Austro-ugarska tura, Casanova tura, Magda Lupisrođakinja slavnoga izumitelja torpeda i Ljubavne štorije starega Splita primjeri su kostimiranih turističkih tura kakvih je u Hrvatskoj čak 200. Nacional je istražio sve o tom trendu

Zamislite da se u Veprincu, na obroncima Učke povrh Opatije, nađete u kostimiranoj turističkoj šetnji Veprinac Ghost Tour, večernjem uprizorenju koje na kulisi uspavanog gradića oživljava mračne epizode lokalnog folklora. U tom kostimiranom obilasku ulogu veprinačke grofice Ane Wallsee preuzima književnica i turistička vodičica Ana Cerovac, koja vodi publiku uspavanim uličicama srednjovjekovnog Veprinca dok je na raznim punktovima dočekuju likovi iz mračnih legendi tih krajeva. Ova „storytelling šetnja“ upoznaje posjetitelje s bogatstvom naših narodnih vjerovanja i običaja, ali i otvara pitanje koliko su ta vjerovanja zapravo bila zasnovana na predrasudama prema drugima i drugačijima.

Veprinac Ghost Tour, austrougarska tura „Mladić koji je želio plesati valcer“ u Puli, „Casanova tura“ u Vrsaru, „Tajne i legende Limskoga zaljeva“, „Magda Lupis – rođakinja slavnoga izumitelja torpeda“ i „Ljubavne štorije starega Splita“ samo su neki od primjera kostimiranih turističkih tura kakve su u Hrvatskoj sve popularnije. Prema procjenama, ima ih više od 200, uz najveći porast u jadranskom dijelu i većim gradovima. Novi trendovi su takvi da se umjesto klasičnih tura koje se naručuju preko udruga vodiča, danas na specijaliziranim platformama poput ToDoInIstria ili GetYourGuide može pronaći niz inovativnih i tematskih obilazaka. Po mišljenju mnogih, dobar su primjer zagrebačke ture kazivačice priča Ive Sille, a jedan od novijih programa u glavnom gradu su „Zagorkine kavanske priče“. U Istri je zahvaljujući projektu Istra Inspirit, realizirano tisuće kostimiranih interpretacija baštine, uvijek s glumcima i konceptom putovanja kroz vrijeme.

Kostimirana turistička šetnja Veprinac Ghost Tour, u Veprincu, na obroncima Učke, povrh Opatije

Ono što je za Istru „Istra inspirit“, za Dalmaciju je „Dalmacija Storytelling Destination“, projekt koji provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije. Kako nam je rekla njegova autorica i voditeljica Renata Tešija, projekt je pokrenut 2020. s ciljem podizanja kvalitete kulturno-turističke ponude te doprinosa razvoju cjelogodišnjeg turizma i održivog turizma i promjeni narativa od koncepta „more i sunce“ u priče iz Dalmacije. Proveli su i edukaciju licenciranih turističkih vodiča i muzejskih djelatnika za kostimirane interpretatore i interpretatore baštine, u suradnji s inozemnim predavačima iz udruge Interpret Europe. Prije pokretanja tog projekta bilo je samo pet kostimiranih tura, uglavnom u Splitu i okolici, koje često nisu bile komercijalno dostupne niti namijenjene posjetiteljima s hrvatskog govornog područja. Danas, zahvaljujući tom projektu, ali i samostalnim inicijativama turističkih dionika, gotovo svaka općina i grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji nude barem jedno kostimirano interpretativno turističko vođenje.

Književnica i turistička vodičica Ana Cerovac završila je i seminar za interpretatora baštine u organizaciji udruge Interpret Europe te ima obrt za interpretaciju baštine Terra Incognita. Storytellingom se bavi četiri godine, a tome ju je kao autoricu povijesno-fantastične trilogije „Između Orla i Lava“ čija se radnja odvija na području Istre i Kvarnera početkom 17. stoljeća, prirodno povuklo vlastito pisanje. Shvatila je da interpretacija baštine u književnosti ima puno toga zajedničkog s vođenjem turističkih tura – i jedno i drugo traže istraživanje, pripovijedanje i prenošenje nekih vrijednosti.

U turi ‘Lovran: krijumčari i gusari’ isprepliću se elementi obilaska i ekipne potrage za blagom

Neke ture organizira sama, a neke u suradnji s članovima udruge Kulturni front. Većina ih je na hrvatskom, a odaziv je, kaže, uvijek dobar, ponekad su i prepune. Trenutačno se ture financiraju potporama jedinica lokalne samouprave, zbog čega su za publiku besplatne ili se odvijaju uz sponzorirane cijene. Kod onih tura koje se naplaćuju, cilj je da termini za koje su djelomično ili u cijelosti osigurana sredstva, svojim ulaznicama generiraju nove termine kako bi se postigao kontinuitet. U sljedećoj fazi projekta možda će ponuditi ture i nekim agencijama i hotelima za takozvane incentive grupe.

