Nezavisni saborski zastupnik i član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Nino Raspudić govori o stanju na HRT-u i odbijanju zahtjeva za održavanjem tematske sjednice Odbora o digitalnim radijima. ‘Promjena zakona o hrt-u ključni je element sveobuhvatne reforme Hrvatske radiotelevizije’.

Prošloga tjedna održana je 9. tematska sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na temu “Budućnost Hrvatske televizije”, koju je inicirala potpredsjednica Odbora iz redova zeleno-lijeve platforme Možemo! Urša Raukar. Povod je bio sustavno urušavanje HRT-a i smanjivanje broja zaposlenika za tisuću, uz nuđenje otpremnina za koje je Vlada izdvojila 28 milijuna eura. Problem je što se to radi bez ikakve analize, plana, programa i ciljeva i bez Vladina plana konsolidacije poslovanja HRT-a. Osim toga, treba izabrati i novih pet članova Programskog vijeća HRT-a, za što se prijavilo 13 kandidata. Opozicijski članovi Odbora predložili su i zaključke, od kojih je prvi zaustavljanje stihijskog smanjivanja broja zaposlenika i provođenje Plana konsolidacije HRT-a. Traže i izradu petogodišnje strategije za poboljšanje programa HRT-a, kao i izmjene Zakona o HRT-u i usuglašavanje s Europskim aktom o slobodi medija. Sjednici je nazočila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, koja je reagirala na teze o ukidanju Zbora i Orkestra HRT-a nazvavši ih širenjem lažnih vijesti, dok je glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb istaknuo da je glavni cilj vodstva kuće “povratak relevantnosti”, dodavši da HRT spada među najbolje javne servise u Europi. Ministrica se sukobila i s nezavisnim zastupnikom Ninom Raspudićem kada ju je pitao zašto država ne ulaže u kampanju za promociju DAB+ digitalnog radija, koji omogućuje veći pluralizam radijskog programa dok je infrastruktura izgrađena i neiskorištena. U dvoipolsatnoj raspravi član Nadzornog odbora HRT-a Dario Špelić upozorio je na gomilanje gubitaka HRT-a, a Stipe Alfier na povijest političkih pritisaka na HRT, što je dovelo do burne rasprave s predsjednikom Odbora Josipom Borićem iz redova HDZ-a.

Početkom tjedna, na redovnoj sjednici Odbora, zastupnici iz redova opozicije nastojali su progurati prijedlog o održavanju još jedne tematske sjednice, na temu digitalnih radija. Nedavno osnovani Zbor novinara digitalnih radija pri Hrvatskom novinarskom društvu uputio je takav zahtjev saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, kako bi se odredila državna strategija prema digitalizaciji radija čiji je opstanak ugrožen. HND-ov Zbor novinara digitalnih radija zatražio je od nadležnih institucija hitno pokretanje javne kampanje za osvještavanje o digitalnom emitiranju radijskih programa (DAB+) i oslobađanje od plaćanja koncesija dok se ne izjednače tržišni uvjeti s FM radijima.

Na sve to upozorili su i potpredsjednica Odbora Urša Raukar kao i članovi odbora Nino Raspudić i Nikola Grmoja, no HDZ-ova većina na čelu s predsjednikom Josipom Borićem odbila je zahtjev za održavanje takve tematske sjednice, ustvrdivši da se nisu stekli uvjeti.

O stanju na HRT-u i odbijanju zahtjeva za održavanjem tematske sjednice Odbora o digitalnim radijima, tjednik Nacional razgovarao je s nezavisnim zastupnikom u Hrvatskom saboru i članom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Ninom Raspudićem.

NACIONAL: Početkom prošloga tjedna predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Josip Borić odbio je sazivanje tematske sjednice na temu digitalnih radija i konstatirao da za to nije vrijeme. Vi ste vrlo oštro reagirali te izrazili sumnju da se izostankom kampanje za digitalne radije i njihovo osnaživanje, zapravo podilazi vlasnicima FM frekvencija, koje su odavno podijeljene po sistemu “tko je jamio, jamio”. No vladajuće to očito ne zabrinjava?

