Objavljena je najnovija anketa javnog mnijenja prema kojoj je SDP ostao ispred HDZ-a.

Mjesec dana uoči lokalnih izbora RTL donosi rezultate najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja Crodemoskop, provedenog između 1. i 4. travnja.

Prema ovom istraživanju, SDP ostaje ispred HDZ-a, zadržavajući minimalnu prednost unutar granica statističke pogreške, koju je prvi put nakon pet godina ostvario u ožujku.

Da su izbori održani početkom travnja, SDP bi odnio relativnu pobjedu, sa 26,4 posto potpore birača (u ožujku 26,3 posto), dok HDZ bilježi nešto niži rezultat od 25,8 posto (u ožujku 26,1 posto). Time SDP drugi mjesec zaredom drži blagu prednost pred dosadašnjim višegodišnjim liderom.

Podsjetimo, HDZ je u travnju 2020. godine prestigao SDP s razlikom od 1,4 postotna boda, nakon čega je uslijedio dug period njihove dominacije. Posebno se to osjetilo nakon izbornog poraza Restart koalicije u srpnju 2020. i ostavke tadašnjeg čelnika SDP-a Davora Bernardića. Tek 2024., nakon što je predsjednik Milanović objavio svoju kandidaturu za premijera uz podršku Peđe Grbina, SDP počinje sustizati HDZ. U svibnju 2024. prednost HDZ-a pala je na oko šest posto, a nakon Milanovićeve predsjedničke pobjede i inauguracije, u ožujku 2025. SDP se vraća na prvo mjesto.

Četiri stranke bilježe rast potpore

Treću poziciju u travanjskom istraživanju drži platforma Možemo! s potporom od 10,2 posto, što je identično rezultatu iz ožujka. Most ostaje stabilno četvrti sa 7 posto potpore (u ožujku 6,8 posto), dok Domovinski pokret (DP) bilježi petu poziciju s 2,5 posto (u ožujku 2,2 posto). Stranka Domino nalazi se na šestom mjestu s 2,4 posto (u ožujku 1,8 posto).

Sveukupno, četiri stranke zabilježile su rast potpore: Domino (+0,6), Most (+0,3), DP (+0,2) i SDP (+0,1), dok je HDZ jedini među vodećima zabilježio pad (-0,3). Možemo! ostaje na istoj razini.

Ispod praga od 3 posto nalaze se stranke poput NP Sjever (1,2 posto), IDS-a, Centra i HNS-a s po 1,1 posto, te HSS-a i stranke Pravo i pravda s po 1 posto. Slijede Odlučnost i pravednost i Radnička fronta s po 0,8 posto, Fokus (0,6), HSLS i Hrvatski suverenisti s po 0,5, te HSU s 0,4 posto. Ostale stranke bilježe pojedinačne rezultate ispod 0,4 posto i zajedno čine udio od 1,9 posto. Broj neodlučnih birača se također smanjio na 13,7 posto (u ožujku 15,2 posto).

Najpozitivniji političari

Na vrhu ljestvice najpozitivnije percipiranih političara ponovno se nalazi predsjednik Zoran Milanović, iako s blagim padom na 29,4 posto (u ožujku 31,2 posto). Slijedi ga premijer Andrej Plenković s rastom na 13,3 posto (u ožujku 11,5 posto). Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 2,9 posto (u ožujku 2,6 posto).

Četvrto mjesto pripada potpredsjedniku HDZ-a i ministru Ivanu Anušiću s 2,2 posto (u ožujku 0,9), dok Božo Petrov ostaje stabilan s 2,1 posto. Slijede Marija Selak Raspudić (2 posto), Dalija Orešković (1,7), te trojac s po 1,5 posto: Siniša Hajdaš Dončić, Sandra Benčić i Ivana Kekin.

Najveći skok u popularnosti zabilježili su Plenković (+1,7), Orešković (+1,4) i Anušić (+1,3 postotna boda).

