Istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskoga glasa te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Reinhard Lauer umro je u utorak u 91. godini, izvijestila je u petak HAZU, dodavši da je Lauer bio istaknuti promotora hrvatske književnosti i hrvatskog jezika.

Rođen je 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.).

Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika.

Od 1980. bio je redoviti član Akademije znanosti u Göttingenu i od 1987. predsjednik Akademijine Komisije za interdisciplinarno istraživanje jugoistočne Europe. Za dopisnog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1990., a bio je dopisni član i austrijske, srpske i slovenske akademije.

Težišta znanstvenog rada Reihharda Lauera bile su ruska književnost i južnoslavenske književnosti, posebno poetika, metrika i komparatistika, intertekstualnost i intermedijalnost. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

Na hrvatskom jeziku objavio je knjige Miroslav Krleža i njemački ekspresionizam (1990.), Studije i rasprave (2002.), Okviri hrvatske književnosti (2006.), Povijest ruske književnosti (2009.), Nove studije i rasprave (2011.) te Miroslav Krleža – hrvatski klasik (2013.).

Na njemačkom je 2008. objavio pregled hrvatske književnosti Wie viele Blumen, a 2010. monografiju o Miroslavu Krleži Wer ist Miroslav K.? Leben und Werk des kroatischen Klassikers.

Lauerova studija o Krleži i njemačkom ekspresionizmu (Miroslav Krleža und der deutsche Expressionismus) iz 1984. jedna je od najtemeljitijih monografija o europskim korijenima Krležine ekspresionističke lirike.

Također, organizirao je međunarodni znanstveni simpozij o Krleži (Das Werk Miroslav Krležas in literaturwissen-schaftlicher Sicht) u Göttingenu 1983. te 1987. uredio njemačko izdanje Krležinih eseja Essays über Literatur kod izdavača Athenäum.

Za ostala izdanja Krležinih djela kod tog izdavača napisao je opsežne predgovore i komentare koji na temelju analiza Krležina stila i jezika pružaju cjelovitu sliku o poetičkim, estetskim i kulturološkim značajkama Krležina djela i o njihovu europskom kontekstu.

Osim o Krleži, pisao je i studije o Ivanu Gunduliću, Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru.