Hrvatski sabor danas će raspravljati o zakonskim izmjenama kojima se građanima omogućuje besplatno vođenje računa za redovita primanja.

Zakon koji se nalazi pred zastupnicima omogućit će građanima besplatan račun za redovita primanja, a najviše će koristi imati umirovljenici i ostale osjetljive skupine koje će gotovinu moći podizati bez naknade — kako na šalteru, tako i na bankomatima matične banke. Od početka iduće godine, ova pogodnost proširit će se i na bankomate ostalih banaka, i to dvaput mjesečno.

O novinama koje donosi zakon govorili su gosti emisije Hrvatskoga radija “U mreži Prvog” : glavni savjetnik ministra financija Matej Bule, Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

OTKANTALI GA Primorac: Nismo se dogovorili s bankama oko uspostave mreže bankomata

Od 2026. novi model besplatnih bankarskih usluga dostupan svim građanima s redovitim primanjima

Bule je potvrdio kako će novi model besplatnih osnovnih bankarskih usluga biti dostupan svim građanima koji imaju redovita primanja, s početkom primjene od 2026. godine.

“Taj će paket uključivati besplatno otvaranje, zatvaranje i vođenje računa. Besplatno mobilno ili internetsko bankarstvo. Tu će biti besplatno polaganje i podizanje gotovog novca, priljevi platnih transakcija – domaćih ili međunarodnih. Također, redovito izdavanje debitne kartice i njezino korištenje,” naveo je Bule.

Građani će morati sami zatražiti besplatnu opciju korištenja paketa

Naglasio je da se korištenje paketa neće automatski dodjeljivati, već će građani morati sami zatražiti tu opciju. “Smatrali smo da je iznimno važno da građani donesu odluku sami za sebe, potpuno informirani i svjesni, i izaberu ono što smatraju da je najbolje za njih,” dodao je.

Na pitanje hoće li se pravila jednako primjenjivati u svim bankama, Bule je odgovorio kako će paket vrijediti za sve korisnike jednako.
“Postoje razlike ovisno o veličini banke i uslugama koje nude, ali velika većina banaka morat će pružiti sve te usluge,” kazao je.

VLADA Režu se naknade, podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka ubuduće bez provizije

Kao glavni razlog za uvođenje ove mjere naveo je činjenicu da građani ne mogu primati plaću u gotovini, već isključivo putem banke. “Ne možete primiti plaću na ruke – morate je primiti na račun. I tu se činilo logičnim osigurati jedan račun bez financijske naknade. Vodimo se time što je u najboljem interesu građana. S jedne strane morate primiti plaću na račun, a s druge se to naplaćuje, zato smo stavili građane u ravnopravan položaj u financijskom sustavu,” izjavio je Bule.

‘Tko se odluči za besplatni račun, neće moći koristiti uslugu prekoračenja niti kreditne kartice’

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević pozdravila je prijedlog zakona, ali upozorila da razina zaštite potrošača i dalje nije zadovoljavajuća. “Svi moramo primati plaće ili mirovine preko banke, pa zašto bi plaćali naknadu?”, upitala je i upozorila da većina građana nije svjesna koje im se sve naknade naplaćuju.

“Ljudi ne znaju što sve plaćaju, a obrazac koji dobiju početkom godine mnogi ne pročitaju i ne razumiju,” dodala je. Upozorila je i na velike razlike među bankama u visini naknada. “Kad smo prije radili analizu, vidjela sam da je jedna banka za izdavanje kartice imala sto kuna, a druga deset kuna. Kako to objasniti?” zapitala se.

BANKARI NESRETNI Ministar opet najavio mogućnost uvođenja zajedničkih bankomata za sve banke

Korisnici koji se odluče za ovaj besplatni račun, kako je pojasnila, neće moći koristiti uslugu prekoračenja niti kreditne kartice, a birat će između mobilnog ili internetskog bankarstva. “Dobro je da se krenulo. Ovo je prva faza. Kad krene primjena, vidjet ćemo probleme i pokrenuti inicijative”, zaključila je.

‘Digitalna infrastruktura i njezino održavanje predstavljaju veliki izdatak za banke’

Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka upozorio je da novi zakon može narušiti tržišnu ravnotežu. “Ako za neku uslugu imate trošak, a ne smijete je naplatiti – je li to ekonomija u kojoj se njeguje tržišna sloboda svih poduzetnika koji djeluju?”, upitao je, istaknuvši da digitalna infrastruktura i njezino održavanje predstavljaju veliki izdatak za banke.

Podsjetio je na slučajeve kada sustav mora funkcionirati pod velikim opterećenjem. “To sve košta”, rekao je, navodeći primjer velikog koncerta u Zagrebu s pola milijuna korisnika kartica i turističke sezone u kojoj je nužno osigurati neometan rad bankomata.

‘Što je sljedeće? Besplatne osobne iskaznice? Internet?’

Na pitanje koliki udio osnovne usluge čini u ukupnim troškovima poslovanja banaka, odgovorio je da su razlike među institucijama značajne, ali da je tržište izgrađeno na slobodnoj konkurenciji. Upozorio je i na potencijalno otvaranje opasnog presedana. “Što je sljedeće? Besplatne osobne iskaznice? Internet?”, zapitao se.

Komentirajući tvrdnje da banke imaju monopol nad isplatom plaća, Maljković je kazao: “To je zakon koji je donijela Vlada, ne banke. Banke djeluju kao produžena ruka države – kontroliraju pranje novca, održavaju sustav sigurnim. Ljudi ne vide sav taj rad u pozadini.”

BANKARSKE NAKNADE HUP: ‘Što je sljedeće, hoće li država regulirati i cijenu kave u kafićima?’

Zaključno je naglasio kako su svi depoziti osigurani do 100.000 eura, ali i priznao da je teško sa sigurnošću predvidjeti kakav će učinak nove zakonske regulative biti na bankarski sektor.