Po najavama ministra obrane Ivana Anušića, pred Hrvatskom je razdoblje povećanog ulaganja u obranu koje bi u idućim godinama moglo doseći i 3,5 posto BDP-a ili oko 3,2 milijardi eura godišnje. Otvaranje tvornice streljiva iza koje stoji poznata talijanska tvrtka samo je jedna od mogućih investicija u obrambenom sektoru.

Business&Banking izvor iz poslovnih krugova blizak Ministarstvu obrane nakon što je nedavno ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić najavio da će se takva tvornica graditi, ali ne i tko će biti investitor. Iako je ministar Anušić prilikom nedavnog posjeta Turskoj razgovarao i o potencijalnim turskim ulaganjima u hrvatsku vojnu industriju, Business&Banking je iz upućenih poslovnih krugova dobio informaciju da investitor u tvornicu streljiva nije turski, već poznati talijanski proizvođač oružja.

“Investitor u tvornicu streljiva bio bi talijanska tvrtka Beretta, tvrtka je već poslala pismo namjere i pregovori s hrvatskom vladom i MORH-om već su započeli“, otkrio je visoki poslovni izvor. O vrijednosti investicije nije otkrio točne detalje, ali ističe da je riječ o iznosu koji se broji u stotinama milijuna eura, moguće čak i većem od 300 milijuna eura. Tvornica bi se gradila u suradnji s hrvatskim tvrtkama koje će, po svemu sudeći, sudjelovati u razvijanju projekta, a u svakom slučaju, u tvornici će biti zaposleni hrvatski radnici.

“Municija će se proizvoditi na teritoriju Republike Hrvatske i bit će u slučaju eventualnih problema ili krize na raspolaganju RH jer se nalazi na našem teritoriju“, rekao je Nacionalov izvor te dodao da lokacija gradnje tvornice ostaje zasad tajna.

Međutim, drugi izvor iz poslovnih krugova, blizak MORH-u, najavio je i nastavak razgovora s turskim investitorima o drugim ulaganjima: „S turskim investitorima razgovori su započeli i nastavit će se, ali nisu definirani ni konkretizirani.“

Cijela priča oko tvornice oružja pokrenuta je zbog aktualne političke situacije koja je kulminirala dolaskom Donalda Trumpa na vlast u SAD-u i njegovim političkim potezima, prije svega vezanim uz NATO i rat u Ukrajini. Zbog toga je u Europskoj uniji upaljen alarm kada je u pitanju ulaganje u obrambenu industriju te je postalo jasno da će države članice morati početi ulagati u obranu puno više od trenutačnih dva posto BDP-a što je bila neka norma u državama članicama NATO-a. Da dva posto ulaganja u obranu više neće biti dovoljno, najavio je i hrvatski ministar obrane koji je otkrio da je Hrvatska ove godine dosegnula izdvajanje od dva posto BDP-a za obranu, u skladu s NATO-ovim smjernicama, ali je najavio i da će ta brojka rasti.

“Očekuje se da će NATO tražiti povećanje na tri posto, a vjerojatno i do 3,5 posto”, rekao je, dodavši kako je realno da Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegne tu razinu. Budući da je premijer Plenković nedavno objavio kako se očekuje da bi hrvatski BDP ove godine trebao iznositi 86,4 milijarde eura, a već iduće bi trebao biti 92,4 milijarde eura, može se zaključiti da bi ako se ostvare najave Ivana Anušića o izdvajanju za obranu u visini od 3,5 posto BDP-a, Hrvatska godišnje za obranu mogla trošiti i više od tri milijarde eura. Točnije, uz BDP od 92,4 milijarde eura, izdvajanje od 3,5 posto iznosilo bi oko 3,2 milijarde eura.

Zato i nije čudno što postoji velika zainteresiranost stranih ulagača da baš u Hrvatskoj otvore pogone za proizvodnju oružja, poput najavljene tvornice koju bi trebala graditi talijanska Beretta. Izvor iz poslovnih krugova blizak vrhu MORH-a kaže da je teško govoriti o financijskim procjenama, ali da je riječ o apsolutno velikim ulaganjima te da su u hrvatskoj vojnoj industriji takva ulaganja jako potrebna.

Iz talijanske Berette već su poslali pismo namjere i pregovori s hrvatskom vladom i MORH-om već su započeli

“Hrvatska je ulagala u svoju vojnu industriju do kraja 90-ih, nakon toga je većina toga ugašena, a znanja, vještine i sposobnosti koje smo imali ili se nisu dalje razvijali pa su potpuno nestali ili su ostali na razini od prije 25 godina“, tvrdi taj visoki izvor.

