‘Zovem V. Ber i čekam inspekciju koliko im treba da dođu…’, stoji u rukom napisanom hodogramu Dinka Vidovića, bivšeg predstojnika Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica koji budi sumnju da je Vili Beroš bio s njim u dosluhu. Čak 17 liječnika te bolnice od Beroša je tražilo pomoć, ali sporni hodogram otkriva da se Beroš angažirao pristrano. Vidovićeva e-mail prepiska otkriva njegov plan za masovni sudski progon liječnika koji su mu se suprotstavili

Nacional je koncem proteklog tjedna dobio na uvid šokantnu dokumentaciju koja posrnulog bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša može uvesti u nove ozbiljne pravne probleme. Netom nakon što je podignuta optužnica u aferi Mikroskop, u kojoj je Beroš optužen da je kao dio zločinačke organizacije Hrvoja Petrača i još nekoliko osoba prilagođavao natječajnu dokumentaciju u korist Petračeve skupine i primio 75 tisuća eura mita, Nacionalu je dostavljena dokumentacija u kojoj se ime Vilija Beroša spominje u kontekstu novih nezakonitosti i krajnje ozbiljne sumnje na višestruku zloupotrebu položaja i ovlasti tijekom ministarskog mandata.

Dokumenti predočeni Nacionalu bude sumnju na korištenje svog položaja i ovlasti kako bi unaprijed dogovorenim i vjerojatno bespotrebnim ciljanim slanjem inspekcije ministarstva kojem je bio na čelu, Beroš pripomogao bivšem predstojniku Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica Dinku Vidoviću u mobbingu koji je provodio prema većem broju podređenih kolega liječnika.

„Zovem V. Ber i čekam inspekciju da dođu, koliko im treba vremena. Vodim inspekciju na drugi odjel, zovem V. B. pred njima.“ Dio je to šokantnih eksplozivnih osobnih bilješki Dinka Vidovića, bivšeg predstojnika Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica, protiv kojeg je nedavno pokrenut disciplinski postupak pred Sudom časti Hrvatske liječničke komore (HLK) nakon što je Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju prihvatilo kao opravdani zahtjev niza liječnika Klinike za traumatologiju koji su optužili Vidovića za neadekvatno vođenje Klinike te za provođenje mobbinga. Opisali su njegov mandat kao period “dvogodišnjeg maltretiranja, ponižavanja, autokracije koja nadilazi svaki potrebni autoritet za vođenje klinike i nadilazi stručne razloge, iskorištavanja i osvećivanja onima koji se ne daju iskoristiti”.

Spomenuta bilješka rukom je pisani dokument koji nosi naslov „Hodogram“ i sadrži devet točaka, a Nacionalu su ga s još nekoliko internih dokumenata na uvid dostavili izvori bliski Vidoviću iz Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica. Oni tvrde da se radi o dokumentu koji je napisao osobno Vidović, pronašli su ga s ostalim spornim dokumentima u bolnici te ih namjeravaju proslijediti Hrvatskoj liječničkoj komori kao krunske dokaze za navode većeg broja liječnika koji su Vidovića optužili za sustavni mobbing.

Bilješka rukom je pisani dokument koji nosi naslov ‘Hodogram’ i sadrži devet točaka, a Nacionalu su ga s još nekoliko internih dokumenata na uvid dostavili izvori bliski Dinku Vidoviću. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL, Nacional

U hodogramu piše sljedeće:

‘1. Goran postavi sve i mogućnost praćenja live kad mu javim. Max. jedan sat

Malović – razgovor da mi javi kad je završio i napustio ambulantu

Blažević – BIS – obavještava me na 10 i 5 pacijenata kad je gotov

Goran prati na 10 pacijenata i javlja mi kad je izašao

Zovem V. Ber i čekam inspekciju koliko im treba da dođu, broj telefona

Vodim inspekciju na 2. odjel, zovem V.B. pred njima

Odlazimo na 1. odjel, zovem R.K.

Odlazimo na 3. odjel, zovemo S.S.

