vlast, nastoji opet pogodovati građevinskom lobiju i privatnim interesima? 

Stvarno mi je teško to reći, no kada se posluša prošlotjedna press-konferencija ministra i prezentacija koju imaju objavljenu na stranicama Ministarstva, teško se oteti dojmu da Ministarstvo radi na istoj liniji kao i vrlo jak građevinski lobi. Napominjem da mi nemamo ništa protiv gradnje i da su mnoge odredbe o mješovitoj ili stambenoj gradnji ostale iste, ali smo reagirali na nekoliko problematičnih urbanih područja. A to se prvenstveno odnosi na prostore Trešnjevke, Črnomerca i Stenjevca, koji su preizgrađeni i preplavljeni vrlo kaotičnom visokom gradnjom. Uveli smo zaštitu planiranih naselja druge polovice 20. stoljeća te onemogućili transformaciju naselja niske individualne gradnje, gdje se događa gradnja višestambenih zgrada s desetak-petnaest stanova, što postojeća tehnička infrastruktura ne može podnijeti. Pucaju i vodovodne cijevi, a i vrtići i škole planirani za daleko manji broj stanovnika.

NACIONAL: Gradonačelnik Tomašević izašao je s informacijom da je Anto Nobilo, koji je preko tvrtki Donji grad i Braxea vlasnik parcela uz rijeku Savu, zatražio 9. travnja lokacijsku dozvolu za gradnju jedne zgrade, koja zapravo obuhvaća sedam zgrada. Kako to komentirate?

Da, to je ta problematika usklađenja s famoznim člankom 146. Zakona o prostornom uređenju, na kojem je inzistiralo Ministarstvo. Naime, neke gradske prostore ne možete planirati GUP-om, već su ostavljeni za detaljnije planove uređenja, tzv. UPU. U takvim planovima uređenja, ako imate zatečene građevine, naravno da se do donošenja UPU-a omogući njihova rekonstrukcija u postojećim gabaritima. Ali taj članak 146. kaže da se do donošenja UPU-a može dopustiti i gradnja nove građevine ako ima pristup na prometnu površinu i rješenje otpadnih voda. To je stvarno dovedeno do apsurda tako da mi dobivamo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za jednu ogromnu česticu, koja obuhvaća dvije trećine nekadašnjeg UPU-a, gdje se sedam nadzemnih volumena, povezanih s garažom u podzemlju, prikazuje kao jedna zgrada koja ima prometni pristup na Jadransku aveniju. Sada postaje razvidno i zašto je i za koga Ministarstvo tako revno pazilo da GUP bude usklađen s tim štetnim člankom 146. Zakona.

NACIONAL: Gradonačelnik se potužio da su Ministarstvu trebala tri mjeseca za prvo očitovanje, u kojem su traženi ispravci. Je li to uobičajena praksa? 

Znam da je ovo složeni plan za koji treba dosta vremena, ali nisam očekivao da će im trebati skoro šest mjeseci i tri odbijanja. Prvi zahtjev za dopunom dobili smo u siječnju 2025. i tada se tražilo usklađivanje u četiri točke. Bila im je sporna procedura provedbe gradskih projekata iako ona u GUP-u stoji još od 2007. godine. Ta lista lokacija gradskih projekata bila je jako široka, s preko 50 lokacija od kojih za mnoge nije bilo jasno koji je javni interes i mi smo je suzili na 9. Druga točka koju su problematizirali su javni arhitektonski natječaji, a to se odnosi na obvezu provedbe javnih natječaja za zahvate u prostoru na osjetljivim lokacijama, koje utječu na vizuru grada. U Zakonu o prostornom uređenju postoji određena kontradikcija. Članak 3 određuje da je jedan od ciljeva prostornog uređenja postizanje kvalitete izgrađenog okoliša, što se postiže provedbom dokumenta Arhitektonske politike RH. Njega je donijela Vlada RH 2012, ima deset točaka, a jedna od njih odnosi se upravo na potrebu provođenja javnih arhitektonskih natječaja za važne zahvate u prostoru, neovisno o tome tko je investitor. Inače, Hrvatska ima stogodišnju tradiciju provođenja javnih natječaja za takve zahvate, koje ocjenjuje arhitektonska struka i uz participaciju zainteresirane javnosti. S druge strane, članak 55. tog istog Zakona kaže da se natječaj može raspisivati kao obveza samo za objekte javne i društvene namjene i za zahvate na zemljištu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Njima je bilo sporno to što obvezu natječaja propisujemo i privatnim investitorima. No iako i dalje smatramo da smo bili u pravu i u skladu s člankom 3, a oni inzistiraju na članku 55, mi smo to nerado, budući da nismo imali izbora, korigirali na temelju traženja dopune Ministarstva iz siječnja.

