Na susretu krajem ovog tjedna u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu su Ukrajina i njeni saveznici dali startni signal za osnivanje međunarodnog specijalnog suda za ruski napad na Ukrajinu.

Pripreme za osnivanje tog suda već je obavilo Vijeće Europe, navodi se u priopćenju koje je objavilo ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova, a piše Deutsche Welle (DW).

Šefovi diplomacija 30 zemalja na sastanku u Ukrajini

U petak je zbog toga u Ukrajinu došlo 30 ministara vanjskih poslova, među kojima je bio i novi njemački šef diplomacije Johann Wadephul.

Ta odluka se može tumačiti kao signal ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u isto vrijeme u Moskvi, uz vojnu paradu, obilježavao 80. obljetnicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i tom prilikom ponovno opravdavao napad na Ukrajinu.

Rat u Ukrajini dobro dokumentiran

Tribunal će “osigurati da glavni krivci za agresiju na Ukrajinu budu pozvani na odgovornost”, rekla je šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas. Dodala je da je ruski rat u epohi informacija dobro dokumentiran i “nema prostora za nekažnjivost”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se uključio preko videa i rekao da je moralna dužnost Europe da Rusiju pozove na odgovornost zbog rata.

Presude će se izricati i u odsutnosti

Sud bi trebao raditi pri Vijeću Europe, instituciji koja je osnovana nakon Drugog svjetskog rata prije svega zbog zaštite ljudskih prava. Sjedište tribunala bi trebalo biti u nizozemskom Den Haagu, gdje se već nalazi nekoliko međunarodno-pravnih organizacija i gdje se sudilo i bivšim državnicima i vojnim dužnosnicima iz rata u bivšoj Jugoslaviji.

Presude bi se izricale i u odsutnosti optuženih. Predviđeno je da se angažira 15 sutkinja i sudaca koji bi imali mandat od devet godina.

Europska unija je procijenila troškove na otprilike milijardu eura.

Trump povukao američku podršku novom sudu

Za ratne zločine diljem svijeta je zapravo nadležan Međunarodni kazneni sud. No, u slučaju Ukrajine, on se ne može aktivirati, jer je preduvjet da su obje strane u sukobu potpisnice Rimskog statuta i dodatnog protokola.

U države koje se zalažu za osnivanje tribunala spadaju Australija, Norveška, Lihtenštajn, Velika Britanija, Kostarika i Gvatemala. Nakon ponovnog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, SAD je povukao svoju podršku.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je da je američko povlačenje podrške osnivanju tribunala “jedan od niza ustupaka koju nova američka administracija pravi Vladimiru Putinu”. Dodao je da se još ne može razabrati nijedan jedini Putinov ustupak. Sikorski se nada da će Trump sada iz toga “izvući prave zaključke”.

Wadephul je u prvom razgovoru s američkim kolegom Marcom Rubiom kazao da će se on založiti za to da se Washington vrati u krug podržavatelja osnivanja suda. Naglasio je kako je “dobar znak da je veliki dio slobodnog svijeta i onih zemalja koje podržavaju poredak zasnovan na pravilima, sada pokrenuo proces uspostavljanja te institucije”.

Sud neće suditi Putinu, Mišustinu i Lavrovu dok su na dužnosti

Još uoči ove političke odluke, stručnjaci su raspravljali o mogućim dometima i ograničenjima takvog suda.

“Poseban tribunal neće suditi Vladimiru Putinu u odsutnosti dok je on predsjednik Rusije“, potvrdio je predstavnik EU na brifingu u Bruxellesu 10. travnja.

Isto važi za premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

‘Opasna poruka’

Gleb Bogush iz Instituta za njemačko i međunarodno kazneno pravo Sveučilišta u Kölnu kritizira upravo ovakav stav koji zapravo potvrđuje imunitet ruske državne elite dokle god je na dužnosti.

Odluka da se Putinu dodijeli imunitet, tvrdi Bogush, šalje opasnu poruku koja bi se mogla shvatiti kao poziv na ignoriranje naloga za Putinovo uhićenje, kojeg je izdao Međunarodni kazneni sud.

Prema planu za tribunal, na osnovi istraga protiv Putina, Lavrova i Mišustina, može se pripremiti optužnica. Međutim, dok se ne ukine imunitet, optužnica se ne može podići, niti se izdati nalog za uhićenje.

‘Imunitet nije bianco odobrenje za nekažnjivost’

Vijeće Europe ipak smatra da će “formula pronađena za posebno tužiteljstvo biti dovoljna da se osigura odgovornost i suzbije nekažnjivost”. Njegovi predstavnici naglašavaju da se međunarodno pravo razvija usprkos preprekama i da “osobni imunitet nije bianco dopuštenje za nekažnjivost“.

Plan za formiranje posebnog tribunala je od 2023. godine izrađivala skupina vodećih pravnih stručnjaka, a predstavljen je u ožujku 2025. godine. Obuhvaća ugovor između Ukrajine i Vijeća Europe, statut, kao i sporazum o upravljanju tribunalom.

Sud nije mogao biti osnovan pod okriljem UN-a

Kijev će tribunalu predati rezultate svojih istraga, a u obzir će se uzeti i dokazi koje je prikupio Međunarodni centar za istraživanje ruske invazije na Ukrajinu (ICPA) u Den Haagu. ICPA je osnovan uz podršku Europske komisije, a sastavljen je od odabranih nacionalnih tužitelja.

Vijeće Europe je odabrano kao institucija pod čijim će okriljem tribunal djelovati. Ujedinjeni narodi nisu dolazili u obzir, jer bi Rusija, koja u tom tijelu ima pravo veta, takav projekt blokirala u Vijeću sigurnosti UN-a.

Slijedi dugotrajna ratifikacija u nacionalnim parlamentima članica Vijeća Europe

Ako se postigne dvotrećinska većina u Vijeću Europe za pokretanje rada suda, slijedi ratifikacija u parlamentima članica, što bi moglo potrajati mjesecima.

“U ratu se ne mogu očekivati brze mjere”, kaže Bogush.

Prema njegovim riječima, određene političke struje u različitim zemljama mogle bi tribunal doživjeti kao eskalaciju sukoba ili kao korak koji otežava pregovore.

“To bi znatno moglo usporiti proces ili ga potpuno zaustaviti”, zaključio je za DW.

NOVI HAAG Vijeće Europe osniva poseban sud za rusku invaziju na Ukrajinu, sudit će Putinu