Ministar vanjskih i europskih poslova boravio je koncem ožujka dva dana na službenom putu u Bugojnu, gdje i inače službeno putuje najmanje jednom do dva puta godišnje, što je u evidentnom nesrazmjeru s političkim značajem tog grada u središnjoj Bosni i Hercegovini

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koncem prošlog mjeseca dva dana boravio je u Bugojnu u Bosni i Hercegovini, u službenom dvodnevnom posjetu koji je lako moguće organiziran samo kako bi u svom zavičaju s obitelji prisustvovao njemu privatno značajnom zbivanju – otkrivanju spomen-ploče u čast pokojnog oca Ante Grlića Radmana, što je njegovo ministarstvo prešutjelo prilikom izvještaja o detaljima tog nominalno službenog putovanja.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova odlazi u službene posjete Bugojnu najmanje jednom, pa i dva puta godišnje, što je u evidentnom nesrazmjeru s političkim značajem tog nevelikog grada u središnjoj Bosni, kojeg od drugih izdvaja samo neproporcionalno brutalno ratno stradavanje i iseljavanje tamošnjih 16 tisuća Hrvata. Ali i činjenica da se radi o zavičaju obitelji Grlić Radman, kako se to više puta predstavilo u javnosti.

Njegovu ministarstvu Nacional je postavio niz pitanja o broju službenih posjeta Grlića Radmana Bugojnu, kao i o detaljima posljednjeg putovanja koje je datirano 21. i 22. ožujka ove godine. Između ostalog, upitali smo ih o svrsi posjeta, detaljima ministarskih aktivnosti tijekom prvog i drugog dana, sastavu hrvatske delegacije, detaljima njihova smještaja i ukupnim troškovima u Bugojnu.

MVEP-u je postavljeno i pitanje je li uobičajeno da ministar vanjskih i europskih poslova koristi službene aktivnosti kako bi prisustvovao otkrivanju spomen-ploče ocu u svom rodnom gradu te je li u ovom slučaju riječ o korištenju državnih resursa za privatne potrebe.

Jer doista je otvoreno pitanje zakazuju li se službene aktivnosti i niz razgovora s niže rangiranim lokalnim dužnosnicima o širem spektru nacionalnih i međunarodnih tema, samo kako bi se proizveo povod za službeni boravak u lokalnoj sredini u vrijeme kada se ondje zbivao i događaj povezan s obitelji tog hrvatskog ministra.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman s bratom Ivicom Grlićem Radmanom i sestrom Irenom Bubalo otkrio je spomen-ploču ocu Anti kojeg smatraju dobrotvorom Bugojna. FOTO: Facebook Gordan Grlić Radman

Iz odgovora pristiglih u posljednji trenutak koje u cijelosti objavljujemo uz tekst vidljivo je da Ministarstvo ne smatra nimalo spornom ovu aktivnost ministra, no ne objašnjava zašto jedino o tome nije obavijestilo javnost – kao što je obavijestilo o susretima s bosanskohercegovačkim dužnosnicima i predstavnicima Hrvata u toj zemlji, susretu s lokalnim načelnikom te, na koncu, čak i o razgovorima s tamošnjim svećenicima.

Česti posjeti Grlića Radmana Bugojnu, od kojih se prošlomjesečni izdvaja po krajnje neobičnom prisustvovanju ceremoniji u čast pokojnog oca, otvaraju pitanje korištenja državnih resursa u privatne svrhe, odnosno zakazivanja upitnih službenih obveza kako bi se njima prikrio moguće pravi razlog ministrova boravka u toj lokalnoj sredini, koji zalazi u sferu privatno uvjetovanog putovanja.

Nešto slično bilo je praksa u slučaju premijera Andreja Plenkovića i njegovih vrlo čestih odlazaka na otok Hvar, pri čemu su u ogromnim razmjerima trošeni različiti skupi državni resursi, što je svojedobno razotkrio Nacional. Posljednji slučaj Grlića Radmana izaziva sumnju da su se i u ovom slučaju na određen način ‘’izmišljale’’ protokolarne obveze te da su se u Bugojno sazivali dužnosnici i predstavnici hrvatskog naroda u BiH samo kako bi se formalno pokrili njegovi posjeti. Teško je objasniti zašto bi se upravo u ovom gradu učestalo razgovaralo o važnim vanjskopolitičkim temama ili što načelnik Bugojna ima s ‘’međunarodnim integracijama’’ te zemlje.