Kroz programe nastoji spojiti povijesne činjenice, autentične priče i doživljaj kazališta na otvorenom, a osim najizvođenije i najstarije šetnje „Veprinac Ghost Tour“, u suradnji s Kulturnim frontom vodi i turu „Lovran: krijumčari i gusari“, u kojoj se prepliću elementi turističkog obilaska i ekipne potrage za blagom. Prijavljene ekipe na jednu večer postaju lovranski krijumčari u vrijeme uskočkog rata te kroz živopisne naracije, izazove i lokalne legende otkrivaju priče i običaje trgovaca i mornara, učeći o kulturnoj baštini mjesta.

Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute Tur Kultur

„S obzirom na svoj karakter, ova tura namijenjena je svim uzrastima te u njoj mogu sudjelovati stari i mladi, obitelji s djecom, prijatelji, a zbog ekipnog natjecanja posebno je zanimljiva i kao team-building. Trenutačno pripremamo ‘Kastav Ghost Tour: priče iz divljine’, koja će posjetitelje povesti od centra Kastva prema Kastavskoj šumi, a tema će joj biti bića iz narodne predaje vezana uz prirodu, baš kao i čovjekov odnos prema prirodi kroz naraštaje. Te tri ture objedinjene su od ove godine u tematski ciklus Kvarner After Dark. Jedan od razloga za to jest što ture obrađuju narodnu mistiku i horor, ali i druge aktivnosti koje se izvode pod okriljem noći, kao što je krijumčarenje. Drugi razlog je taj što svi mi uključeni u te ture imamo neke svoje druge poslove, druge karijere i neki svoj dnevni život te se ovime bavimo tijekom večeri. Od tura koje radim sama uvijek se rado prisjetim vođenja u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit ‘Podgorkine priče’. To je storytelling šetnja s osvrtom na život ljudi u planini, uz pričanje i oživljavanje priča iz velebitske svakodnevice. Poludnevna tura Bilo jednom na Mirni je putovanje Istrom u doba Venecije, od Buzeta gdje su stolovali kapetani, preko kaštela Pietrapelosa, pa do Motovunske šume poznate po hrastovima koji su se koristili za mletački Arsenal“, rekla je Ana Cerovac.

Jedna od tura koje su 2023. nastale u sklopu projekta „Dalmatia Storytelling Destination“ je i „Roko i Cicibela“, svevremenska priča o ljubavi između ribara Roka Ljubice i Dujke Bašić koju zovu Cicibela. Tura oživljava život u starom Splitu, desetljeće nakon kraja Prvog svjetskog rata, a vodi je, kostimiran u tadašnjeg gradonačelnika Ivu Tartagliu, Luka Pavlović, predsjednik Društva turističkih vodiča Split. Roka igra akademski glumac Ivan Baranović, koji ima nezavisno kazalište Ritam igre. Upravo se Baranović javio prije nekoliko godina na natječaj raspisan u okviru projekta Dalmacija Storytelling destinacija. Predložio je takvu turu jer je prethodno u svom kazalištu postavljao dramsku predstavu „Roko i Cicibela“, imao je kostime, znao je da su to likovi koji su stvarno postojali, a diplomska predstava bila mu je priča Miljenka Smoje o Roku i Cicibeli. Baranović smatra da ta svevremenska ljubavna priča može biti puno veći brend na razini Splita.

Tura počinje kod Matejuške, prolazi kroz cijeli stari Varoš i završava kod crkve svetog Križa gdje su se vjenčali Roko i Cicibela.

„Tako smo ‘pomaknuli’ goste, omogućili im da dožive Split u kojem su živjeli težaci i ribari, a ne samo širi prostor Dioklecijanove palače. Roko je bio iz Slatina podrijetlom, a završio je na splitskoj Matejuški, koja je stoljećima bila luka za brodice splitskih ribara. U današnjem čitanju na njega bismo gledali kao na nekakvog skvotera, lutalicu, jer je živio na napuštenim barkama i brodovima gdje ga je vidjela ribareva kći Cicibela. Zaljubili su se i odlučila se skrasiti s njim i prihvatiti njegov stil života. Nama je danas zanimljivo pitanje i postoji li u današnjem Splitu taj Mediteran gdje se svi druže, i bogati i siromašni. Spona između nekadašnjeg siromašnog sloja i bogatog, manje obrazovanog i učenog bio je Ivo Tartaglia, gradonačelnik Splita od 1918. do 1928. Zbog toga smo i uveli njegov lik. On je pio kavu na rivi među ‘običnim ljudima’ pa nije mogao pobjeći od Roka i Cicibele ni da je htio. Tadašnji Mediteran bio je nekakva kombinacija slatkog, slanog, gorkog i kiselog, zbog toga smo htjeli postići da na turi bude i smijeha i melankolije. Ljudi znaju biti dirnuti, pogotovo kada dođemo do kraja. Tura vremenski obuhvaća razdoblje od dvadesetak godina i završavamo s krajem njihova života. Prema nekim podacima umrli su 1936. na 1937., ili zajedno ili jedno za drugim, ali u nekom tipu stana gdje ih je smjestio Grad, dakle, nisu više bili na ulici“, rekao je Ivan Baranović.

