Hrvatska posljednjih godina bilježi pravu eksploziju pokretanja novih tvrtki i obrta, a taj se trend nastavlja i u ovoj godini.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine otvoreno 13.485 obrta, dok ih je tijekom cijele prošle godine otvoreno 19.653, a u 2023. godini 17.709.

Potkraj srpnja ove godine u Hrvatskoj je aktivno bilo 131.243 obrta. U njima je ukupno bilo zaposleno 255.140 radnika, što znači da obrt u prosjeku zapošljava dva radnika. Ili, preciznije, najčešće zapošljava samog vlasnika obrta i još jednog radnika.

U ovoj godini otvoreno više od 8000 novih tvrtki

Snažan rast poduzetničke aktivnosti pokazuju i podaci o novoosnovanim tvrtkama.

Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj u razdoblju od početka godine pa do 10. kolovoza otvoreno 3254 novih jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću i 4918 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Tijekom cijele prošle godine otvoreno je 5718 novih jednostavnih d.o.o.-a i 8514 d.o.o.-a, a slični su podaci i za 2023. godinu.

Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da je krajem prošle godine u Hrvatskoj bilo ukupno 161.825 tvrtki, dok ih je potkraj 2023. godine bilo 155.834.

Ipak, broj zaposlenih u novim tvrtkama nije ohrabrujući. Naime, prema podacima državne statistike, novoregistrirani jednostavni d.o.o.-i i d.o.o.-i zapošljavali su u prosjeku 1,22 osobe. U praksi, to znači da je većina imala samo jednog zaposlenog, najčešće vlasnika, a tek poneka novoosnovana tvrtka je zapošljavala još nekog.

Jesmo li se konačno odmakli od ‘poduzetništva iz nužde’?

Stručnjaci su masovno otvaranje novih obrta i tvrtki u Hrvatskoj ranije opisivali kao “poduzetništvo iz nužde”. Drugim riječima, mnogi koji su u fazama masovnih otkaza ostajali bez posla, a kojima je ostalo još dosta do mirovine, svoj su status na tržištu rada odlučili riješiti tako da osnuju obrt ili tvrtku. To je poticala, a potiče i dalje i država, posebno putem projekta sufinanciranja samozapošljavanja.

‘OBRTNIČKA RENESANSA’ U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti, mnogi se drukčije ni ne mogu zaposliti

Ipak, čini se da su se proteklih godina i na planu “poduzetništva iz nužde” dogodile određene promjene, iako nema sumnje da je ono i dalje prisutno i kod dijela novih poduzetnika i obrtnika . Naime, brojni novi poduzetnici i obrtnici danas ističu da se u vode osnivanja vlastitog biznisa nisu otisnuli zato što nisu mogli pronaći novi posao, nego zato što više nisu željeli raditi za druge, već isključivo za sebe. Iz toga se može izvući zaključak da nova generacija poduzetnika u Hrvata ipak ozbiljnije shvaća svoj poslovni pothvat nego što je to bio slučaj kod prijašnjih generacija, kao i da je spremnija poraditi na razvoju vlastitog biznisa od onih koji su obrte i tvrtke otvarali samo kako bi si pokušali osigurati nekakva primanja do mirovine, pa što i kako bude.

‘Idealno rješenje za one koji pokreću mali biznis…’

“Za nekoga tko počinje s malim biznisom, paušalni obrt se nameće kao idealno rješenje, pa onda razvojem poslovanja i prelaskom praga paušalnog oporezivanja i praga ulaska u PDV, ovisno o specifičnosti posla, može se odlučiti za klasičan obrt ili d.o.o.“, objašnjava za nacional.hr financijski stručnjak Vjeko Peretić.

Vjeko Peretić, FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Ocjenjuje da je najveći iskorak u pomoći pri prvim poduzetničkim koracima bilo uvođenje paušalnog obrta. Riječ je, podsjetimo, o obrtu za kojeg vlasnik plaća paušalne iznose doprinosa i poreza na dohodak sve dok godišnji prihod ne dosegne razinu od 40.000 eura.

Prednost je paušalnog obrta i nepostojanje obveze vođenja klasičnih poslovnih knjiga, već samo Knjige prometa. Ostali oblici obrta imaju obvezu vođenja poslovnih knjiga.

Osim toga, obrt se razmjerno brzo otvara, ali i zatvara, što kod tvrtki ipak nije slučaj, budući da gašenje tvrtke može trajati i godinama. Stoga nije čudno da se mnogi odlučuju zakoračiti u biznis vode upravo otvaranjem obrta, posebno paušalnog, a ne tvrtke.

