Nove tehnologije sa sobom su donijele raspršenost pažnje pa tako paralelno čitamo e-mailova i poruke, scrollamo društvenim mrežama, telefoniramo i jedemo. Iako se multitasking danas smatra nužnom vještinom, sve više stručnjaka  upozorava da ne samo da je štetan, već je i neproduktivan.

Psiholozi upozoravaju da istovremeno obavljanje više zadataka zapravo smanjuje produktivnost i povećava stres. Zato raste zanimanje za trend koji se naziva “single-tasking”, odnosno posvećivanje potpunog fokusa jednom zadatku u određenom vremenskom periodu.

“Single- tasking” se temelji na jednostavnoj činjenici da mozak ne može obraditi dva kompleksna zadatka istovremeno. Kada pokušavamo raditi više stvari odjednom, zapravo samo “skačemo” između njih, često gubeći detalje i čineći pogreške. Studije su pokazale da multitasking dodatno opterećuje radnu memoriju, a dugotrajno izlaganje ovakvom načinu rada može utjecati na koncentraciju i smanjenje kognitivne kontrole. Istovremeni rad na više kolosjeka stvara i stres zbog čega mozak postaje preopterećen.

OPREZNO Često korištenje AI-ja mijenja mozak, ovo su posljedice

Sve se čini hitno i bitno

Sve nam se čini važnim i hitnim, što nas navodi da pomislimo kako moramo sve obaviti odjednom. Takva raspršena pažnja stvara začarani krug — osjećamo da zaostajemo, što povećava stres, a on još više otežava koncentraciju.
Single-tasking znači svjesno i namjerno usmjeriti pažnju samo na jednu aktivnost u određenom trenutku. Kad pišete, samo pišite. Kad jedete, samo jedite. Kada razgovarate s prijateljem, samo slušajte. Nije riječ o perfekciji, nego o primjećivanju trenutaka kada um odluta i nježnom vraćanju pažnje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Navitae | Ruma Pal (@navitae_ruma)

Naši mozgovi nisu dizajnirani za multitasking, već za brzo prebacivanje s jednog zadatka na drugi, što ima kognitivne troškove i troši mentalne resurse. Stalno prebacivanje povećava razinu stresnog hormona kortizola. S druge strane single-tasking omogućava mozgu da se fokusira, smanjujući umor i aktivirajući prirodni mehanizam opuštanja.

SVI IH IMAMO KOD KUĆE Otkriveni iznenađujući učinci popularnih lijekova na kognitivne sposobnosti i demenciju

Kako početi prakticirati single-tasking?

• Počnite s malim stvarima, na primjer usredotočite se samo na pranje zubi, primjećujući okus paste i osjećaj četkice.
• Primijenite pravilo „jednog taba“ – kao na pregledniku, držite samo jednu misao ili zadatak aktivnim, a ostale zabilježite na papir i vratite se na glavni zadatak.
• Nježno vraćajte pažnju. Kad vam um odluta, nema ljutnje, već pažljivo vratite fokus.
• Prilagodite okoliš, odnosno isključite nepotrebne obavijesti, očistite radni prostor i stavite telefon u drugu sobu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Daniel Kilback (@inboxpd)

Kad primijetite da vas stres odvodi u brige o budućnosti, napravite duboki udah, usredotočite se na trenutni trenutak i nježno se vratite zadatku. Takvo svjesno prisustvo dokazano smanjuje anksioznost i napetost.

Dugoročno single-tasking donosi bolju kvalitetu rada i manja pogreška, smanjeni mentalni umor, bolje međuljudski odnosi zbog veće prisutnosti te veće zadovoljstvo životom zbog uživanja u sadašnjosti

Započnite s deset minuta svjesnog single-taskinga dnevno, npr. tijekom jutarnje rutine te postupno tu naviku proširite na druge situacije. Cilj nije savršenstvo, nego napredak, a to znači svaki put kad primijetite i vratite pažnju jačate svoju mentalnu snagu.