‘’Danas sam u Bugojnu, sa sestrom Irenom i bratom Ivicom, imao čast i zadovoljstvo otkriti spomen-ploču našem ocu Anti Grliću Radmanu, koji je svojim djelovanjem ostavio duboki trag i u povijesti bugojanskog kraja. Ovaj događaj, u organizaciji HKD Napredak Bugojno i njene predsjednice Dubravke Vukadin, predstavlja značajan trenutak koji odaje poštovanje njemu kao čovjeku i njegovu doprinosu bugojanskoj hrvatskoj zajednici. S nama su danas među ostalima bili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković’’, objavio je Grlić Radman na društvenim mrežama 22. ožujka i dodao:

‘’Za moju obitelj i mene, bio je to posebno emotivan trenutak. Moj otac nikada nije zaboravio svoj rodni kraj premda ga je život odveo daleko od Bugojna. Uvijek je ulagao u ovaj kraj – bilo kroz svoj rad, bilo kroz angažman za boljitak zajednice i naroda. Bio je posvećen stvaranju boljih životnih uvjeta za ljude u ovoj sredini, boreći se za njihov napredak, dostojanstvo i ravnopravnost. Svjestan sam koliko je njegova ljubav prema bugojanskom kraju bila iskrena i duboka, koliko je bio ponosan na svoje korijene, na ljude s kojima je dijelio svoju svakodnevnicu i na iskrene ljudske vrijednosti koje je stekao tijekom djetinjstva. Ova ploča neka bude trajni podsjetnik na njegovu posvećenost djelovanju za dobrobit Bugojna, hrvatskog naroda i svih ljudi dobre volje u ovom gradu, ali i na njegovu neiscrpnu energiju kojom je unosio pozitivne promjene. Također, neka bude znak zahvalnosti za njegov doprinos koji nas i dalje inspirira i potiče. Bez obzira na sve izazove s kojima se susretao, moj otac je uvijek nastojao ostaviti trag, biti primjer mlađim naraštajima i svojim postupcima pokazati koliko je važna borba za zajedničko dobro. Nadam se da će ova ploča inspirirati i sve nas da nastavimo raditi na izgradnji bolje i pravednije budućnosti.’’

Ministarstvo ne smatra nimalo spornom aktivnost ministra, no ne objašnjava zašto jedino o tome nije obavijestilo javnost – kao što je obavijestilo o susretima s bosanskohercegovačkim dužnosnicima

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) izvijestilo je javnost o njegovu posjetu Bugojnu, ali ne i o otkrivanju spomen-ploče njegovu ocu. Po njima, Grlić Radman u Bugojnu se bavio međunarodnom politikom – pa tako i ‘’euroatlantskim putem Bosne i Hercegovine’’. U opširnom priopćenju ovog ministarstva koje prenosimo u cijelosti stoji:

‘’Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u petak, 21. ožujka 2025. godine, u radnom posjetu Općini Bugojno, gdje se sastao s predstavnicima lokalne samouprave s kojima je razgovarao o infrastrukturnim projektima, gospodarskom razvoju, obrazovanju, očuvanju kulturne baštine i pitanjima vezanim za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine. Ministar je s predsjedavajućim Općinskog vijeća Bugojno Igorom Vrljićem i predsjednikom kluba HDZ-a BiH Mladenom Čelinom razgovarao o položaju hrvatskog naroda u Bugojnu, te o mogućnostima ostvarivanja njihovih političkih prava, gospodarskog razvoja, obrazovanja i očuvanja stoljetne kulturne baštine hrvatskog naroda bugojanskog kraja. Na sastanku s načelnikom Općine Bugojno Edinom Mašićem teme razgovora uključivale su razna pitanja s kojima se ta općina susreće, a istražene su i mogućnosti buduće suradnje. Sugovornici su u konstruktivnom ozračju razgovarali o zaštiti prava Hrvata ne samo u Bugojnu, već i u cijeloj BiH, o rekonstrukciji gradskog vodovoda kao ključnog infrastrukturnog projekta u ovom kraju, provedbi nužnih reformi, uključujući i izmjenu izbornog zakona, te nastavku euroatlantskog puta BiH.

