Velika većina hrvatskih građana duboko sumnja u političare, no istodobno snažno podupire članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u, kao i uključivanje imigranata u društvo, pokazuje novo istraživanje.

Istraživanje javnog mnijenja za RTL, koje je od 5. do 21. lipnja provela agencija Promocija plus na uzorku od 1075 ispitanika, s marginom pogreške od +/- 3 posto i 95-postotnom razinom pouzdanosti, otkriva da se političarima i dalje slabo vjeruje – iako se nepovjerenje lagano smanjuje.

Gotovo polovica sudionika ankete vjeruje da su “svi političari isti”, dok dodatnih 25 posto ne zauzima jasan stav. Iako takvi rezultati ostavljaju prostora za zabrinutost, riječ je o padu od 10 postotnih bodova u odnosu na 2022., kada je taj stav dijelilo blizu 60 posto građana. Najviše nepovjerenja bilježi se među starijima te stanovnicima Slavonije.

ZONA SUMRAKA Istraživanje pokazalo koliko Hrvata vjeruje u teorije zavjere i da je Zemlja ravna ploča. Rezultati su zabrinjavajući

Još je izraženiji skepticizam po pitanju političke korupcije – više od 60 posto ispitanika smatra da su političari korumpirani. Ipak, i tu se bilježi pad u odnosu na prije tri godine, kada je taj stav zastupalo više od 70 posto građana.

Autoritet i pesimizam podijelili društvo

Više od polovice ispitanih građana podupire ideju o “vođi čvrste ruke”, što je stav najizraženiji među starijima i osobama s nižim obrazovanjem, posebice u Slavoniji. No, u odnosu na 2022., broj onih koji zazivaju autoritarnog lidera smanjio se za 16 postotnih bodova, što ukazuje na mogući pomak u društvenim stavovima.

Unatoč općem nepovjerenju u političku elitu, gotovo 46 posto građana vjeruje da su pozitivne promjene u zemlji ipak moguće. Nasuprot tome, 17 posto ispitanika ne vidi prostor za napredak, dok petina nema jasno formirano mišljenje.

Imigranti i međunarodne integracije imaju potporu

Većina građana podržava ideju da se imigranti, uz odgovarajuću politiku, mogu uspješno integrirati u hrvatsko društvo. Ipak, udio onih koji se s tim ne slažu blago raste u odnosu na ranije godine.

Dvanaest godina nakon pristupanja Europskoj uniji, više od 60 posto građana i dalje želi ostanak Hrvatske u toj zajednici. Za napuštanje EU izjasnilo se oko 15 posto, dok je 20 posto neodlučno.

Kada je riječ o članstvu u NATO-u, gotovo polovica ispitanika daje mu potporu, iako je to blagi pad u odnosu na 2022. Oko 20 posto građana protivi se članstvu, dok značajan broj još nije formirao stav.

Nostalgija za kunom

Rastuće cijene i inflacija doveli su do toga da bi više od 44 posto građana podržalo povratak kune kao službene valute, dok se trećina tome protivi. Ostatak ispitanika ostaje neodlučan po tom pitanju.

Na ljestvici povjerenja od 1 do 10, najviše ocjene dobila je obitelj, zatim prijatelji, liječnici, znanstvenici i radne kolege. Slijede Crkva i vojska, dok su ispod sredine ljestvice policija, Vlada i javni službenici. Najniže povjerenje građani imaju prema medijima, pravosuđu, Saboru i na samom dnu – političarima.

Što Hrvati misle o svjetskim liderima?

Na ljestvici od 1 do 5, najbolje ocjene među državama dobile su Austrija i Njemačka, zatim Italija, Europska unija i Francuska. NATO i Mađarska su ocijenjeni osrednje, dok su SAD, Kina i Rusija dobile niže ocjene – pri čemu je Rusija ocijenjena najlošije.

Slično se odnosi i na svjetske lidere. Najvišu ocjenu dobio je njemački kancelar Friedrich Merz, slijede ga Emmanuel Macron i Keir Starmer. Donald Trump ocijenjen je ispod prosjeka, a Vladimir Putin je na začelju ljestvice.

NOVA ANKETA Evo što Hrvati misle o tome da gejevi imaju djecu, pobačaju, braku…