Francuski zastupnici u ponedjeljak su glasali za smjenu premijera Françoisa Bayroua, gurnuvši zemlju u novu političku krizu i ostavivši je bez vlade u vrijeme sve većeg ekonomskog naprezanja i geopolitičkih napetosti.

Ukupno 364 zastupnika glasalo je protiv Bayroua, a 194 za njega nakon što je raspisao glasovanje u pokušaju da progura nepopularni plan štednje od 44 milijarde eura koji je uključivao ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje državne potrošnje.

Bayrou će sad biti prisiljen odstupiti nakon samo devet mjeseci na dužnosti, slijedeći stope svog prethodnika Michela Barniera, koji je izgubio glasovanje o nepovjerenju prošlog prosinca. Bayrouov odlazak ostavlja francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu malo prihvatljivih opcija.

Ulagači su uznemireni. Prinosi na francuske državne obveznice, ili kamatna stopa koju traže ulagači, porasli su iznad onih na španjolske, portugalske i grčke obveznice, koje su nekoć bile u središtu dužničke krize eurozone. Moguće snižavanje rejtinga francuskog državnog duga u petak zadalo bi još jedan udarac njezinom ekonomskom položaju u Europi, piše CNN.

GLASANJE O POVJERENJU Bayrou: Imate moć srušiti vladu, ali stvarnost ostaje neumoljiva…

Politička nestabilnost može se pratiti do Macronove dramatične prošlogodišnje odluke da raspiše prijevremene izbore. Uznemiren izvanrednim rezultatima krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja na izborima za Europski parlament u svibnju 2024., francuski predsjednik iznudio je glasovanje na kojem je njegova stranka izgubila mjesta u korist krajnje desnice i krajnje ljevice, ostavljajući Francusku s rascijepljenim parlamentom.

Čak i prije glasovanja, izgledi za Bayrouov pad izazvali su pozive predsjedniku da se povuče, iako se zavjetovao da će odslužiti svoj mandat. Krajnja desničarka Marine Le Pen zahtijevala je da raspusti parlament, ali novi izbori gotovo sigurno bi ojačali njezinu stranku i dodatno razbili francuski parlament.

Drugi put bi bio da Macron imenuje privremenu vladu dok traži novog premijera, s ministrom oružanih snaga Sébastienom Lecornuom i ministrom pravosuđa Géraldom Darmaninom među glavnim kandidatima za ono što će vjerojatno biti otrovni kalež.

Problem za Macrona je što, nakon tri neuspješna centristička premijera, oporbene stranke nisu raspoložene dati još jednom priliku. I krajnja desnica i krajnja ljevica signalizirale su da bi odmah pozvale na glasovanje o nepovjerenju ako bi bio imenovan još jedan takav premijer. Imenovanje premijera iz drugog političkog tabora je, u teoriji, opcija, ali izbor s desnice bi blokirala ljevica i obrnuto.

PODIJELJEN PARLAMENT Francuski premijer traži glasanje o povjerenju: Naša zemlja je u opasnosti…

Za sljedećeg premijera, proračunska borba bit će jednako napeta. Socijalisti žele oporezovati bogate i ukinuti Macronove porezne olakšice za poduzeća – sve su to crvene linije za Republikance, dugogodišnju konzervativnu stranku i ključnog igrača u koaliciji sastavljenoj nakon prijevremenih izbora. Krajnji rezultat je da se francuski fiskalni nered vjerojatno neće uskoro popraviti.

U slučaju još jednih prijevremenih parlamentarnih izbora, nedavna anketa Elabea sugerira da bi Nacionalni skup izbio na vrh, dok bi ljevica bila druga, a Macronov centristički blok udaljeni treći. Mnogi sada pretpostavljaju da će krajnja desnica na kraju preuzeti vlast – ako ne sada, onda nakon predsjedničkih izbora 2027. – iako malo tko vjeruje da bi takav ishod riješio probleme zemlje.

Javno povjerenje u političku klasu je palo i bijes će se preliti na ulice: krajnja ljevica je pozvala na nacionalne prosvjede za srijedu, pod sloganom “Bloquons tout” (“Blokirajmo sve”), a sindikati planiraju još jednu mobilizaciju 18. rujna.

Sve se ovo događa u najgorem mogućem geopolitičkom trenutku, dok u Ukrajini i na Bliskom istoku bjesne ratovi. Nestabilnost u Parizu dar je i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovom američkom kolegi Donaldu Trumpu, koji dijele zajedničko zadovoljstvo ismijavanjem slabosti Europe.