Ministar Grlić Radman tom je prigodom još jednom istaknuo kako će Hrvatska nastaviti pružati svu potrebnu pomoć Bosni i Hercegovini na putu u članstvo Europske unije. Posjet Bugojnu ministar je nastavio susretom sa župnim vikarom župe sv. Ante Padovanskog fra Jurom Šekerijom i definitorom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mirom Relotom s kojima je razgovarao o ulozi Katoličke Crkve u očuvanju identiteta hrvatskog naroda, njegovoj duhovnoj i kulturnoj baštini, te o izazovima s kojima se suočava ova povijesna župa, uključujući potrebu za obnovom i očuvanjem crkvenih objekata. Također, sugovornici su se dotaknuli važnosti zajedničkog djelovanja u jačanju socijalne kohezije i međureligijskog dijaloga, koji su, kako je naglašeno, ključni za miran suživot svih naroda u Bosni i Hercegovini. Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ministar Grlić Radman odao je počast poginulim i nestalim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane u Bugojnu, gdje je tijekom rata ubijeno 311 hrvatskih civila i vojnika, više od dvije tisuće njih prošlo je kroz logore Armije BiH, a više od 15 tisuća bilo je prognano. Također, brojni objekti u vlasništvu Hrvata, uključujući kulturne i sakralne spomenike koji čine hrvatski identitet, uništeni su. ‘Iako je prošlo više od trideset godina, nužno je da rasvijetlimo ovu tešku epizodu iz nedavne prošlosti, jer samo na temelju istine možemo graditi bolju i stabilniju budućnost zajedničkog života. U Bugojnu, ali i diljem Bosne i Hercegovine, moramo poduzeti konkretne korake kako bismo pronašli sve nestale žrtve Domovinskog rata, dostojno ih pokopali i pružili odgovore obiteljima koje već više od tri desetljeća žive u iščekivanju’, rekao je ministar Grlić Radman, pozvavši i ovaj put sve one koji imaju informacije o nestalim osobama da pomognu njihovim obiteljima u tom procesu. Govoreći o važnosti podrške Hrvatima koji žive u ovom dijelu BiH, ministar je rekao kako je za nastavak suživota važno uzajamno poštovanje i zajedničko političko sudjelovanje, kao što je to slučaj u Mostaru.

Istaknuo je i kako će Vlada Republike Hrvatske nastaviti pružati snažnu pomoć Hrvatima u BiH kroz projekte prekogranične suradnje, financijske potpore iz Europske unije i druge inicijative, te kako će im pružati potporu u ostvarenju prava biranja svojih legitimnih političkih predstavnika, kao što im je to zajamčeno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom, s ciljem uklanjanja svake diskriminacije i osiguravanja jednakopravnost svih naroda i građana Bosne i Hercegovine.’’

U hrvatskim medijima potpuno je nezapaženo prošao podatak da je Grlić Radman ovom prilikom otvorio spomen-ploču postavljenu u predvorju zgrade Hrvatskog doma u Bugojnu u čast njegova oca Ante koji je opisan kao ‘’veliki dobrotvor’’, uz čiju je nesebičnu pomoć obnovljena zgrada i čijom je potporom osnažen rad Hrvatskog kulturnog društva Napredak od 1999. do 2019. godine.

Tijekom ‘radnog posjeta Bugojnu’ Grlić Radman sastao se s načelnikom Općine Bugojno Edinom Mašićem, ali i sa župnim vikarom župe sv. Ante Padovanskog fra Jurom Šekerijom i definitorom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mirom Relotom, a odao je i počast poginulim pripadnicima HVO-a. FOTO: ministarstvo vanjskih i europskih poslova

‘’Neka vječno traje zahvala velikanu humanosti za velikodušno dobročinstvo! Što god je kultura reći htjela, uvelike podržaše Tvoja djela’’, stoji uklesano na ploči Grliću Radmanu starijem, koji je preminuo prije šest godina. Nacionalovi sugovornici iz ovog grada ne spore da je on doista godinama novčano pomagao preostalu malobrojnu hrvatsku zajednicu u ovom gradu, što je svakako mogao, pogotovo nakon što je privatizirao ‘Agroproteinku’, zbog čega je i njegov sin Gordan po imovinskoj kartici uvjerljivo najbogatiji hrvatski ministar. Međutim, sugovornici ne spore i da je postavljanje spomen-ploče jedan oblik ulizivanja političkih čelnika Hrvata u Bugojnu.

