Bivši diplomat Božo Kovačević osvrnuo se u petak na pontifikat Pape Franje koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak.

“Početak njegovog pontifikata je bio nekonvencionalan. On je mnoštvo na Trgu pozdravio s ‘Dobra večer’. Nosio je željezni križ, za razliku od zlatnih koje su nosili bivši pape. Nije boravio u rezidenciji za pape, ukinuo je premiju zaposlenicima Vatikana u povodu izbora pape, što je bilo iznenađenje za tu administraciju, i odredio da kardinali koji su članovi UO Vatikanske banke neće dobiti premiju od 25.000 eura… Papi je očito bilo stalo da ponašanje crkvenih velikodostojnika bude usklađeno s misijom Crkve, ne samo onih u Vatikanu. Tražio je od svećenika da budu skromni, suosjećajni s najugroženijima“, kazao je Kovačević u razgovoru za N1.

‘Ozbiljno je shvaćao temeljne poruke kršćanstva’

“Očito je puno ozbiljnije shvaćao temeljne poruke kršćanstva, a u drugi plan je stavio ritualno iskazivanje moći Crkve kao institucije. Nije se libio kritizirati postupke država sa stajališta temeljne vjerske doktrine”, istakao je Kovačević, dodajući da se učenje Crkve ne može svesti samo na vjerska pitanja.

Otpor crkvenih krugova prema novom Papi brzo je postao javna informacija.

“Papa Franjo je uzdrmao te strukture unutar Crkve”, ocijenio je Kovačević.

Pojasnio je i da je Papa inzistirao na tome da se svećenici ne ponašaju kao nositelji crkvene diplomacije, što je bilo u suprotnosti s trendovima koje je Crkva u tom trenutku zauzela u svijetu. Također je inzistirao na oštrom sankcioniranjem počinitelja seksualnog zlostavljanja unutar Crkve.

‘Od Ivana Pavla II. počelo udaljavanje od Vatikanskog koncila’

“Mogli bismo reći da je s pontifikatom Ivana Pavla II. počelo postupno udaljavanje od Vatikanskog koncila… Crkva je apsolutna monarhija i, u konzervativnim inačicama, Crkva ne priznaje ni ravnopravnost svjetovne i crkvene vlasti. Takvi su trendovi počeli s krajem Hladnog rata i u Hrvatskoj su možda i izraženiji nego u drugim zemljama”, kazao je Kovačević.

Podsjetio je i da je Vatikan 1991. poduzeo ozbiljnu inicijativu kako bi se priznale Hrvatska i Slovenija.

“Zasluge Vatikana za takvo rješenje jugoslavenske krize su neupitne, ali i samog Pape Ivana Pavla II. koji je inzistirao na priznanju Hrvatske usprkos napucima iz diplomatske službe. Ali, meni se čini da je crkvena hijerarhija u Hrvatskoj odlučila te zasluge i naplatiti”, zaključio je Kovačević za N1, navodeći primjer vjeronauka u školama.

DEUTSCHE WELLE Svećenstvo je bilo glavna papina opozicija u Hrvatskoj