Od 2014. do danas, kroz Inin je Zeleni pojas sufinancirano gotovo 165 projekata diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti od više od 485.000 eura. Kroz projekt, posađeno je više od 25.000 sadnica drveća, cvijeća i grmova na javnim i školskim površinama, a zazelenjeno više od 400.000 četvornih metara terena, što je površina veličine 56 nogometnih igrališta.
Ove godine, INA je s 65.000 eura podržala je 14 novih inicijativa koje povezuju zajednicu, edukaciju i očuvanje okoliša – od školske suhozidne radionice na Šolti, do čišćenja teško dostupnih plaža i podmorja na Krku i u Šibeniku.
Na natječaj su se prijavila 104 projekta što najbolje ilustrira koliki je interes društva i volontera za stvaranjem pozitivnih promjena i očuvanja prirode. Ljubitelji prirode iz jadranske Hrvatske pripremili su zaista impresivne projekte – to su redom zaokružene priče s ekološkom, edukativnom i kulturnom dimenzijom, koje će uz Inino sufinanciranje doći na još višu razinu.
„Inin Zeleni pojas i ove je godine okupio iznimne pojedince i organizacije koje svojim projektima pokazuju koliko im je važna zaštita okoliša. Ideje koje smo podržali su vrijedne i inspirativne, a INA će i dalje biti vaš pouzdan partner u stvaranju zelenije budućnosti. Svaki odabran projekt dodatni je korak prema održivijem društvu i poticaj svima nama da nastavimo ulagati u okoliš koji ostavljamo budućim generacijama“, rekao je Krešimir Katić, direktor Marketinških komunikacija i partneringa maloprodaje u Ini. Jedan od projekata s kojim stručno povjerenstvo Ininog Zelenog pojasa nije imalo nikakve dvojbe je Projekt izgradnje suhozidnih klupica i zidića kod Osnovne škole Grohote na Šolti.

Suhozidno graditeljstvo u službi zajednice

Mirela Mijić, ravnateljica OŠ Grohote, kaže nam kako je gradnja suhozida dio šireg programa očuvanja baštine. „Suhozidno graditeljstvo, vještinu uvrštenu na popis zaštićene nematerijalne kulturne baštine, već godinama nastojimo približiti najmlađima kroz razne baštinske projekte. Naš cilj je jasan: djeci približiti bogatstvo tradicije njihova otoka i pokazati kako se kulturna baština može staviti u službu zajednice“, rekla za Slobodnu Dalmaciju Mirela Mijić.
U ovom projektu sudjeluju i dva iskusna majstora suhozida sa Šolte – Ivan i Jakov Vuletić – koji su službeno priznati nositelji ove tradicijske vještine. Njihov rad s djecom i učiteljima odvija se pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu, čime se osigurava kvaliteta i vjerodostojnost cijelog procesa.
„Osim samog zidanja, djeca imaju priliku učiti i niz povezanih vještina. Kroz praktični rad prenose se mjere i planira prostor, razvijaju se znanja iz povijesti, zemljopisa, fizike, informatike i kartografije. Tako projekt poprima obrazovni karakter koji obuhvaća više nastavnih područja, a učenici uče kroz iskustvo, istraživanje i timski rad. Istovremeno razvijaju ljubav prema kulturnoj baštini i osposobljavaju se za njezino prepoznavanje i očuvanje u vlastitom okolišu“, poručila je još ravnateljica škole.
Tijekom proteklih godina projekt se pokazao iznimno vrijednim – ne samo za djecu, već i za majstore, konzervatore i lokalnu zajednicu. Majstori Vuletići već imaju iskustvo u radu s djecom kroz aktivnosti na svom OPG-u gdje su prethodno uređivali suhozide, a sada će zajedno sa školom stvoriti nešto trajno: zidove i klupice u školskom dvorištu, kao i mali odmorišni prostor kod jedne od lokava, čime se doprinosi i zaštiti vode – izuzetno važne teme na otoku.

