EU bilježi značajan rast izdataka za obiteljske naknade u posljednjem desetljeću, ali razlike među državama ostaju velike.

Prema podacima Eurostata, 2022. godine zemlje Europske unije prosječno su izdvojile 830 eura po osobi za obiteljske naknade, što je osjetan rast u odnosu na 566 eura iz 2012. Pod ovim naknadama podrazumijevaju se razne potpore koje državna i lokalna tijela isplaćuju kućanstvima, poput dječjih doplataka, porodiljnih naknada ili pomoći za njegu članova obitelji.

Raspon izdvajanja među članicama EU-a te iste godine bio je znatan – od 211 eura u Bugarskoj do čak 3.789 eura u Luksemburgu. U širu analizu, koja uključuje i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), najmanje je izdvajala Albanija, svega 48 eura po osobi. Slijede Turska s 57 eura i Bosna i Hercegovina sa 59 eura.

NAKNADE ZA STARIJE Pravobraniteljica najavila važan korak, pozvala Irenu Hrstić da prihvati i druge prijedloge

Hrvatska se sa 328 eura po osobi nalazi ispod prosjeka EU-a, uz Mađarsku i Portugal, piše Tportal. Ipak, riječ je o rastu u odnosu na 2021., kada je prosjek iznosio 295,35 eura. Općenito, najviše obiteljske potpore po glavi stanovnika isplaćuju zemlje sjeverne i zapadne Europe, dok su one na jugu i istoku kontinenta znatno niže.

Na vrhu ljestvice su nordijske zemlje

Iza Luksemburga na vrhu ljestvice slijede nordijske zemlje: Norveška (2.277 eura), Danska (1.878 eura), Island (1.874 eura), Švedska (1.449 eura) i Finska (1.440 eura).

Više od 1.000 eura po osobi izdvajaju i Njemačka (1.616 eura), Švicarska (1.375 eura), Austrija (1.340 eura) te Irska (1.026 eura). Belgija (976 eura) i Francuska (867 eura) nalaze se iznad prosjeka, ali ne prelaze granicu od tisuću eura. Nizozemska je 2022. izdvajala 670 eura po osobi, odnosno 160 eura manje od prosjeka EU-a, dok su Italija (524 eura) i Španjolska (427 eura) također ispod tog prosjeka. Među državama kandidatkinjama, Crna Gora (131 euro) i Srbija (117 eura) prate Albaniju, Tursku i BiH na dnu ljestvice.

RJEŠENJE ZA NAJRANJIVIJE Evo koliko Vlada povećava naknade za bolovanja

Obiteljske naknade u EU-u čine 8,6 posto ukupne potrošnje na socijalnu skrb. Najveći udio bilježe Poljska (15,6 posto), Luksemburg (14,8 posto) i Estonija (12,4 posto), dok najmanje izdvajaju Cipar (4,6 posto), Nizozemska (4,7 posto) i Portugal (5,3 posto). U Hrvatskoj one čine 9,1 posto svih socijalnih naknada.

Poljska prednjači u rastu izdataka

Analiza kretanja u posljednjih deset godina pokazuje da su izdaci po osobi pali u samo dvije zemlje – Norveškoj, gdje su manji za 5 posto (−130 eura), i na Cipru, gdje je pad iznosio 18 posto (−62 eura), dijelom zbog kretanja valutnih tečajeva. U svim ostalim državama bilježi se rast.

Prosjek EU-a porastao je s 566 eura 2012. na 830 eura 2022., što je povećanje od 47 posto, odnosno 264 eura. Poljska prednjači rastom od čak 320 posto u odnosu na 2012., a slijede Latvija (245 posto), Rumunjska (227 posto) i Litva (198 posto). Više nego dvostruko povećanje zabilježeno je i u Estoniji (125 posto), Srbiji (115 posto), Bugarskoj (112 posto), Islandu (110 posto) i Hrvatskoj (101 posto).

BIROKRATSKI LABIRINT Država zatrpana zahtjevima za inkluzivnim dodatkom. Evo gdje je ‘zapelo’

Najmanji rast, manji od 30 posto, bilježe Luksemburg, Austrija, Finska, Mađarska, Francuska, Švedska, Danska i Irska – većinom zemlje koje su i ranije imale visoke naknade, osim Mađarske. U apsolutnim iznosima, najveće povećanje dogodilo se na Islandu (+980 eura), u Luksemburgu (+819 eura) i Njemačkoj (+558 eura), piše Tportal.