‘Solo poduzetnici’

“Jednostavnost otvaranja i fleksibilnost, odnosno objektivno minimalna paušalna davanja, čine ovaj oblik idealnim za samostalne, solo poduzetnike, koji praktično gotovo da imaju mogućnost ‘čistog’, neoporezivog novca od svog rada. Paušalni obrt, opcija koja je zaživjela prije koju godinu, svojevrstan je odgovor na nepraktičan jednostavni d.o.o., koji je trebao biti brži i jednostavniji za pokretanje od d.o.o.-a, ali u praksi je ispalo da su razlike minimalne, administracija i obveze gotovo iste, osim razlike u temeljnom kapitalu”, ocjenjuje Peretić.

Inače, temeljni kapital za jednostavni d.o.o. je, sukladno hrvatskim propisima, od jednog do najviše 2499 eura. Za osnivanje d.o.o.-a potrebno je uložiti minimalno 2500 eura.

Prednosti i mane obrta i tvrtki

Naravno, sve u životu ima svojih prednosti mana, pa tako i odluka o osnivanju obrta ili tvrtke. Obrt je, u pravilu, lako otvoriti i zatvoriti, ali vlasnik obrta za svoje poslovanje odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

S tvrtkama stvari stoje drukčije: danas ih je razmjerno lako otvoriti, ali zatvaranje zna biti prava Kalvarija. Dobra je strana što vlasnik tvrtke za svoje poslovanje odgovara do visine svog uloga. Uz to, tvrtku je svakako, pravno gledano, lakše razvijati od obrta, kod kojih postoje brojna ograničenja – od djelatnosti kojima se mogu baviti pa do visine prometa.

Većina i dalje zahtjeve za otvaranjem obrta podnosi ‘ručno’

Svemu ovom valja dodati i da jačanju poduzetničke aktivnosti doprinose online servisi koji ubrzavaju i olakšavaju otvaranje tvrtke ili obrta te komunikaciju s državnom upravom. Među njima valja spomenuti sustave Hitro.hr, Start i e-Obrt.

Pa ipak, barem kada je riječ o obrtima, većina se i dalje odlučuje na klasično, “ručno” podnošenje zahtjeva. Takvih je, prema podacima Ministarstva gospodarstva, bilo gotovo 59 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Tek nešto više od 41 posto novoosnovanih obrta u tom razdoblju otvoreno je preko e-servisa.

‘Slovenci nas gledaju kao naprednije susjede za pokretanje poduzetništva, ali…’

“Hrvatska u okruženju ima relativno konkurentne tehničke uvjete za pokretanje poduzetničkih ideja, pa nas trenutačno Slovenci gledaju kao naprednije susjede, što ne znači da nemamo puno mogućnosti napretka. To što je u susjedstvu lošije, ne znači da ne treba raditi na smanjenju poduzetničkih davanja, nelogičnosti u sustavu, digitalizaciji, odnosno općem poboljšanju poduzetničke klime, koja bi uključivala kompletniju društvenu promjenu, kako bismo spremnije dočekali disrupciju koju u kratkom roku donosi umjetna inteligencija“, zaključuje Peretić.

Dodaje kako će jačanje poduzetničke klime biti i nužno za nastavak jačanja hrvatskoga gospodarstva.

Za poduzetništvo potrebna vizija, upornost i sposobnost za promjene

Na kraju treba reći da je odluka o pokretanju biznisa i izbora oblika u kojem će se taj biznis voditi u rukama svakog pojedinca. Ona ovisi i o novcu kojim pojedinac raspolaže za pokretanje posla, ali i za “prvu ruku” funkcioniranja, odnosno dok ne počnu sjedati prve uplate, kao i tome kojim se djelatnostima namjerava baviti i namjerava li i kako razvijati poslovanje.

Poslovni ljudi često upozoravaju da su, osim početnog kapitala, za poduzetništvo najvažnije vizija i upornost, ali i sposobnost brzih promjena i prilagodbi svijetu koji se brzo i neprekidno mijenja.

S druge strane, stručnjaci već godinama upozoravaju da Hrvatskoj kronično nedostaju oblici pružanja podrške novim poduzetnicima, poput poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala, ali i institucija koje bi nove poduzetnike pratile i savjetovale nakon pokretanja biznisa, a ne samo u početnoj fazi.

TOP ZANIMANJA NA POČETKU 21. STOLJEĆA: 15 najisplativijih biznisa u Hrvatskoj