Odvjetnik Vlaho Hrdalo komentirao je najavljene izmjene Kaznenog zakona koje uključuju novo kazneno djelo povezano s umjetnom inteligencijom.

Odvjetnik Vlaho Hrdalo se za N1 osvrnuo na izmjene Kaznenog zakona, koje predviđaju uvođenje kaznenog djela “dovođenje u opasnost života i imovine sustavima umjetne inteligencije“.

“To je početak razvoja jedne tehnologije i zakonodavstvo obično kaska za njom pa još uvijek ne postoji komparacija s drugim državama. Ne znam je li ta zakonska odredba potrebna, iskreno. Jer, ovdje imamo nešto za što se zakonodavac rijetko odlučuje – apstraktnu opasnost.

APSOLUTNO NEPODMITLJIVA Albanija dobiva virtualnu ministricu za javne nabave

Nije dobro ako bi to destimuliralo razvoj tehnologije, ali, s druge strane, ne može se dopuštati razvoj nečega što kao posljedicu može imati smrt ili štetu većih razmjera. No, imate slučaj autonomnih vozila. Ono izazove nesreću i tko je onda kriv?”, komentirao je odvjetnik.

‘EU nesporno zaostaje u razvoju tehnologije…’

Hrdalo je naglasio da umjetna inteligencija sama po sebi nije opasna te odbacio tvrdnje da bi zakon imao za cilj usporiti ili spriječiti njezin razvoj.

“Ne prihvaćam da je intencija zakonodavca destimulirati razvoj jedne industrije. Za to ne postoje motivi ili potreba. Europska unija neosporno zaostaje u razvoju ove tehnologije i ne bi joj bilo u interesu dodatno je sputavati”, rekao je.

SUDNJI DAN (Neki) Stručnjaci za umjetnu inteligenciju više ne štede za mirovinu: Pobit će nas do tad

Kada je riječ o eventualnim štetama uzrokovanim AI sustavima, Hrdalo je pojasnio: “U tom bi se slučaju išlo na ‘nesavjesno liječenje’. Kum AI-ja Geoffrey Hinton rekao je da ga brine kombinacija umjetne inteligencije i biološkog oružja jer to može rezultirati pogrešnim korištenjem.”

Na pitanje tko bi vještačio u takvim slučajevima, Hrdalo je odgovorio: “Ima sposobnih ljudi koji bi to bili u stanju raditi, a i sumnjam da će često biti potreba za njima. Vidjet ćemo hoće li biti koji slučaj uopće u idućih pet godina.”

Podsjetio je da je Europska unija prošle godine uvela tzv. AI Act kako bi regulirala sporna pitanja oko umjetne inteligencije. “Ona prva želi stvoriti određena pravila igre, što je čest slučaj. No, regulative usporavaju razvoj. Iako, u slučaju AI Acta ne govori o kaznenim djelima. Zato se ne može reći da je naš zakon u njemu tražio kako se oblikovati”, pojasnio je.

‘Ako bi robotaksi nekoga pogazio, pitanje je je li kriv onaj koji je napravio vozilo, ali netko mora biti’

Hrdalo smatra da zbog složenosti i nepoznanica vezanih uz AI treba jasno odrediti tko razvija i tko primjenjuje tehnologiju.

“Imate ponovno primjer autonomnih vozila. Nije nužno da su oni koji su razvili automobil ujedno i operateri. Ali, ne može se isključiti odgovornost pravnih osoba, no sigurno bi bila odgovorna neka fizička osoba. Tu će biti kombinacija kaznenog i dijelom trgovačkog, odnosno građanskog zakonodavstva. To jesu porođajne muke i možda će za 20 do 30 godina to biti jasnije”, kazao je Hrdalo.

UMJETNA INTELIGENCIJA U EU stupila na snagu nova pravila transparentnosti za ChatGPT, Gemini…

O primjeru robotaksija u Hrvatskoj Hrdalo je rekao: “Često imate doprinos s obje strane. Ako bi robotaksi nekoga pogazio, pitanje je je li kriv onaj koji je napravio vozilo, ali netko mora biti kriv. Nisu mi sporne odredbe da u slučaju smrti i teže štete mora biti odgovornosti. Malo je nespretna formulacija da se ide u kažnjavanje samog testiranja jer koja je granica? Kako ćemo definirati opasnost? Imamo firmu koja razvija dronove i ne možemo reći da oni nisu opasni.”

‘Naši saborski zastupnici se moraju malo educirati’

Na kraju je komentirao i raspravu u Saboru.

“Bilo je jako puno komentara na ovaj zakon, više od 600. Čini mi se da bi mogla biti živa rasprava i mislim da će se naši zastupnici morati malo educirati o tim stvarima jer nije to budućnost, to je već među nama. Moramo naučiti razgovarati o tim temama, što nije loše jer dobro da se i na druge stvari malo koncentriraju”, zaključio je Vlaho Hrdalo za N1.