Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, odgovorio je na pitanje novinara Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, na konferenciji “Brod, vlak, pogodak – Kako do punog potencijala Luke Rijeka?”, koja je održana u ponedjeljak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu.

Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju, piše Novi list.

‘Vrtimo se u začaranom krugu’

“Za gradnju pruge od Karlovca do Rijeke najveći je problem nedostatak projektanata i sporost administracije. Možemo li angažirati strane projektante? Na natječaje za projektiranje može se javiti bilo tko i imamo situacija da su posao dobile strane tvrtke, no za njih je riječ o poslovima za koje im se ne isplati educirati svoje djelatnike po pitanju naših propisa pa onda angažiraju hrvatske tvrtke i tako se vrtimo u začaranom krugu“, upozorio je Kršić.

Kao primjer je naveo dionicu dvokolosiječne pruge od Jurdana do Škrljeva, kroz Rijeku, za čije je projektiranje bio potpisan ugovor s IGH-om, raskinut prije dvije godine, jer je tvrtka zapala u probleme. Novi projekt bit će gotov, najavio je, do kraja ove godine, a sredinom iduće bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova.

Poseban zakon za infrastrukturne projekte

Kršić je kazao i kako je HŽ Infrastruktura upravo zbog ovakvih problema sama krenula u projektiranje nizinske pruge od Karlovca do Škrljeva, do izdavanja građevinske dozvole, a Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje, najavio je i donošenje posebnog zakona o infrastrukturnim projektima.

“Mislim da ćemo ići na lex specialis, posebni zakon o infrastrukturnim projektima u niskogradnji, u prvom redu na željeznici, ali i drugim linijskim projektima od strateškog značaja. On se neće odnositi na manje projekte, unutar jedne općine, nego na velike zahvate, poput gradnje pruge“, rekao je Šoštarić.

‘Rijeka, Kopar i Trst više nisu konkurenti’

U panel raspravi sudjelovali su i Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, i Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Vukorepa je, odgovarajući na pitanje o položaju Rijeke danas i u budućnosti, sa svim planiranim ulaganjima, u odnosu na konkurentske luke sjevernog Jadrana, rekao kako Rijeka, Kopar i Trst, u koji Mađarska ulaže u gradnju novog terminala, te Venecija više nisu u poziciji konkurenata.

“Mi smo danas jedan prometni pravac i kao takav konkuriramo lukama sjeverne Europe. Mađari planiraju gradnju terminala, ali to je tek u planovima, dok mi očekujemo da ćemo za sličan, multimodalni terminal na Praškoj obali već u srpnju dobiti građevinsku dozvolu i nakon toga ga izgraditi“, rekao je Vukorepa.

Iz publike se uključio Boštjan Napast, nekadašnji prvi čovjek koparske luke, a danas predsjednik uprave ENNA grupe, potvrdivši kako luke sjevernog Jadrana treba gledati kao jedan prometni pravac.

“Imamo potencijala da budemo konkurencija sjevernoj Europi, ali na nama je u kojoj mjeri ćemo taj potencijal realizirati“, zaključio je Napast, a prenosi Novi list.