Razgovor Blažević i Babić, svjedoci, ja.“

Izvor blizak Vidoviću koji je taj hodogram dostavio Nacionalu na uvid, opisao je što zapravo piše po točkama i na što se one odnose:

„Hodogram pisan rukom pokazuje kako je očito da su inspekcije Ministarstva zdravstva bile naručene izravno preko Vilija Beroša. V. B. iz točke 6 je Vide Bilić, tadašnji pročelnik Zavoda za kirurgiju kralješnice, docent na Medicinskom fakultetu, koji je dao ostavku pod Vidovićevim kontinuiranim mobbingom i otišao u drugu bolnicu. R. K. iz točke 7 je Robert Kolundžić, tadašnji pročelnik Zavoda za kirurgiju zdjelice, sveučilišni profesor, koji je također dao ostavku pod Vidovićevim kontinuiranim mobbingom i otišao u drugu bolnicu, a S.S. iz točke 8 je Srećko Sabalić, tadašnji pročelnik Zavoda za gerijatrijsku traumatologiju, tada docent na Medicinskom fakultetu, koji je dao ostavku zbog sustavnog šikaniranja projekata i tražio premještaj u Vinogradsku bolnicu. Goran koji postavlja tehničke pretpostavke za praćenje djelatnika uživo, informatičar je iz Klinike za traumatologiju, Malović koji mu javlja tko kada od liječnika napušta ambulantu je šef poliklinike, a Blažević koji ga informira kada su pojedini liječnici u ambulanti obradili pet ili deset pacijenata je Vidoviću blizak djelatnik bolnice. Po hodogramu je očito da Vili Beroš šalje inspektora po pozivu Vidovića.“

Dokument budi sumnju da se Beroš u razrješavanje zbivanja na ‘Traumi’ praktički uključio kao strana zainteresirana da ciljanim slanjem zdravstvene inspekcije pomogne Vidoviću u čistki po njemu nepoćudnih kolega liječnika

Bilić je doista zbog lošeg vođenja Klinike za traumatologiju nedavno prešao u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje prema pisanju portala Telegram pomiče granice kirurgije kralježnice. Robert Kolundžić također danas radi u Kliničkoj bolnici u Dubravi, a Sabalić je Vidovića prijavio HZZO-u koji provodi izvanrednu kontrolu zbog sumnji da je Vidović u više slučajeva prijavljivao revizijske, skuplje komponente iako je pacijentima ugrađivao standardne.

Nacional je još u lipnju 2024. otkrio čudne okolnosti u kojima je Vili Beroš kao ministar reagirao na raspad sustava u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica u Zagrebu: primio je dopis čak 17 liječnika protiv predstojnika klinike Dinka Vidovića, a zatim je sedam tamošnjih liječnika primio i na sastanak da bi potom objavio da je onamo poslana zdravstvena inspekcija.

Optužbe protiv Vidovića već tada su bile brojne i opširne te su se kretale od njegove odgovornosti za kadrovski deficit te klinike i njenih zavoda koji su među najstarijim i najuglednijim u ovom dijelu Europe, zbog čega nekima od njih čak prijeti gubitak statusa, pa do sijanja atmosfere straha, otvorenog pritiska na zaposlenike i njihova ucjenjivanja, zabrane rada liječnicima, neodgovornog i neprofesionalnog odnosa prema pacijentima, kršenja velikog broja pravila struke, pa sve do mobbinga.

Nacional je tada otkrio da je Beroš u ovom slučaju zapravo bio prisiljen reagirati jer su poprilično uvjerljivo argumentirane optužbe protiv Vidovića dospjele u javnost i jer je postalo jasno – premda je dio medija pokušao progurati tezu da se radi o nekoj vrsti klanovskog sukoba, poremećenog međuljudskog odnosa i borbe za pozicije – da je riječ o ozbiljnom problemu koji doista prijeti potpunom blokadom važnog dijela zdravstvenog sustava. No Nacional je tada otkrio da je Beroš kao ministar zdravstva još od ranije bio i te kako upoznat sa situacijom u ovoj zagrebačkoj bolnici – dapače, svjedoci tvrde da su kod njega intervenirali utjecajni ljudi upravo kako bi sačuvali poziciju predstojnika Dinka Vidovića.

„Kolege su najprije odlazile na razgovore kod ravnatelja KBC-a Sestara milosrdnica Davora Vagića i predsjednika Upravnog vijeća Tomislava Dulibića, koji je ujedno i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, kako bi se požalile na stil vođenja Klinike, kadroviranje i maltretiranje te krajnje dvojben odnos prema pacijentima – no tko god je to učinio, shvatio je da ga štite strukture i na koncu je otišao iz bolnice. Potom smo doznali da su kod Beroša na razgovoru zajedno bili predstojnik Vidović i utjecajni biznismen Pavo Zubak, koje spaja članstvo u Udruzi Hrvata BiH Prsten na čelu koje je upravo Zubak. Doznali smo da je on u više navrata osobno intervenirao kod Beroša kako bi spasio Vidovićevu poziciju’’, rekao je jedan od sugovornika Nacionala iz KBC-a Sestara milosrdnica.