Grliću Radmanu ovo je najmanje peti službeni posjet tom gradu u posljednjih pet godina njegova ministarskog mandata, što je vidljivo i iz javno objavljenih priopćenja i izjava. Najčešće službeno putuje u Bugojno tijekom ljeta, pa je tako u srpnju 2021. položio vijenac i sudjelovao na misi u župi Kandiji, koja je za vrijeme rata bila posve uništena te pozvao na rasvjetljavanje sudbine ubijenih i nestalih Hrvata. U srpnju 2022. zabilježena je još jedna njegova izjava u tom gradu. ‘’Hrvati u Bugojnu moraju imati ista prava kao i Bošnjaci, uključujući i školu na hrvatskom jeziku’’, rekao je pred kamerama. U kolovozu 2023. Grlić Radman ponovno je došao u Bugojno i zabilježen je njegov susret s lokalnim vlastima i razgovor o, kako je objavljeno, modalitetima pomoći s ciljem opstanka i povratka Hrvata u taj kraj. Godinu dana kasnije, u srpnju 2024., s Draganom Čovićem bio je na misi i polaganju vijenaca i paljenju svijeća za poginule hrvatske civile i vojnike 1993. Izjavio je da se ondje pokušava zatrti identitet Hrvata i pozvao vlasti te općine da slijede primjer Mostara, u kojemu su hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne.

Obilježavanje godišnjice tragičnog stradavanja više tisuća Hrvata nesumnjivo se može podvesti pod protokolarne aktivnosti ministra vanjskih poslova, iako je izvjesno da se on ne bi iz godine u godinu osobno odazivao pozivima da se ne radi o njegovu rodnom gradu. No otkrivanje-spomen ploče za vlastitog oca ipak se svrstava u red sasvim privatnih obveza – pa je legitimno pitanje tko sve to plaća, ali još uvijek nema odgovora.

U Ministarstvu vanjskih poslova, naime, vješto su izbjegli konkretno pitanje o troškovima njegova posljednjeg posjeta Bugojnu i pozvali se na ‘’program’’ koji navodno dokazuje da u ovom slučaju nije bilo zloupotrebe javnih sredstava. Naveli su putovanje automobilom i racionalni potez dijeljenja vožnje sa svojim glasnogovornikom, noćenje u hotelu u Kupresu i druge manje bitne detalje, no ni jednom riječju ili brojkom nije otkriven ukupni trošak.

‘Otkrivanje spomen-ploče Anti Grliću Radmanu bio je usputni događaj, a došao je i ministar vanjskih poslova BiH’

Pitanja koja je Nacional postavio Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i odgovore na ovu temu prenosimo u cijelosti.

NACIONAL: Koliko je puta u mandatima ministar Grlić Radman službeno posjetio Bugojno u BiH?

U svoja tri mandata na čelu MVEP-a, ministar Gordan Grlić Radman boravio je tijekom zadnjih šest godina u Bugojnu – koje je strateški važna točka BiH – uz to i predratna multinacionalna minijatura BiH, ukupno četiri puta. S obzirom na bugojansku multikulturalnu povijest, ministar Grlić Radman (koji je u tom pogledu intenzivno komunicirao i s visokim predstavnikom Schmidtom), smatra kako općina Bugojno ima šansu ponovno u budućnosti biti predvodnik u svim pogledima suživota na razini BiH, ukoliko se riješe problemi koji su uvelike naslijeđe rata – od pravde za nevine žrtve pa do poštivanja prava svih njezinih građana.

NACIONAL: Kad je riječ o njegovu posjetu tom gradu koncem ožujka, molimo detalje: koja je bila njegova svrha, koliko je posjet trajao, koje su bile ministrove aktivnosti prvog dana posjeta, a koje drugog dana posjeta? Tko je sve bio u hrvatskoj delegaciji i gdje je organizirano njihovo noćenje? Koliki su bili ukupni troškovi posjeta?