Da je potrebno stvoriti proizvodnju i tvornice koje će omogućiti Hrvatskoj da bude samodostatna i samoodrživa u naoružanju, barem kad je riječ o municiji, streljivu i projektilima, istaknuo je medijima i ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić. “Hrvatska intenzivno radi na jačanju obrambene industrije i razvoju projekata za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra“, rekao je Anušić ističući da je cilj osigurati dugoročnu samoodrživost kroz domaću proizvodnju i tehnološki razvoj. “Od prvog dana mandata radimo na samoodrživosti kroz vlastitu industriju, tehnologiju i znanja. Trenutačno razvijamo projekte za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, a uključene su dvije različite tvrtke”, izjavio je potpredsjednik Vlade. Istaknuo je da za tvrtku zaduženu za proizvodnju streljiva malog kalibra već postoje lokacija i okvirni plan, dok se za proizvodnju streljiva velikog kalibra, uključujući projektile kalibra 122 i 155 milimetara, još pregovara s potencijalnim investitorima. Već sada su, kaže, definirani gabariti investicije, broj zaposlenih i predviđena godišnja proizvodnja milijuna komada streljiva.

Iz Anušićevih izjava jasno je da Hrvatska više nema kapacitete za vlastitu proizvodnju tenkova što je u trenutku kada Donald Trump uvodi dodatne carine na izvoz čelika i aluminija u EU, vjerojatno i bolje jer bi proizvodnja postala neisplativa, što je za B&B potvrdio i izvor iz poslovnih krugova blizak MORH-u: “Đuro Đaković je radio na obnovi i modernizaciji tenkova i sad radi na Patrijama i Bradleyjima, ali proizvodnja tenkova kao takva, otkad su zatvorene čeličane Sisak i druge, jednostavno ne može funkcionirati jer ne možemo imati proces proizvodnje tenka, aviona, Hrvatska je premala za to, a uostalom, znanja i  sposobnosti za gradnju tenkova više nemamo.“

Patrolni brod Umag za potrebe MORH-a je proizveden u Brodosplitu, a opremljen je oružjem proizvedenim u Turskoj | Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Međutim, zato bi se u hrvatskim brodogradilištima mogli graditi vojni brodovi. Primjerice, Brodosplit je već proizveo obalne ophodne brodove za Ministarstvo obrane, a iako se s proizvodnjom kasnilo 11 godina zbog postizanja novog dogovora oko cijena, nedavno je isporučen drugi od pet ugovorenih brodova, vrijedan 5,7 milijuna eura. Drugi isporučeni brod “Umag“, dug 43 metra, s istisninom oko 240 tona i pogonom na dva „Caterpillarova” dizelska stroja ukupne snage nešto više od 5000 kilovata i maksimalne brzine od oko 28 čvorova, opremljen je turskim pramčanim automatskim topom kalibra 30 milimetara (Aselsan SMASH) i dvjema ručno upravljivim strojnicama od 12,7 mm te s četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava.

“Brodosplit je u cijelosti izgradio taj brod koji je opremljen turskim 30-milimetarskim topom. To pokazuje da hrvatska brodogradnja i te kako može graditi vojne brodove te da to već radi. Borbeni ratni brodovi malo su zahtjevniji jer traže dupli trup, ali sve to naša brodogradilišta mogu raditi“, tvrdi naš sugovornik.

A kad je riječ o modernim oblicima ratovanja i oružju u obliku dronova i drugoj sofisticiranoj opremi, izvor iz poslovnih krugova blizak vrhu MORH-a ističe da Hrvatska tu ima kapacitete te da postoji više hrvatskih tvrtki koje razvijaju takve proizvode. „Te tvrtke već proizvode sofisticirane dronove, ali ne smije se otkrivati ni lokacija tih tvornica ni njihova imena jer je to sada postalo iznimno osjetljivo. Međutim, Hrvatska definitivno razvija vlastite bespilotne letjelice i dronove, kako borbene tako i one koje se koristi za sustav nadgledanja. To se radi i razvija vrlo ozbiljno“, kaže taj izvor.