Dinko Vidović bivši je šef Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica, protiv kojeg je nedavno pokrenut disciplinski postupak pred Sudom časti Hrvatske liječničke komore. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Spomenuti kontekst pomaže razumjeti i sadržaj bilješke koju se tvrdi da je napisao Dinko Vidović, a u kojoj se spominje Vili Beroš. Taj dokument budi sumnju da se Beroš u razrješavanje tih zbivanja praktički uključio kao strana zainteresirana da ciljanim slanjem zdravstvene inspekcije pomogne Vidoviću u čistki po njemu nepoćudnih kolega liječnika.

Izvor s neposrednim saznanjima o tim zbivanjima izjavio je za Nacional da su opisani inspekcijski nadzori u hrvatskim bolnicama izuzetno rijetki. Cilj im je bio rekonstruirati jesu li pojedini liječnici tijekom radnog vremena na radnom mjestu te ako nisu, jesu li možda u privatnim klinikama gdje dodatno rade tijekom radnog vremena. U opisanim situacijama to nije dokazano. Osim toga, cilj je bio ustanoviti imaju li pojedini liječnici suglasnost za rad u privatnim bolnicama. Posebno su inspekcije bile usmjeravane prema nekim privatnim bolnicama u kojima je bio u tijeku porezni nadzor, jer se znalo da one tijekom poreznog nadzora ne mogu izdavati takve suglasnosti liječnicima zaposlenim javnom sektoru. Pokazalo se da su liječnici iz javnog sektora koji su bili zatečeni u tim bolnicama imali takve suglasnosti i prije i poslije poreznih nadzora. Što dodatno pokazuje da se radilo o usmjeravanim inspekcijama s ciljem pritiska, kako na pojedine liječnike tako i na privatne bolnice.

Izvor s neposrednim saznanjima o zbivanjima u toj bolnici izjavio je za Nacional da je Dinko Vidović u nekoliko navrata telefonski kontaktirao inspektora Ministarstva zdravstva Antu Čovića te se čak s njim i nalazio i navodio ga na inspekcije, a u dogovoru s Berošem tražio je od njega da progoni točno određene liječnike. Čović je voditelj Odjela za inspekcijske poslove u Odjelu za nadzor na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Izvor Nacionala navodi da je Čović u razgovorima s nadziranim liječnicima i djelatnicima iz privatnih bolnica izravno rekao kako ga je poslao Vili Beroš. Isti izvor navodi da postoji najmanje jedan svjedok koji je to spreman potvrditi na sudu.

Među ostalim, Zdravstvena inspekcija prati i proučava stanje u zdravstvenoj zaštiti i poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti te obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove nadzora provedbe zakona, drugih propisa i općih akata djelatnosti zdravstva kao i stručnog rada zdravstvenih ustanova, obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove nadzora provedbe zakona i drugih propisa i općih akata te stručnog rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika te podnosi izvješća o učinjenom i priprema odgovore na predstavke i pritužbe.

Vili Beroš je optužen da je kao dio zločinačke organizacije Hrvoja Petrača prilagođavao dokumentaciju u korist Petračeve skupine. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Nacionalov izvor s neposrednim saznanjima o slučaju tvrdi da je dokumentacija koja baca novo svjetlo na ulogu Vilija Beroša u zbivanjima na Klinici za traumatologiju, pronađena unutar Klinike, u jednoj od zajedničkih prostorija, sa stranicama na kojima su otisnute poruke koje je putem e-maila Vidović razmjenjivao sa svojom odvjetnicom Jadrankom Sloković.

Sadržaj tih e-mailova izvor s neposrednim saznanjima o Vidovićevim aktivnostima dostavit će Hrvatskoj liječničkoj komori, jer smatra da nedvojbeno otkrivaju kako je Beroš pružao ključnu političku potporu Vidoviću.

Vidović je bio izuzetno fokusiran na podnošenje kaznenih prijava protiv svojih kolega koji su upozoravali na neprihvatljiv način njegova ponašanja. U tu svrhu angažirao je odvjetnicu Jadranku Sloković i njoj je dostavljao ekstenzivnu internu bolničku dokumentaciju – tablice plaćenih dopusta, svoje elektroničke prepiske s pojedinim kolegama liječnicima, dokaze o provedenoj edukaciji nekih liječnika, ali i OIB-e, adrese i pozicije na kojima su zaposlene Hana Šimunić i Ana Čizmić, za koju je molio da se kazneno prijavi za rad na crno u privatnoj bolnici. U svrhu podnošenja kaznene prijave protiv Ane Čizmić, Vidović je pripremao dodatne interne bolničke informacije, kao i snimke njenih javnih istupa, a istraživao je i je li ona prekršila Zakon o radu vezano uz tajnost postupka za zaštitu dostojanstva radnika kada je o mobbingu javno progovorila. Vidović je naročito bio fokusiran na liječnike koji su ga prijavili, o čemu je Nacional ekstenzivno pisao, te je protiv svakog od njih pripremao tužbe zbog klevete i uvrede. Primjerice, u slučaju Mirte Lončar pripremao je dokumentaciju za pokretanje spora na Upravnom sudu.