Najnegativniji političari

Na vrhu liste najnegativnijih političara ostaje premijer Plenković, kojeg 37,3 posto ispitanika percipira negativno (u ožujku 37,8 posto). Drugi je predsjednik Milanović s 10,1 posto (u ožujku 10,3 posto). Treće mjesto zauzima Josip Dabro s 3,1 posto (u ožujku 4,3), a četvrti je Hrvoje Zekanović koji bilježi rast na 2,9 posto (u ožujku 1,7 posto). Peto mjesto dijele Radovan Fuchs (1,7 posto), Ivan Penava (1,7) i Tomislav Tomašević (2,3 posto u ožujku).

Listu deset najnegativnijih zaokružuju Milorad Pupovac (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4) i Željka Markić (1,1). Najveći negativni skok u percepciji zabilježili su Fuchs (+1,7) i Zekanović (+1,2 postotna boda).

Percepcija smjera države

Postotak građana koji smatraju da Hrvatska ide u dobrom smjeru porastao je na 22,5 posto (u ožujku 15,4 posto). Nasuprot tome, 71,3 posto građana misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru (u ožujku 78,1 posto), dok 6,2 posto nema stav.

Među biračima HDZ-a optimizam je najizraženiji (59,4 posto), a kod koalicijskog partnera DP-a iznosi 35,5 posto. Glasači oporbe uglavnom su pesimistični – SDP 9,7 posto, Most 7,6 posto, Možemo! 5 posto.

Ocjene predsjednika, Vlade i Sabora

Predsjednik Milanović za svoj rad u travnju dobiva prosječnu ocjenu 3,25 (u ožujku 3,38). Najvišu ocjenu daje mu biračko tijelo SDP-a (3,99), zatim Most (3,23) i Možemo! (3,22). Niže ocjene dolaze od birača HDZ-a (2,60) i DP-a (2,40). Usporedbe radi, u travnju 2020. njegova je ocjena iznosila 3,59.

Hrvatski sabor zadržava nisku razinu povjerenja s ocjenom 2,10 (u ožujku 2,11). Najpozitivniju ocjenu daju birači HDZ-a (3,01), dok birači Možemo! daju najnižu – 1,67.

Vlada RH bilježi ocjenu 2,18 (u ožujku 2,12). Najviša ocjena dolazi od HDZ-ovih birača (3,45), dok su birači ostalih stranaka znatno kritičniji: DP (2,21), SDP (1,74), Most (1,69), Možemo! (1,58). Politiku Vlade Andreja Plenkovića trenutačno podržava 25,1 posto građana (u ožujku 22,2 posto).

Događaji mjeseca

Najvažnija tema u travnju za građane su bile Trumpove odluke o carinama i njegovo ponašanje – izbor 20,2 posto ispitanika. Slijedi organizacija koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i rekordna prodaja ulaznica (13,2 posto), te štrajk sindikata u obrazovanju (9,3 posto).

Inflacija u eurozoni zabrinula je 8,5 posto građana, a prosvjedi u Srbiji 7,8 posto. Pokušaji pregovora o završetku rata u Ukrajini su za 6,7 posto ispitanika najvažnija tema. Slijede tragedija u Makedoniji (6,3 posto), poplave u Hrvatskoj i sportski uspjeh Zrinke Ljutić s po 5,8 posto.

Među ostalim temama koje prelaze 1 posto udjela su: kriza u BiH nakon presude Dodiku (2,2), prvi sastanak predsjednika i premijera nakon godinu dana (1,8), smrt mladića s Lastova zbog problema s transportom do bolnice (1,5), novi Vladin paket mjera pomoći (1,1) i zahtjev SDP-a za smjenom Ivana Turudića (1 posto).

Sve ostale teme bilježe pojedinačne udjele ispod 1 posto, pokazalo je istraživanje Crodemoscop za RTL.

*Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 posto (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 posto) uz razinu pouzdanosti od 95 posto.