‘Hrvatska intenzivno radi na jačanju obrambene industrije i razvoju projekata za proizvodnju streljiva’, kaže Ivan Anušić

Osim toga, razvijaju se i višecijevni raketni bacači i drugi dijelovi ratne opreme. Međutim, izvor iz poslovnih krugova blizak MORH-u kaže: „Ništa od toga nije u procesu samoodrživosti, a na to cijelo vrijeme upozorava ministar Ivan Anušić koji stavlja naglasak upravo na tu samoodrživost. Ako se u Hrvatskoj proizvede 150 cijevi raznih kalibara pa HS proizvodi lako naoružanje, automatske puške i pištolje za opremanje Hrvatske vojske, sve je to OK, ali ne postoji zatvoreni krug. Jer Hrvatska treba proizvoditi i barut, i metke, i streljivo, i projektile, i granate za te duge cijevi koje proizvode. Tu je problem i zato je glavni smjer koji je zadao MORH na čelu s Anušićem, razviti vlastitu proizvodnju municije, eksploziva i baruta. Kad se to postigne, bit ćemo samoodrživi.“

Da Hrvatska ide u dobrom smjeru kada je u pitanju obrambena industrija, pokazuje i susret koji se prošloga tjedna dogodio u Bruxellesu, a koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Konferenciju i predstavljanje Croatian Industry Day organizirala je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom obrane i Stalnim predstavništvom RH pri NATO-u. Tvrtke su se predstavile relevantnim NATO-ovim agencijama, stalnim predstavništvima u NATO-u, Europskoj obrambenoj agenciji i drugim zainteresiranima, a tema predavanja i panela bila su i najavljena ulaganja u europsku obrambenu industriju i kako domaće tvrtke mogu maksimalno iskoristiti taj potencijal.

“Hrvatska obrambena industrija prepoznata je na inozemnim tržištima. Za njezin daljnji rast i modernizaciju potrebna su dodatna ulaganja. Stoga je ovo ključan trenutak za Europu, ali i za našu obrambenu industriju. S nama je danas 27 tvrtki – spremnih za tržišno natjecanje, spremnih za inovacije. Vjerujem da će i te kako znati iskoristiti priliku koja im se nudi. Hrvatska gospodarska komora radit će na učvršćivanju i daljnjem jačanju njihove pozicije“, rekao je potpredsjednik HGK-a za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz.

Ulaganja u obranu u fokusu su javnosti nakon objave plana EU-a o 800 milijardi ulaganja u jačanje obrambenih sposobnosti Unije. Prihodi tvrtki u Hrvatskom klasteru konkurentnosti obrambene industrije 2023. godine dosegnuli su 401 milijun eura, a izvoz je povećan dva i pol puta, na oko 300 milijuna eura, navode poslodavci. Hrvatska obrambena industrija obuhvaća istaknute proizvođače u raznim segmentima, uključujući pješačko oružje (HS Produkt), balističke kacige (Šestan-Busch) i robotske sustave za humanitarno razminiranje, obrambenu inženjeriju i civilnu zaštitu (Dok-Ing). Značajna je uloga i tvrtki kao što su Probotica (robotika), Orqa (dronovi), Riz Pe (taktički radio), Audio Video Trend AVT (termovizijske kamere), Atir (municija 40×46 mm), M Adler D (oružani sustavi MLRS i bacači granata) te Đuro Đaković Specijalna vozila (oklopna vozila i vagoni za posebne namjene i održavanje). Dio dobavnog lanca čine i tvrtke specijalizirane za sigurnosna i zaštitna rješenja (Infigo, Is Solvership, INsig2) te proizvođači iz tekstilne i obućarske industrije.

Planirano smanjenje ovisnosti o trećim državama otvara prostor za uključivanje hrvatskih proizvođača u lanac vrijednosti, primjerice, u segmentu proizvodnje čelika, kao i za šire sudjelovanje domaćih tvrtki u zajedničkim nabavama te industrijskim partnerstvima s vodećim kompanijama europskog obrambenog sektora poput Rheinmetalla ili u slučaju tvornice streljiva talijanske Berette.

Na čelu Berette je Franco Gussalli Beretta, član obitelji Beretta koji je preuzeo vodeću ulogu u tvrtki koja je već gotovo 500 godina u vlasništvu njegove obitelji | Foto: Pixsell/EXPA/laPresse/ Marco Ottico

Upravo bi suradnja s uglednom tvrtkom kao što je Beretta mogla Hrvatsku staviti na mapu država koje se ozbiljno bave obrambenom industrijom. Naime, Beretta je jedna od najpoznatijih i najstarijih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom oružja i streljiva. Zato ta tvrtka ima i veliki utjecaj na tržište oružja, kako u Italiji tako i globalno. Beretta je osnovana 1526. godine u talijanskom gradu Gardone Val Trompia, u regiji Lombardija, čime je postala jedan od najstarijih proizvođača oružja na svijetu. Počela je kao radionica za izradu vatrenog oružja, a danas je globalno priznata kao jedan od vodećih proizvođača oružja. Osnivač tvrtke bio je Bartolomeo Beretta, majstor oružar, koji je postao ključna figura u osnivanju tvornice. S vremenom Beretta je postala vodeći proizvođač pištolja, pušaka, strojnica i lovačkog oružja.