Kostimirana tura ‘Pjesnik Petar Zoranić Ninjanin vodi vas kroz povijest grada Nina’

A da su ponekad turističke zajednice pokretači ovakvih projekata u turizmu, pokazuje i primjer TZ-a Grada Nina koja je, na čelu s direktoricom Marijom Dejanović, u okviru projekta Putovima Petra Zoranića Ninjanina omogućila kostimiranu turu „Pjesnik Petar Zoranić Ninjanin vodi vas kroz povijest grada Nina“, pokrenutu 2019. Svakog drugog petka tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna posjetitelji mogu prisustvovati prilagođenom vođenju na hrvatskom i engleskom jeziku. Sama Marija Dejanović je licencirani turistički vodič za Zadarsku županiju te ima položen ispit po programu Interpret Europe. To je, dakle, program koji provodi lokalna turistička zajednica do trenutka kada ga agencije usvoje kao zanimljiv i profitabilan turistički proizvod. Za spomenuti program Turistička zajednica grada Nina dobitnik je godišnje turističke nagrade „Simply the best 2021.“ u kategoriji novih turističkih proizvoda u turizmu, koju dodjeljuju Udruga putničkih agencija i časopis Way to Croatia.

„Vodič u ovom slučaju ima zahtjevnu ulogu jer je trebalo pročitati Zoranićev roman ‘Planine’, koji se smatra prvim romanom u hrvatskoj književnosti, i prilagoditi ga vođenju. Do sada su u ulozi Petra Zoranića sudjelovala tri licencirana turistička vodiča, a uloga Vile se povjeravala različitim slobodnim i zainteresiranim turističkim vodičicama. Na početku turistički vodič, odjeven u odjeću kakvu je nosio Zoranić kad je bio sudski pisar, izražava svima dobrodošlicu u svoj grad Nin, potom slijedi scena susreta s vilom Zoricom preuzeta iz romana ‘Planine’, koji je Zoranić pisao u Ninu, zatim interpretacija kulturne baštine Nina koji je kao prva prijestolnica Hrvata jako povezan s hrvatskom srednjovjekovnom povijesti i počecima hrvatskog kršćanstva. Turistički vodič mora prije svega imati veliko znanje te svijest o hrvatskom kraljevskom gradu Ninu, a uz to poštovanje i rodoljubni odnos prema Ninu i hrvatskoj povijesti, također mora imali sklonost prema glumi da se može poistovjetiti s likom koji donosi ispred konzumenata. Smatram da su ljubav i entuzijazam prema rodnoj grudi najbitnija stavka, jer ljudi reagiraju na emocije. Sudionici često osjete da je lik toliko dobro interpretiran da su na trenutak pomislili da razgovaraju upravo sa samim pjesnikom“, rekla je Marija Dejanović.

Začetnica projekta „Istra Inspirit“ Manuela Hrvatin, bivša nacionalna koordinatorica programa Interpret Europe i trenerica, naglasila je da je popularizacija kostimiranih tura u posljednjih nekoliko godina povezana s globalnim trendom iskustvenog turizma. To znači, istaknula je naša sugovornica, da posjetitelji žele aktivno sudjelovati i doživjeti priču, a ne samo slušati informacije. Posebno im je značajno što je Istra Inspirit prepoznat i na međunarodnoj razini te uvršten u publikaciju Svjetske turističke organizacije „Tourism Stories“ kao hrvatski primjer dobre prakse.

Manuela Hrvatin objasnila je kakvu ulogu u razvoju interpretacije baštine u Hrvatskoj imaju europski fondovi: „Europski fondovi imali su veliku ulogu u razvoju interpretacije baštine u Hrvatskoj jer su omogućili izgradnju interpretacijskih centara, razvoj novih proizvoda i edukaciju ljudi. Bez tih sredstava sigurno bismo sporije napredovali. Hrvatska je danas jedna od vodećih zemalja u Europi kada je riječ o interpretaciji baštine. Ako pogledate ponudu od Osijeka do Dubrovnika, naići ćete na niz kostimiranih tura i interpretacijskih šetnji. Samo u Istri već danas imamo veliki broj različitih, pa čak i besplatnih tura koje financiraju turističke zajednice, a jednako je važno da ih prepoznaju i promoviraju privatni dionici. Sve to pokazuje da interpretacija u Hrvatskoj nije samo turistički proizvod nego i baštinski ‘misionarski’ rad koji snažno oblikuje odnos zajednice prema vlastitoj povijesti i pričama. Interes stalno raste, a sve više ljudi prepoznaje važnost profesionalnog pristupa. Hrvatska ima bogatstvo baštine, ali i kreativnost i stručnost koje nas svrstavaju među europske lidere u ovom području. Na to smo, naravno, posebno ponosni.“

Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Grada Nina

Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute Tur Kultur, opisao je međunarodne trendove kada je riječ o ovom tipu turizma i u kojoj se mjeri Hrvatska u njih uklapa:

„Međunarodni trendovi kreću se k umrežavanju odredišta koja baštine istu kulturnu temu. To može biti neka povijesna osoba, povijesno razdoblje itd. Umrežavanje se odnosi na zajedničko povezivanje i kreiranje interpretativne ponude kroz složeni turistički proizvod. Tu se svakako mogu navesti certificirane kulturne rute Vijeća Europe kojih trenutačno ima 48, a Hrvatska je zastupljena u njih 21. Posebno bih izdvojio kulturnu rutu Hansa, povijesno razdoblje, rutu Vikinga te kulturnu rutu ženskih pisaca kao primjere dobre prakse interpretativnih tura i događaja internacionalnog karaktera. Ako bi se promatralo u kojim zemljama su takve ture postale značajan dio turističke ponude, svakako bih izdvojio Škotsku s autentičnim interpretativnim turama i scenskim prikazima, Italiju i Francusku gdje se ponuda kulturnog turizma temelji na ovakvoj vrsti interpretacije te Španjolsku s bogatom interpretacijom baštine kroz festivale. Hrvatska ne zaostaje u ponudi takve vrste turizma mada gledajući potencijal koji posjeduje, još uvijek nismo dosegnuli svoj maksimum i ponudili specifičnosti valorizirajući baštinu i povijest.“

Mauro Dujmović s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković Sveučilišta u Puli

Mauro Dujmović s Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ima nešto kritičniji stav prema kostimiranim turističkim turama. On smatra da bi u taj oblik ponude trebalo uvesti stručni nadzor ili barem uključenost relevantnih struka, ali više u obliku savjetodavne i partnerske suradnje, a ne stroge birokratske kontrole. Razlikuje pozitivne i negativne primjere tih turističkih praksi u Hrvatskoj i načelno. U tom smislu ističe da bi pozitivni primjeri trebali kombinirati autentičnost, istraživanje i interpretaciju, stvarajući iskustvo koje je i edukativno i zabavno. Tipični su negativni primjeri, po njegovu mišljenju, folklorni plesovi za turiste, gdje se ples i glazba izvode skraćeno i prilagođeno očekivanjima stranih gostiju, zatim tematski parkovi koji koriste motive kulturne baštine, tematske večeri ili manifestacije na kojima se nude lokalna jela, ali prilagođena globalnim ukusima koja nisu u skladu s izvornom gastronomijom.

Kako kaže, teško bi se moglo reći da kostimirane ture donose išta novo u kontekstu razvoja kulturnog turizma i uglavnom su u funkciji povećanja atraktivnosti destinacije i ponude u turističkim destinacijama.

„To je dobar primjer procesa tzv. komodifikacije kulturne baštine, odnosno, pakiranja kulture za konzumaciju u lako probavljivi proizvod što u konačnici vodi k proizvodnji i stvaranju umjetnih, uprizorenih atrakcija i doživljaja koji su, iako deklarativno utemeljeni na tradiciji, otrgnuti od svojih originalnih korijena i konteksta i uprizoreni za izvođenje pred turistima. Rekao bih da se radi o kvazikulturnom turističkom proizvodu koji na površini djeluje kao kulturni, ali u svojoj biti nema autentičnu kulturnu vrijednost ili je ona vrlo ograničena. Određeni kulturni sadržaj se pakira i promovira kao kultura, ali mu je primarna svrha zabava, komercijalizacija ili privlačenje turista, a ne očuvanje ili autentično predstavljanje kulturnih vrijednosti. Međutim, nemojmo zaboraviti da turizam može imati i pozitivan utjecaj na revitalizaciju tradicionalnih kulturnih sadržaja i oblika života i u puno slučajeva može doprinijeti ili doprinosi očuvanju i prezervaciji vlastitog kulturnog identiteta i osviještenosti lokalnog stanovništva o važnosti vlastite kulture i oživljavanju zaboravljenih, ali nekada veoma važnih lokalnih kulturnih praksi“, zaključio je Mauro Dujmović.

Kostimirana tura ‘Roko i Cicibela’ ‘oživljava’ život u Splitu nakon kraja Prvog svjetskog rata