Čak 215 općina i gradova povećalo je iznos poreza na nekretnine koji je zamijenio dosadašnji porez na kuće za odmor.
Mogli su ga i smanjiti, no to je učinilo njih samo 57.
Neki će tako porez tako plaćati i četiri puta više, pa stižu i najave tužbi Ustavnom sudu. Moguće nedoumice oko novog poreza pojasnio je u četvrtak u razgovoru za RTL ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, a prenosi portal danas.hr.
‘Porezna rješenja nakon lokalnih izbora’
“Rujan, listopad, prva rješenja. U svakom slučaju nakon lokalnih izbora“, odgovorio je Kutleša na pitanje kad stižu prve uplatnice za porez na nekretnine.
No, do 31. ožujka imovinsko stanje treba prijaviti Poreznoj upravi, što je izazvalo dosta nedoumica u javnosti.
“Ne bih rekao da ima puno nedoumica. Sve je zapravo detaljno objašnjeno na stranicama Porezne uprave, postoji vodič, najčešća pitanja. Najbitnije je da velika većina građana nema nikakvih obveza ako plaća komunalne doprinose, ako uredno ima prijavljene ugovore o najmovima, nemaju nikakve obveze. Neće biti obveznici plaćanja poreza na nekretnine oni koji imaju razloga vjerovati da imaju oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. Oni mogu ispuniti obrasce koji su na stranicama Porezne uprave, posebno za građane, posebno za poduzetnike i olakšati si”, kazao je Kutleša.
‘Znat ćemo gdje tko živi po potrošnji struje i vode’
No, pitanje je tko će i kako nadzirati jesu li podaci točni i hoće li poreznici zakucati na vrata.
Kutleša, međutim, kaže da će vlasti dobiti detaljne podatke o nekretninama, pa će tako vidjeti i gdje su oni koji su ih lažno prijavili.
“Razmjenjivat ćemo podatke o potrošnji struje i vode tako da će se tako jasno vidjeti tko gdje živi, jer onaj tko živi u nekretnini nije obveznik plaćanja poreza na nekretnine, bez obzira živi li sa svojom obitelji ili u više nekretnina živi više članova obitelji, ali bitno je da se koristi nekretnina za stalno stanovanje“, kazao je.
“Kazne za neprijavljivanje su od 1000 do 6360 eura“, upozorio je.
U prvoj godini bez rigoroznih kazni
Nije dao precizan odgovor na pitanje hoće li poreznici biti rigorozni.
“Vidjet ćemo. Ovo je prva godina. Nadam se da neće biti toliko potrebe kažnjavati jer će svi jednostavno uredno prijaviti i izvršavati svoje obveze“, poručio je Kutleša.
‘Nemoguće je utvrditi različite poreze za strance u odnosu na Hrvate’
Dodao je i kako je nemoguće razrezati jedan porez za hrvatske državljane, a drugi za strance koji u Hrvatskoj posjeduju nekretnine.
“Prije svega, dio smo Europske unije i dio smo nekog prostora. Nemoguće je utvrditi različite poreze za strance u odnosu na Hrvate. Radi se o porezima koji ne bi bili ustavni u slučaju da imaju drugačije stope za strance u odnosu na nas”, istakao je.
Što s oporezivanjem derutnih kuća?
Dotakao se i poreznog statusa derutnih kuća.
“Je li nešto derutno ili hoće li se plaćati porez, uvijek se može dokazivati da nešto nije za upotrebu. Stranka će, odnosno porezni obveznik predočiti svoje razloge, odnosno činjenice zbog kojih smatra da nije nešto sposobno za pružiti nekakvu stambenu svrhu, tako da će svakako sve te činjenice biti utvrđene i donijeto rješenje. Odluka, bilo porezne, bilo jedinice lokalne samouprave”, kazao je.
‘Domaćini neće plaćati porez na nekretnine’
Osvrnuo se i na vlasnike kuća u kojima je više stanova, od kojih vlasnik živi samo u jednom, a ostale iznajmljuje.
“Tu govorimo o domaćinu. Taj pojam domaćina je uveden u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Oni neće plaćati porez“, kazao je.
‘Za dugoročni najam neće se plaćati porez’
A što ako netko ima dva stana u zgradi – u jednom živi, a drugi iznajmljuje – plaća li on porez?
ZAOBILAŽENJE ZAKONA Apartmani postaju ‘vikendice’, a u njima sve manje prijavljenih turista
“Ako je to dugoročni najam, onda se ne plaća, ali za turiste, za kratkoročni najam plaćat će se porez na nekretnine“, istakao je Kutleša.
Još ima neriješenih pitanja
“Govorimo o stambenoj zgradi i tu ćemo stvarno morati još dodatno razmotriti i s Ministarstvom turizma i s Ministarstvom graditeljstva uvjete za pružanje ugostiteljske djelatnosti i u zgradama jer ne govorimo više o domaćinu”, pojasnio je.
Napomenuo je i da bi visoki dužnosnici koji žive u državnom stanu u Zagrebu, a prijavljeni su negdje drugdje, primjerice, na Dugom otoku, trebali plaćati porez na nekretnine.
I dužnosnici koji su u Zagrebu, a prijavljeni su negdje drugdje, trebali bi plaćati porez
“Prije svega, činjenica plaća li porez ovisi o tome da li neku nekretninu stvarno koristi. U ovom slučaju bi se plaćao porez jer ta nekretnina na Dugom otoku se ne koristi za stambenu svrhu“, istakao je Kutleša.
“Svrha poreza definitivno nije punjenje državnog proračuna. Porez je namjenski, zapravo prihod je općina i gradova i županije. S obzirom na nekakve projekcije koje smo imali, govorimo o 200, 205 milijuna eura“, zaključio je Kutleša za RTL, a prenosi danas.hr.
Komentari