U početku je proizvodila oružje za vojsku, ali su se kasnije proširili i na civilnu i sportsko lovačko tržište. Ova talijanska tvrtka je poznata po širokom asortimanu proizvoda kao što su pištolji Beretta 92, poznat i kao M9, pištolj koji je bio službeni pištolj američke vojske od 1985. do 2017. godine te se koristi u vojnim i policijskim snagama širom svijeta.

Beretta proizvodi i različite vrste lovačkih i sportsko-streljačkih pušaka, uključujući over-under i side-by-side modele te strojnice i druge vojne i policijske oružane sisteme. Tvornica također proizvodi vojno i taktičko oružje, uključujući pušku M4A1, a poznata je po visokoj kvaliteti izrade svojih proizvoda što je čini popularnim izborom za lovce, sportaše i vojne snage.

Osim civilne upotrebe, Beretta je značajan igrač na polju vojnog i policijskog oružja pa je tako Beretta 92 postao službeni pištolj za američku vojsku (M9) od 1985. godine. Kasnije je bio zamijenjen sa Sig Sauer P320, ali je Beretta još uvijek prisutna u mnogim vojskama i policijskim snagama širom svijeta. Proizvodi Berette u mnogim se zemljama koriste u vojnim, policijskim i civilnim sektorima. Osim što je jako prisutna u Italiji, Beretta ima proizvodne pogone i distributere širom svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, gdje je vrlo popularna među civilnim korisnicima.

Tvornica Beretta osnovana je 1526. u Lombardiji, a od 1985. Beretta 92 službeni je pištolj za američku vojsku (M9)

Beretta je postala dio grupacije Beretta Holding koja uključuje različite tvrtke u industriji oružja i sporta. Među tim tvrtkama su: Benelli (proizvodnja lovačkih i sportskih pušaka), Sako i Tikka (poznati proizvođači pušaka i karabina), Uberti (proizvodnja replika povijesnog oružja). Zbog svega navedenog Beretta je postala simbol visoke kvalitete oružja i povezana je s popularnim medijima, posebno u filmskoj industriji. Neki od najpoznatijih filmova u kojima je prikazano oružje Beretta uključuju serijal o Jamesu Bondu gdje su pištolji Beretta korišteni u prvim filmovima. Danas Beretta ne prestaje inovirati i prilagođavati svoje proizvode novim tehnološkim standardima. Stalno unapređuje dizajn i sigurnosne značajke te koristi najnovije tehnologije u proizvodnji.

Ako Beretta doista i pokrene proizvodnju streljiva u Hrvatskoj, to će biti vrlo važna vijest za položaj države u svjetskoj obrambenoj industriji budući da se Beretta uspjela prilagoditi modernim izazovima u industriji oružja te se njen utjecaj osjeća u cijelom svijetu.

Na čelu tvrtke je Franco Gussalli Beretta. On je član obitelji Beretta i preuzeo je vodeću ulogu u tvrtki koja je već gotovo 500 godina u vlasništvu njegove obitelji. Obitelj Gussalli Beretta još od 16. stoljeća upravlja tvrtkom, a Franco Gussalli Beretta jedan je od ključnih članova obitelji koji su nastavili tradiciju upravljanja i proširenja globalne prisutnosti Berette. Franco Gussalli Beretta aktivno vodi tvrtku u modernim vremenima, usmjeren na inovacije, proširenje tržišta i očuvanje visoke kvalitete proizvoda. Beretta pod njegovim vodstvom također ulaže u modernizaciju svojih proizvodnih kapaciteta i proširuje prisutnost na novim tržištima, među kojima bi se vrlo brzo mogla naći i Hrvatska.

