Kao što to čini svake godine, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je potkraj 2024. objavio godišnje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Riječ je o dokumentu sastavljenom na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima i zanimanjima na lokalnim razinama, onako kako su ih preporučile područne službe i uredi HZZ-a, njih 35 u cijeloj Hrvatskoj, piše N1.

‘In’ su majstorska zanimanja

U dokumentu se preporučuju obrazovni programi (srednjoškolski dvogodišnji, trogodišnji i četverogodišnji te studijski stručni i sveučilišni) u kojima bi trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, ali i oni programi u kojima bi trebalo smanjiti broj polaznika.

Najčešće se preporučuje povećanje upisnih kvota za zidare, konobare, tesare, elektroinstalatere i kuhare.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE Zaposlenika u mirovini više je nego ikad. Evo što i gdje rade

S druge strane, na tržištu rada najmanje je potrebe za ekonomistima, komercijalistima, fizioterapeutima i upravnim referentima.

Predlažu manje upisne kvote za ekonomiste i upravne referente

U trogodišnjim srednjoškolskim obrazovnim programima najviše je preporuka područnih ureda i službi HZZ-a za smanjivanjem upisnih kvota za frizere, fotografe, cvjećare i kozmetičare.

U četverogodišnjim srednjoškolskim programima preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste, upravne referente i tehničare cestovnog prometa. Tako je potrebu za smanjivanjem upisnih kvota za zanimanje ekonomist navelo čak 19 područnih službi i ureda HZZ-a, a za smanjivanjem upisnih kvota za zanimanje komercijalist njih 14.

Ne treba nam ni puno studenata ekonomije, prava i kineziologije

Što se tiče veleučilišta i visokih škola, najviše je preporuka za smanjivanjem upisnih kvota za upravni studij, zatim za studije ekonomije, fizioterapije i turističkog menadžmenta.

Konačno, na sveučilišnoj razini, najviše je preporuka za smanjivanjem broja upisanih i stipendiranih studenata na studije ekonomije, poslovne ekonomije, prava i kineziologije.

Razlog tome je nesklad između upisnih kvota i stvarnih potreba na tržištu rada koji postoji već dugo, piše N1.

TRŽIŠTE RADA Svaki četvrti zaposlenik u Europi je migrant. Evo koja su zanimanja najtraženija