Štoviše, Vidović je provjeravao ima li mogućnosti za tužbu za mobbing na temelju svega što prikupi, kao i sve mogućnosti za tužbe protiv Nacionala i portala Telegram te zahtjeve za skidanje članaka s njihovih portala. Vidović je s odvjetnicom Sloković diskutirao i o mogućnostima za odbacivanje po njega nepovoljnog mišljenja Povjerenstva za medicinsku etiku HLK-a.

Nacional je u prošlom broju otkrio da je Povjerenstvo Hrvatske liječničke komore nakon više od godinu dana odlučilo kako postoji opravdana sumnja da je Vidović doista i počinio to za što ga djelatnici optužuju te je protiv njega i službeno otvoren disciplinski postupak pred Sudom časti HLK-a. Otvaranje disciplinskog postupka samo je nastavak niza procesa koji su u međuvremenu rezultirali time da je Vidović podnio ostavku s mjesta predstojnika Klinike za traumatologiju, ali i pokretanjem izvida DORH-a zbog optužbe da je pacijentima ugrađivao jeftinije, takozvane umjetne proteze koljena, dok je HZZO-u prikazivao da je koristio znatno skuplje komponente.

Dokumentacija je pronađena unutar Klinike, u jednoj od zajedničkih prostorija, sa stranicama na kojima su otisnute poruke koje je putem e-maila Vidović razmjenjivao sa svojom odvjetnicom Jadrankom Sloković

Nakon što je Povjerenstvo razmotrilo sve činjenice i navode kako iz zahtjeva tako i iz očitovanja Dinka Vidovića, zauzelo je stav da je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv Dinka Vidovića opravdan jer postoji osnova sumnje da je prijavljeni liječnik postupao neetično, odnosno, da je povrijedio odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije i time počinio disciplinsku povredu propisanu odredbom članka 4. stavak 2. točka 2. Pravilnika o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore.

Dinko Vidović morat će pred Sudom časti odgovarati za teške optužbe koje su protiv njega iznijele kolege s Klinike za traumatologiju, koji već više od godinu dana upozoravaju na njegov odnos prema zaposlenicima, ali i prema pacijentima te zagrebačke klinike.

Povjerenstvo je odbilo njegove navode iz očitovanja koje je dostavio tijekom postupka, a u kojem je potpuno odbacio optužbe svojih kolega. No njegovu obranu Povjerenstvo nije prihvatilo te je na kraju ovako obrazložena odluka o pokretanju postupka:

“Činjenica je da je ukupno 16 liječnika poduprlo navode i optužbe protiv prijavljenog liječnika. Time se ne može govoriti o situaciji ‘riječ protiv riječi’ s obzirom na to da suglasni navodi tolikog broja liječnika imaju značajno veću težinu, a njihovi navodi veću razinu izvjesnosti od sukobljenih mišljenja dviju stranaka u postupku. Na temelju svega navedenog, ovo Povjerenstvo smatra da postoji osnova sumnje da je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka osnovan, odnosno, da bi ponašanje i postupci prijavljenog liječnika izv. prof. dr. sc. Dinka Vidovića, dr. med., bili neetični, povrijedili ugled liječničke profesije i bili protivni odredbama Kodeksa medicinske etike i deontologije. Slijedom iznesenog, Povjerenstvo smatra da postoje elementi za daljnje vođenje postupka pred Časnim sudom Komore.”

Nacional je prvi, još u lipnju prošle godine, pisao o optužbama protiv Vidovića koje su dovele do njegove smjene s mjesta pročelnika Klinike za traumatologiju.

Tada je 17 liječnika te klinike poslalo i pismo tadašnjem ministru zdravstva Viliju Berošu u kojem su se otvoreno pobunili protiv predstojnika Klinike Dinka Vidovića. Sada dokumentacija dostavljena Nacionalu budi sumnju na Beroševu pristranost u tom slučaju te korištenje svojih položaja i ovlasti kako bi proizveo pritisak na liječnike koji su Vidovića prijavili za sistemski mobbing.