Ulaganja u obranu u fokusu su javnosti nakon objave plana EU-a o 800 milijardi eura za jačanje obrambenih sposobnosti Unije | Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Jačanjem suradnje s organizacijama poput NATO-a i EU-a, otvaraju se nove prilike za strane investitore u obrambeni sektor

Iz Ministarstva gospodarstva za Business&Banking otkrili su nešto više o planovima za poticanje obrambene industrije u Hrvatskoj te koju će ulogu u tome imati i nedavno održan Croatian Industry Day u Bruxellesu:

“Ministarstvo gospodarstva aktivno podržava razvoj i internacionalizaciju hrvatske obrambene industrije s ciljem njenog dugoročnog pozicioniranja kao ključnog aktera u europskom sigurnosno-gospodarskom prostoru. Hrvatska obrambena industrija prepoznata je na inozemnim tržištima zbog svojih inovacija, znanja i sposobnosti potrebnih za sudjelovanje u NATO-ovim i EU-ovim sigurnosnim projektima. Međutim, kako bi industrija nastavila rasti i modernizirati se, nužna su dodatna ulaganja, a Ministarstvo gospodarstva poduzima konkretne korake za njihovo poticanje.

Jedan od ključnih prioriteta Ministarstva jest jačanje suradnje s međunarodnim organizacijama, poput NATO-a i EU-a, čime se otvaraju nove prilike za strane investitore koji traže mogućnosti u europskom i globalnom obrambenom sektoru. Republika Hrvatska, kao članica NATO-a, omogućuje svojim tvrtkama sudjelovanje u NATO natječajima financiranim iz zajedničkog proračuna. Nadalje, Ministarstvo je odgovorno za provedbu Naputka o projektu ‘Hrvatsko gospodarstvo i NATO’, koji omogućava tvrtkama pristup NATO-ovim natječajima. Za sudjelovanje, tvrtke moraju biti registrirane u bazi dobavljača NATO-a ili se prijaviti pojedinačno, a ključni dokument za prijavu je Potvrda o prikladnosti, koju izdaje upravo Ministarstvo gospodarstva.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju pametne specijalizacije do 2029. godine, koja definira sedam prioritetnih područja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI). Jedno od tih područja odnosi se na ‘Sigurnost i dvojnu namjenu’ te obuhvaća aspekte svijesti, prevencije, odgovora i sanacije, a uključuje i poticanje razvoja obrambenih tehnologija. Ministarstvo gospodarstva aktivno sudjeluje u Akceleratoru obrambenih inovacija Sjevernoatlantskog saveza (DIANA), platformi koja omogućava partnerstvo između saveznika i privatnog sektora u razvoju tehnologija koje odgovaraju na aktualne obrambene i sigurnosne izazove.

‘Domaća obrambena industrija može postati ključan akter u europskom prostoru’, tvrde iz Ministarstva gospodarstva

Također, Ministarstvo gospodarstva nastoji povezati hrvatsku obrambenu industriju s europskim i NATO-ovim programima, omogućujući pristup europskim fondovima za istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija. Također, hrvatske tvrtke mogu sudjelovati u europskim industrijskim lancima vrijednosti, čime se omogućuju njihov razvoj i uključivanje u velike međunarodne projekte.

Aktivnosti poput Croatian Industry Day, koji je nedavno održan u Bruxellesu, ključne su za jačanje vidljivosti hrvatskih tvrtki i njihovo uključivanje u europske obrambene projekte i nabavne lance. Na ovom događanju sudjelovalo je 27 hrvatskih tvrtki, koje su pokazale svoju spremnost za tržišno natjecanje i konkurentnost. Osim toga, na ovom događaju posebna pozornost posvećena je kibernetičkoj sigurnosti, obrambenim tehnologijama te mogućnostima financiranja putem europskih fondova i zajedničkih nabava.

Ministarstvo gospodarstva prepoznaje potencijal i drugih industrija u Hrvatskoj, poput automobilske i brodograđevne, za transformaciju svojih proizvodnih programa u smjeru obrambenih proizvoda. Ove industrije, koje već imaju potrebne kapacitete i kvalificiranu radnu snagu, predstavljaju priliku za poduzetnike i investitore, a financijska podrška države osigurat će dodatnu sigurnost za ulaganja. Ministarstvo gospodarstva trenutačno nije uključeno u projekt otvaranja tvornice streljiva u Hrvatskoj. U budućnosti, Ministarstvo će nastaviti raditi na još snažnijem povezivanju hrvatske obrambene industrije s europskim i NATO programima te poticati međunarodnu suradnju. Događanja poput Croatian Industry Day ključni su za promicanje hrvatske obrambene industrije na globalnoj razini i njezino daljnje jačanje u sigurnosnom sektoru.”