NACIONAL: Gradonačelnik je rekao da su tražene i neke jezične ispravke.

Da, bilo je traženja koje se odnosilo na detalje u pojmovniku plana, ali zanimljivo je dokle ide apsurd takvih zahtjeva. Oni su u siječnju tražili da pojam priuštivo stanovanje uskladimo s Nacionalnim programom stambene politike, koji je donesen tek prije dva tjedna. Naime, kada smo pripremali Plan za javnu raspravu u ljeto prošle godine, pojam priuštivog stanovanja definirali smo sukladno europskim dokumentima – jer nije bilo nacionalnog.

NACIONAL: Je li se ikada nekom gradu nešto slično događalo?

Teško je to reći jer je GUP grada Zagreba jedini za koji se u Zakonu eksplicite navodi da mora ići na suglasnost Ministarstva. Na suglasnost idu županijski prostorni planovi, kao i prostorni planovi gradova i općina, kao i planovi svih razina koji su u zaštićenom obalnom pojasu. Drugim riječima – GUP-ovi Rijeke i Splita idu na suglasnost u Ministarstvo, dok Osijeka, Karlovca, Bjelovara ili Siska ne idu, već ih potpisuju ovlašteni planeri. No u nekim planerskim kuloarima mogu se čuti različita iskustva s dobivanjem suglasnosti Ministarstva, pa bih volio da ministar prekine takva nagađanja i objavi u kojem roku je koji od tih gradova dobio suglasnost. I zanimljivo, njihov dokument u kojem se traži dopuna prije je bio objavljen u javnim medijima nego što je došao u Grad Zagreb. Podsjetit ću da je bivšoj gradskoj vlasti, koja je pokušala donijeti GUP 2020, suglasnost izdana u tri dana. U tri tjedna izdan im je zahtjev za dopunom, a kada su dopunili, dobili su suglasnost za tri dana.

NACIONAL: Očito će izmjene i dopune GUP-a donositi novi saziv Gradske skupštine. Vjerujete li da će Ministarstvo postati agilnije nakon izbora? 

Ne znam odgovor na to pitanje, jer kao što sam rekao, Ministarstvo je otvorilo neke nove teme i tražilo očitovanje još nekih dodatnih javno-pravnih tijela. Ne znam koliko će taj postupak trajati.

NACIONAL: Ako nakon izbora ne dođe do promjene vlasti, imate li kao gradska uprava planove za izradu novog GUP-a, na čemu inzistira ministar?

Slažem se s ministrom i velikim dijelom stručne javnosti da je vrijeme za novi GUP, ali mi smo nagomilane probleme u prostoru koji postoje još od 2016. kad smo imali zadnje izmjene, nastojali prvo riješiti ovim izmjenama i dopunama za koje smo se nadali da će biti donesene u sazivu ove Skupštine. No napominjem da je novi Pravilnik o prostornim planovima Ministarstvo donijelo tek u siječnju 2024. iako ga je, sukladno zakonu, trebalo donijeti još 2014. godine, a bez te osnovne pretpostavke za izradu nove generacije prostornih planova, mi nismo ni mogli niti započeti raditi novi GUP. No prvo treba izraditi niz stručnih podloga kako bi se uopće u to krenulo. Ali, kao što rekoh, slažem se, došlo je vrijeme za novi GUP.

NACIONAL: Da su vama rekli – hajde, smisli kako otezati sa suglasnošću za izmjene i dopune GUP-a unedogled, biste li se vi sjetili dodatnih zahtjeva koje vam je Ministarstvo uputilo?

Mislim da ja nisam tako kreativan.