Unatoč pozivu na bojkot, Hrvati teško mijenjaju navike kupnje vikendom. Trošilo se više nego prošlog vikenda, ali ipak nešto manje nego kad bojkota nije bilo. Stručnjaci upozoravaju kako sam bojkot ne može obuzdati inflaciju.

“Ako je cilj da imate iz tjedna u tjedan, iz vikenda u vikend manji promet u maloprodaji, onda je cilj postignut, no s time se apsolutno ništa ne rješava. Najveći problem je što inflacija posljedica nekih nečinjenja ili činjenja, uzrok je na drugoj strani i ona je makroekonomski fenomen. Na nju morate djelovati makroekonomskim mjerama fiskalne, monetarne politike, antimonopolnog zakonodavstva, zakonom o zaštiti potrošača”, rekao je Luka Brkić, stručnjak za ekonomske politike i međunarodnu političku ekonomiju.

Istaknuo je da su cijene u maloprodaji jedna karika u lancu koja se zove inflacija. Postavlja se pitanje ako bojkot nije rješenje, koje su konkretne mjere koje bi građani mogli poduzeti kako bi zaštitili svoju kupovnu moć.

HALO, INSPEKTORE: ‘Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli…’

“Mogu napraviti nešto u smislu kolektivnih akcija ili da se pojedinac sam propita kakva mu je košarica – kupujemo li i trošimo više nego što treba. U Hrvatskoj se godišnje baci 150 kg hrane i to pokazuje da trošimo više nego što trebamo. Razine potrošnje ovise od dohodcima, potrošačkim navikama. Naivno je misliti da će se postići širi društveni učinak“, pojasnio je za HRT Brkić.

Protivnik potpunog ukidanja PDV-a na hranu

Smanjenje PDV-a nije rezultiralo značajnim smanjenjem cijena. Brkić je otkrio bi li pomoglo potpuno ukidanje PDV-a na hranu: “Ja sam veliki protivnik takve politike. Prvi razlog je teorijski – što se događa s ekonomsko disciplinom u RH. PDV je porezni oblik koji najbolje puni proračun i smanjuje poreznu evaziju. S druge strane, PDV je smanjen na značajan broj proizvoda i on se nalazi na pet posto koji ne može biti manji od toga po regulama EU. Dogodilo se da je proračun izgubio dva milijuna eura propuštenog prihoda“.

Navodi da zbog toga potrošači nisu imali niže cijene i postavlja se pitanje gdje je završila razlika. “Da se zaključiti da je razlika završila u profitima. Priča o PDV-u nije racionalna i ne postiže nikakve efekte. Druga je priča o poreznim opterećenjima. Kakav je porez na dohodak, porez na imovinu… da razgranate porezno opterećenje. Primjerice, socijalna politika se ne rješava s PDV-om“, dodao je.

TREĆI TJEDAN Kelemen: Bojkot je trgovcima izbio više od sto milijuna eura. Zar je to malo?

Trgovine imaju puno manji profit od banaka, telekoma. Organizatori kažu da će i oni doći na red: “Mogu oni doći na red, ali efekt će biti potpuno isti. Pitanje ekstra profita, dobiti je dvojben i u okviru ekonomske znanosti. Banke su imale enormno velike dobiti i na temelju odluke Europske središnje banke, da se na depozite plaća kamata. Središnja banka je kreirala novac, taj višak novca se vratio natrag i onda se na taj novac plaća još kamata od 4 posto”, istaknuo je Brkić.

‘Zbog niskih kamata stopa ljudi više troše i zadužuju se…’

Brkić objašnjava da je na temelju te regulative u eurozoni, HNB 2023. i 2024. isplatila milijardu dolara kamata na vlastiti novac koji je kreirala.

“To je izvanredna dobit. Izvješća iz ljeta 2023. Europske središnje banke, Banke za Međunarodna poravnanja u Baselu, Međunarodnog monetarnog fonda – svi govore da su profiti rasli, profiti pumpaju inflaciju. Guranje priče o dohodcima u prvi plan je nešto što nije u redu i nije točno. Vidjeti u tome izvor inflatornih pritisaka je potpuno krivo”, rekao je Brkić.

“Kad dodate medijalne podatke da je prosječna plaća u Hrvatskoj 1200 eura, 50 posto zaposlenih ima niže od toga. Medijalna mirovina je 504 eura, znači da najmanje 600 000 umirovljenika ima manju mirovinu od toga. Mi pričamo da to dodatno pumpa inflaciju, a da profite, ekstra dobit, kvazirente ne propitujemo”, objasnio je.

ZANIMLJIVO Porezna objavila potpune podatke o potrošnji tijekom bojkota, evo koliko se kupovalo

’13 posto BDP-a je rezultat koruptivnih djelatnosti’

Naglasio je da neke procjene govore da je 13 posto BDP-a rezultat koruptivnih djelatnosti. Kako kaže, u pitanju su milijarde eura koje ne završe u proračunu, već u crnom tržištu i nekretninama. Za taj novac ne možete smanjivati neke porezne obveze.

“Mi u Hrvatskoj imamo niske kamatne stope na depozite i štednju, to znači da su ljudi skloniji tome da više troše pa se više zadužuju. Ljudi su rekli ako je inflacija, moja štednja se topi, idem više trošiti, nego štedjeti i to je logika situacije”, zaključio je Luka Brkić.