Norvežani su u nedjelju počeli glasati u tijesnoj utrci između lijevog bloka koji predvodi vladajuća Laburistička stranka i desnice predvođene populističkom Progresivnom strankom i konzervativcima. Izbori traju do ponedjeljka navečer.

U parlament bi trebalo ući devet stranaka, ali samo čelnici triju najvećih kandidati su za premijera. Ključne teme kampanje bili su životni standard, porezi i javne usluge, dok bi ishod mogao utjecati na europsku opskrbu energijom i upravljanje norveškim državnim fondom vrijednim dva bilijuna dolara.

Geopolitika također igra važnu ulogu, što bi moglo koristiti laburistima i premijeru Jonasu Gahru Stoereu. Po anketama, Laburisti i partneri mogli bi osvojiti 88 mjesta – tri više od većine – dok bi desnica s Progresivnom i Konzervativnom strankom došla do 81.

SVE NAPETIJE Moskva prijeti Oslu zbog jačanja norveške vojne prisutnosti duž granice s Rusijom

Stoere je dosad trebao potporu Stranke centra i Socijalističke ljevice, a sada bi mogao morati uključiti i Zelene te Komunističku stranku. “Najvjerojatniji scenarij je da će Stoere biti ponovno izabran, ali to će biti ‘tutti frutti’ koalicija“, kaže politolog Jonas Stein.

Zeleni i komunisti traže stroža ograničenja u istraživanju nafte i plina, veće poreze za bogate i veću potrošnju iz državnog fonda. Po anketama, Laburisti osvajaju oko 27 posto glasova i ostaju najveća stranka. Na desnici, konzervativci Erne Solberg imaju oko 14 posto i traže ukidanje poreza na bogatstvo, dok protuimigrantska Progresivna stranka Sylvi Listhaug dobiva oko 21 posto.

Norveška, zemlja od 5,6 milijuna stanovnika koja dijeli granicu s Rusijom, zabrinuta je i zbog rata u Ukrajini te mogućeg povratka Donalda Trumpa na vlast.