Upravo tu sintagmu sam iskoristio jer život me naučio da kada netko čini nešto što vam se čini nejasno i nelogično, a argumenti koje izlaže ne daju zadovoljavajuće odgovore, onda se najbolje zapitati: Qui bono? Odnosno, tko od toga ima koristi. To da mi ni ne otvaramo raspravu na Odboru koji je upravo za to zadužen, koji bi u javnom interesu trebao razmotriti nove tehnologije i mogućnosti koje one pružaju hrvatskim građanima, dakle – samu raspravu o digitalnom radiju, znači da štite nečije interese. A što znači digitalni radio? Znači mogućnost istinski slobodnog radijskog tržišta na kojem se onda može pojaviti jako puno novih igrača i konkurirati svojim programima za slušanost. Odbijajući tako nešto, vladajući zadržavaju status quo, a za status quo FM-a znamo kakav je. Znamo da je broj frekvencija po svakoj državi ograničen. Kolač je već odavno raspodijeljen i imamo monopolističku situaciju na radijskom tržištu. A nama ne treba monopol. Mi želimo slobodno tržište i konkurenciju koja će onda rezultirati kvalitetom. Ne vidim nikakav suvisao argument vladajućih zašto bi se onemogućila i sama rasprava u nadležnim institucijama poput Hrvatskog sabora i saborskog Odbora za medije, o temi koja je važna za hrvatske građane i njihov interes da budu kvalitetno informirani.

‘Da bi se uopće ozbiljno govorilo o reformi HRT-a, potrebno je postići konsenzus oporbe i vlasti, koja god to vlast bila, a vrlo vjerojatno će na sljedećim izborima biti drugačija vlast’

NACIONAL: Tematskoj sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije nazočila je i ministrica kulture. Niste bili impresionirani?

To što se događalo na toj tematskoj sjednici, svakako treba povezati s onim što se događalo dva dana prije. A to je, kao što sam rekao, bio zahtjev oporbenih članova Odbora da se održi jedna tematska sjednica o DAB-u, odnosno, digitalnim radijima i golemim mogućnostima pluralizma i kvalitetnijeg radija koji nova tehnologija pruža građanima Republike Hrvatske. Na tematskoj sjednici svjedočili smo jednom paradoksu – naime, ministrica kulture i medija Obuljen-Koržinek na početku, kada je uzela riječ, govorila je o novim tehnologijama, o prilagodbi linearnoj, nelinearnoj i tako dalje.

NACIONAL: Vi ste joj tada replicirali?

Da, uzeo sam riječ i rekao kako mi je drago čuti da su ministrica i vladajući svjesni važnosti novih tehnologija, ali zašto su onda prije dva dana odbili posebnu sjednicu o digitalnim radijima? Dakle, tehnologiji koja pruža puno šire medijsko tržište i samim time i veću kvalitetu radijskih programa. Ministrica na to, naravno, nije imala što replicirati.

NACIONAL: Postavlja se i pitanje zašto je država onda uopće raspisala natječaje za DAB + koncesije, koje se skupo naplaćuju? Naime OIV – Odašiljači i veze uložili su velik novac u izgradnju infrastrukture i odašiljača kojima je pokriven teritorij RH, ali od 160 radija samo ih je devet na DAB-u. To je očiti gubitak uloženog javnog novca, kome je to u političkim strukturama u interesu?

Politički je u interesu onima koji su u “dealu” s postojećim monopolistima na radijskom FM tržištu. Mene je iznenadilo to što je predstavnik SDP-a u saborskom Odboru za medije Ivan Račan izišao prije glasanja i nije deponirao svoj glas kako bi glasao za tematsku sjednicu kao i mi ostali iz oporbe. Moram reći da mi je to doista čudno. Osobito uzevši u obzir povijest Zakona o HRT-u, koji je donio SDP, a onda ga je zadržao HRT. Možda i SDP smatra da treba zadržati takvo stanje jer će sutra, ako bi oni došli na vlast, ti isti FM monopolisti koji su danas u talu s HDZ-om, njima jesti iz ruke. I to treba jasno reći.

NACIONAL: Ako nije prošla tematska sjednica, hoćete li organizirati okrugli stol na tu temu?

Sklon sam tome i svakako ću vidjeti s ostalim kolegama iz oporbe koji su članovi Odbora da iskoristimo saborsku pozornicu, budući da je to tema od javnog interesa kao nova tehnologija koja omogućuje veći pluralizam radijskih igrača. Mislim da je važno javnost s tim upoznati, kao i problemima s kojima se DAB + radiji susreću i potrebama reguliranja, pa i poticanja takve tehnologije. Jer sjetimo se kako je bilo kad se prelazilo na digitalne televizije, odnosno na digitalizaciju TV signala. Koja je razlika i zašto se to ne radi i s digitalnim radijima? Zašto se televizije poticalo, a zašto je kod radija to problem?

NACIONAL: Kao dugogodišnji suradnik HRT-a često ste bili oštar kritičar stanja na tom mediju, koji je ponovo postao propagandna mašinerija vladajućih umjesto javnog servisa. Kako je protekla tematska sjednica o HRT-u?

Stanje na HRT-u je problematično, međutim, to se ne rješava tako. Dakle, naslijepo, bez ikakva plana. Tu je potrebna jedna sveobuhvatna reforma HRT-a , a jedan od ključnih segmenata je promjena Zakona o HRT-u. Jer to je početak svih nevolja. Naime, podsjetit ću da je 2013. godine donesen taj Zakon o HRT-u, i to, zanimljivo, za vrijeme SDP-ove vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem. Tim zakonom potpuno su razvlastili Programsko vijeće i Nadzorni odbor i koncentrirali svu vlast u rukama glavnog ravnatelja. A njega bira politika, to jest, vladajuća većina. SDP je to tada namjestio za svoga čovjeka Gorana Radmana. HDZ, koji je tada bio u oporbi, silno je protestirao protiv takvih promjena Zakona tvrdeći da se time oduzima smisao i Nadzornom odboru i Programskom vijeću te daju faraonske ovlasti glavnom ravnatelju, što je istina. Jer i jedno i drugo tijelo mogu dati potpuno negativna mišljenja o izvješćima o poslovanju ili programu HRT-a, ali to nije bitno jer ta izvješća prolaze dalje. Međutim, nakon dvije godine, kada je HDZ došao na vlast, uvidjevši da je za vladajuće takav zakon dobar, nije im padalo na pamet promijeniti ga, već su nastavili po starom modelu.

NACIONAL: Dakle, smatrate da bi trebalo mijenjati Zakon o HRT-u?

Smatram da bi se uopće ozbiljno govorilo o reformi HRT-a, potrebno je postići konsenzus oporbe i vlasti, koja god to bila, a vrlo vjerojatno će na sljedećim izborima biti drugačija vlast, kako bi se donio novi Zakon o HRT-u kojim bi se stvorila ravnoteža utjecaja Programskog vijeća, Nadzornog odbora, glavnog ravnatelja i predstavnika zaposlenika. Potrebno je napraviti analizu stanja, a onda donositi odluke. Što žele postići time što rade rješavajući se do tisuću ljudi, pri čemu su išli naslijepo, nudeći otpremnine. Pa tko će uzeti otpremninu? Vjerojatno oni kvalitetniji, koji se mogu zaposliti negdje drugdje i probiti se na tržištu. Posebno zabrinjava činjenica da oni de facto otvaraju mogućnost, a to smo imali dokumentirano, da se dokida i Orkestar i Zbor HRT-a, što je kulturocid i katastrofa, iako je to na sjednici ministrica negirala. Dakle, oni stvaraju atmosferu straha i nesigurnosti na jednom javnom servisu, ulazeći u ozbiljne rezove, bez provođenja reforme i bez plana, tako da nije jasno što oni zapravo žele postići.

‘Digitalni radio znači slobodno radijsko tržište na kojem se onda može pojaviti jako puno novih igrača. Odbijajući raspravu vladajući zadržavaju status quo, a za status quo FM-a znamo kakav je’

NACIONAL: Naime, zaposlenici HRT-a smatraju da se sve to radi kako bi se što više programa “outsourcalo”, to jest, plaćalo privatnim producentskim kućama za ono što sam HRT može puno jeftinije proizvesti. Kako to komentirate?

Apsolutno. Na sjednici smo čuli jedan zanimljiv podatak. Ravnatelj HRT-a rekao je da HRT proizvodi 51 posto vlastitog programa, BBC 60 posto, dok je prosjek u EU-u 48 posto. Htio je valjda reći da smo nešto iznad europskog prosjeka. A onda smo čuli jednog zaposlenika HRT-a koji je spomenuo nekoliko emisija u kojima veći dio rade vanjske produkcije. Dakle, redatelj, snimatelji, montaža, sve su to vanjski suradnici, a ravnatelj to prikazuje kao program proizveden na HRT-u. To znači da smo suočeni s lažnim podacima i lažnim prikazivanjem toga što je vlastita produkcija HRT-a. Za početak, trebali bismo dobiti realne podatke da bismo znali je li to unutar europskih gabarita i prosjeka u EU-u. Drugim riječima, sve je to u vrlo sivoj i vrlo mutnoj zoni. Unutar HRT-a stvara se jedna vrlo loša atmosfera, dira se u neke stvari u koje se apsolutno ne bi smjelo dirati jer, kako rekoh, predstavljaju tradiciju i kulturno dobro Hrvatske, a sve s vrlo nejasnim ciljevima.

NACIONAL: Dok je ova vladajuća većina na vlasti, mislite li da uopće ima šanse da se nešto promijeni u medijskom prostoru s obzirom na to da je lani Europski parlament donio Akt o slobodi medija, koji bi trebao biti implementiran u nacionalno zakonodavstvo?

Nažalost, sudeći po političkoj praksi koja je vidljiva i na Odboru za informiranje, vladajući sigurno neće napraviti pomak u tom smjeru iako su im puna usta europskog Akta o slobodi medija. Očito je to i iz stvaranja atmosfere straha, kaosa i strepnje na HRT-u. Zato dok ne promijenimo vlast, neće biti ni promjena u medijskom prostoru.