Europska komisija želi povećati utjecaj Europske unije u strateški važnoj crnomorskoj regiji, suprotstavljajući se ruskom utjecaju bližom suradnjom s Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom, Turskom, Azerbajdžanom i Armenijom.
“U kontekstu ruskih kršenja zračnog prostora, napada na luke i brodske rute… u središtu ovoga je poboljšanje sigurnosti u regiji”, rekla je u srijedu novinarima u Bruxellesu šefica diplomacije EU Kaja Kallas, predstavljajući novu strategiju za regiju, a prenosi Deutsche Welle (DW).
Crnomorska fronta
Crno more graniči sa sedam zemalja, a njegova obala proteže se kroz dvije države članice EU – Bugarsku i Rumunjsku, kao i kroz kandidatkinje za EU Gruziju, Tursku i Ukrajinu, te Rusiju.
Moldavija, još jedna država koja teži članstvu u EU, također mu ima pristup preko rijeke Dunav.
Od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Crno more je bilo i poprište borbi i mjesto ruskih blokada ukrajinskog izvoza žitarica, koje su ključne za svjetsku sigurnost kad je riječ o opskrbi hranom.
U posljednje vrijeme, EU je postala zabrinuta zbog potencijalnih ruskih napada na kritičnu podmorsku infrastrukturu, poput kabela za internet i komunikacije, kao i takozvane “flote u sjeni” koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije EU na izvoz nafte, rekla je Kallas.
Crnomorski centar mogao bi pomoći i u praćenju budućeg primirja između Ukrajine i Rusije
Općenito, plan podrazumijeva daljnje jačanje suradnje u trgovini, energetici i prometu.
Najkonkretniji aspekt novog prijedloga je osnivanje Centra za pomorsku sigurnost radi poboljšanja “svijesti o situaciji i razmjene informacija o situaciji na Crnom moru. To uključuje monitoring iz svemira i praćenje događanja na morskom dnu, kao i rana upozorenja na potencijalne prijetnje i zlonamjerne aktivnosti”, navodi se u strateškom dokumentu.
Kallas je rekla da bi to moglo pomoći i u praćenju potencijalnog primirja između Rusije i Ukrajine, koje bi moglo biti sklopljeno u budućnosti.
Drugi cilj je podržati izgradnju regionalne prometne infrastrukture, dijelom “kako bi se poboljšala vojna mobilnost i kako bi trupe i oprema mogli brzo stići na lice mjesta, kad to bude potrebno”, rekla Kallas.
Međutim, nije jasno gdje bi se centar nalazio i koje bi zemlje bile uključene, a nije jasno ni koja bi mu financijska sredstva bila dodijeljena.
‘Turska želi držati ostale članice NATO-a izvan Crnog mora’
Iako većina zemalja Crnog mora, osim Rusije, surađuje s EU, neke su usklađenije s agendom 27 zemalja članica Unije od drugih.
Vlade Ukrajine i Moldavije teže pridruživanju EU. Gruzija i Turska također su zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji, iako su njihove kandidature za pridruživanje trenutačno zamrznute. Armenija se posljednjih godina približila EU, dok Azerbajdžan ima složen odnos s Rusijom i EU.
Turska je bliski partner EU i članica vojnog saveza NATO, ali kao snažan regionalni igrač ima i vlastite interese, koje slijedi.
Poput Rusije, Turska također ima interes držati SAD i druge zemlje NATO-a izvan regije Crnog mora, rekao je Stefan Meister, voditelj za istočnu Europu, Rusiju i srednju Aziju pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose (German Council on Foreign Relations, DGAP). Ankara štiti samu sebe, ispunjava svoje obveze prema NATO-u, dok istodobno pokušava ne provocirati Moskvu, kaže on.
Ankara “vidi Rusiju kao sigurnosnu prijetnju, podržava Ukrajinu u ratu i ne slaže se s ruskom aneksijom Krima”, rekao je Meister.
“Ali, ona istovremeno ima koristi od sankcija Zapada prema Rusiji, još uvijek kupuje ruske resurse i profitira od trgovine s Ukrajinom”, kaže on.
I Kina pokazuje sve veći interes za Crnim morem
EU je prvi put počela pokazivati intenzivniji interes za crnomorsku regiju, kojom su tradicionalno dominirale Rusija i Turska, nakon što su se Bugarska i Rumunjska pridružile Uniji 2007. godine. Nije jedina: Kina je također povećala svoj utjecaj.
Prošle godine gruzijska vlada dodijelila je natječaj za izgradnju luke u Anakliji kineskom konglomeratu, koji uključuje subjekte pod američkim sankcijama.
“Prije deset godina angažman EU bio je manje strateški, a kineski utjecaj manji”, kaže Tinatin Akhvlediani, istraživačica iz Centra za europske političke studije sa sjedištem u Bruxellesu.
“Danas bi neuspjeh u produbljivanju veza ovdje imao stvarnu cijenu za sigurnost i ekonomsku težinu Europe”, rekla je ona.
Crno more postalo jedna od ključnih karika u politici europske sigurnosti
Prema Meisterovim riječima, Crno more je sad “u središtu europske sigurnosti i ključno za povezivanje s drugim regijama, poput južnog Kavkaza, Kaspijskog mora, Srednje Azije i Bliskog istoka”.
Meister kaže da je dobro što EU želi preuzeti aktivniju ulogu u sigurnosti Crnog mora, formirajući nadzorni centar. No, mnogo toga je još uvijek nejasno, naglasio je, referirajući se na nedostatak daljnjih detalja o sudjelovanju, financiranju i resursima za novi Centar sigurnosti.
U srijedu je Europska komisija izjavila da će sljedeći korak biti sastanak ministara iz država članica EU i zemalja Crnog mora, kako bi razgovarali o tome kako dalje s ovim prijedlogom, piše DW.
Komentari