Plavi val Stribora: Ekološka akcija na Jadriji

Planinarsko-ekološka udruga Stribor iz Šibenika ovoga ljeta provodi projekt „Plavi val Stribora“, posvećen zaštiti i čišćenju podmorja te podizanju svijesti o važnosti očuvanja okoliša na području Jadrije – poznate gradske plaže i omiljenog okupljališta Šibenčana.
„Jadrija je mjesto na kojem svi rado provodimo vrijeme, ali i prostor koji zaslužuje veću pažnju. U ranijim smo akcijama na tom području zatekli velike količine otpada, što nas je potaknulo da osmislimo ciljani projekt koji povezuje ronioce i lokalnu zajednicu,“ istaknula je Ana Belamarić iz udruge Stribor.
Akcija obuhvaća čišćenje uvala Čapljina i Buština, koje su dio šireg područja zaštićenog unutar ekološke mreže Natura 2000. Radi se o području koje je ne samo ekološki vrijedno, već i nautički vrlo posjećeno tijekom sezone.
„Organizirali smo volonterske akcije čišćenja podmorja, ali ono što je jednako važno jest edukacija – osobito djece i mladih. Zato su svi naši događaji usmjereni prema obiteljima. Najljepše je raditi s djecom – oni su otvoreni, znatiželjni, a mi im želimo prenijeti znanje koje će nositi cijeli život,“ dodaje Ana Belamarić.
U sklopu projekta održat će se i edukativne radionice s morskim biologom i profesionalnim roniocem, a poseban naglasak stavlja se i na pitanje otpada. Naime, Jadrija zasad nema sustav za odvajanje otpada, što će se promijeniti kroz ovaj projekt – planirano je postavljanje kanta za reciklirani otpad, izrađenih od plastike prikupljene tijekom prethodnih akcija čišćenja.
Završnica projekta planirana je za kolovoz ove godine, a događaj će zaokružiti izložba podvodnih fotografija koju potpisuje profesionalni ronilac – vizualni podsjetnik na ljepotu, ali i krhkost morskog svijeta.

DVD Ćićarija obnavlja lokvu Vroćok

Na samom sjeveru Istre, u općini Lanišće, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ćićarija ovog ljeta započinje sanaciju i uređenje lokve Vroćok u selu Podgaće – nekadašnjeg izvora života za lokalno stanovništvo.
„Na inicijativu naše načelnice uključili smo se u projekt kroz naš DVD. Odlučili smo urediti lokvu blizu sela, sa željom da opstane u svom izvornom obliku, ali i da je očistimo i zaštitimo od daljnjeg propadanja,“ rekao je Aleksandar Šverko iz DVD-a Ćićarija.
Područje općine Lanišće broji svega tristotinjak stanovnika, no bogato je prirodnom i kulturnom baštinom. Lokva Vroćok, uz koju se nalazi i izvor, nekada je bila ključna točka u svakodnevnom životu zajednice. Izvor je služio za pitku vodu, a lokva za pranje robe, napajanje stoke, močenje konoplje za izradu konopa i druge seoske potrebe. Danas je lokva zarasla i zapuštena, no projektom sanacije vraća joj se stari značaj.
„Izvor je još uvijek očuvan, a lokva, iako zarasla, ima veliki potencijal. Počet ćemo s aktivnostima već ovo ljeto – ne samo da očistimo prostor, već da ga ponovno učinimo dostupnim i prepoznatim kao dio naše baštine,“ dodaje Šverko.

Kad more kaže hvala: „Plava vreća“

Udruga Plava vreća, osnovana na otoku Krku od strane zaljubljenika u more i jedrenje, već niz godina vodi uspješnu kampanju čišćenja nepristupačnih plaža duž hrvatske obale. Njihov zaštitni znak – istoimena plava vreća – postala je sinonim za građanski aktivizam i ekološku odgovornost.
„Plava vreća je metoda s pomoću koje volonteri čiste teško dostupne uvale i plaže. Naš cilj je jednostavan – očistiti more i obalu, ali i aktivirati ljude da to rade s veseljem,“ istaknula je Marta Matić iz udruge Plava vreća.
Ono što ovaj projekt čini posebnim je jedinstven pristup koji spaja čišćenje prirode s nagradnom igrom – takozvanom gejmifikacijom. Svaka osoba ili skupina koja preuzme plave vreće, bilo putem lokalne turističke zajednice ili primjerice na Ininoj benzinskoj postaji, može organizirati vlastitu akciju čišćenja, dokumentirati je fotografijama i poslati prijavu na nagradni natječaj.
„Na svakom paketiću plavih vreća nalaze se jasne upute, imena sponzora i natpis ‘Kad more kaže hvala’. Kroz godine smo okupili velik broj volontera, a posebnu pažnju dajemo edukaciji, motivaciji i vidljivosti svakog pojedinog truda,“ dodaje Marta Matić.
Zadnje dvije godine udruga je napravila iskorak i počela izrađivati vreće od reciklirane plastike, čime su dodatno zaokružili svoju održivu misiju. Dio materijala korišten za izradu dolazi upravo iz otpada prikupljenog u ranijim akcijama – simboličan i snažan krug zatvaranja otpada u novu svrhu.
Posebna pažnja ovogodišnjeg Zelenog pojasa posvećena je urbanim sredinama, gdje su potrebe za zelenim površinama najveće, ali i edukaciji mladih, osnaživanju zajednice i inovativnim pristupima održivosti.