Tijekom posljednjeg (spomenuti petak i subota – 21. i 22. ožujka) posjeta Bugojnu ministar se susreo s predstavnicima općinskih vlasti i općinskim predstavnicima oba konstitutivna naroda – i bošnjačkog i hrvatskog. Dakle, susreo se načelnikom općine g. Mašićem te predsjednikom Gradskog vijeća g. Vrljićem i njihovim suradnicima, te s bugojanskim svećenicima. U tim razgovorima bilo je govora o temama kao što su izgradnja infrastrukturnih projekata kroz suradnju u korištenju europskih fondova, mogućnosti gospodarskog razvoja kroz otvaranje novih gospodarskih subjekata i izgradnju novog vodovoda, o ukupnom položaju Hrvata u bugojanskoj općini i posebno očuvanju njihove kulturne baštine, ali i o važnim političkim pitanjima vezanim uz funkcionalnost i euroatlantski put Bosne i Hercegovine. Tijekom posjeta ovom itekako stradalničkom području BiH, ministar je odao počast poginulim i nestalim vojnicima HVO-a. Naime, Hrvati općine Bugojno prošli su težak povijesni put 1990-ih. U napadima Armije BiH poginulo je i nestalo 311 vojnika HVO-a, preko 2 tisuće civila prošlo je kroz logore, a njih 15 tisuća bilo je prognano i pritom napominjemo kako ih je prema popisu iz 1991. bilo 16 tisuća. Par dana prije ministrovog posjeta, obilježena je godišnjica puštanja hrvatskih logoraša. Uz to, drugog dana posjeta ministar se susreo s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora Draganom Čovićem i predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, uoči početka pregovora o mogućoj rekonstrukciji vlasti na državnoj razini BiH te inicijalnog kruga pregovora koje su oni istog dana na Kupresu održali s predstavnicima opozicijskih stranaka unutar manjeg bosanskohercegovačkog entiteta (RS).

NACIONAL: Je li uobičajeno da ministar vanjskih i europskih poslova koristi službene aktivnosti kako bi prisustvovao otkrivanju spomen-ploče ocu u rodnom gradu? Je li u ovom slučaju riječ o korištenju državnih resursa za privatne potrebe?

Bugojno nije rodni grad ministra što je vidljivo iz njegove javno dostupne biografije, već Prisoje kod Tomislavgrada. Aktivnosti oko postavljanja spomen ploče ministrovom ocu vodila je bugojanska podružnica HKD Napredak i time su odali počast čovjeku koji je bio jedan od najjačih podupiratelja obnove rada te organizacije nakon završetka rata. To je bio usputni događaj, u organizaciji HKD Napredak – čijem pozivu se odazvao i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Ministar Grlić Radman je doputovao iz Zagreba automobilom, prenoćio je s petka na subotu u hotelu Jezero na Kupresu, a u njegovoj pratnji, uz veleposlanika iz Sarajeva i konzula iz Viteza, doputovao je glasnogovornik MVEP-a (u istom automobilu). Dakle, kada se pogleda program ministrovog posjeta, svatko može shvatiti kako nema nikakvog govora oko korištenja državnih resursa u privatne svrhe.

NACIONAL: Koliko je često ili koliko je puta tijekom mandata ministar Grlić Radman boravio u službenim posjetima Sarajevu i Mostaru?

Ministar Grlić Radman u posjetima Sarajevu (9 posjeta) i Mostaru (11 posjeta) boravio je niz puta, štoviše boravit će i sutra (utorak, op.a.) u pratnji premijera Plenkovića na otvaranju Mostarskog sajma. Ukratko, boravio je onoliko puta koliko je bilo potrebno kako bi se zaštitili strateški nacionalni interesi te pružila potrebna podrška Hrvatima u BiH, a jednako tako redovito boravi (štoviše i puno učestalije) u Bruxellesu te kao ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske obilazi i niz drugih destinacija diljem Europe i svijeta. Kao što je vjerojatno poznato, za Republiku Hrvatsku nema većeg vanjskopolitičkog interesa od funkcionalne, stabilne te euroatlantski usmjerene BiH, kao suverene države ustavno konstruirane s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i utemeljene na Washingtonskom i Daytonsko – pariškom mirovnom sporazumu.