Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu osjetno su pogoršana u srpnju, prvi put od početka proljeća, uz znatno lošije ocjene poslovanja i potražnje u uslužnom sektoru u jeku turističke sezone, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije,

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u srpnju za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u lipnju i iznosio je 103,3 boda.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su tako prvi puta od ožujka, pokazuju podaci EK.

Najlošija klima vladala je u mjesecu na izmaku u uslužnom sektoru, prema padu indeksa za čak 7,9 bodova.

Poslovanje i potražnja za uslugama bili su u protekla tri mjeseca, prema ocjenama menadžera, znatno slabiji nego u lipnju, uz tek suzdržani optimizam u prognozama za razdoblje do početka jeseni.

Najveće poboljšanje zabilježeno je pak u maloprodaji, uz rast indeksa za 8,6 bodova. Menadžeri znatno bolje ocjenjuju poslovanje u protekla tri mjeseca i očekuju još bolje rezultate u idućem razdoblju, uz najavu pojačanog tempa narudžbi.

U sprnju su osjetno optimističniji bili i menadžeri u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za tri boda.

Knjige narudžbi bolje su popunjene, uz povoljna očekivanja o kretanju cijena, pokazala je anketa EK.

Industrija je pak signalizirala tek neznatno poboljšanje, prema rastu indeksa za pola boda u odnosu na lipanj.

Menadžeri bolje ocjenjuju proizvodnju i narudžbe u prethodnom razdoblju, ali očekuju pogoršanje u idućim mjesecima.

Očekivanja potrošača bila su pak, više-manje, na razini s početka ljeta.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju osjetno pojačati zapošljavanje, uz rast indeksa EEI za 7,2 boda u odnosu na lipanj, i osjetno ublaženu neizvjesnost, prema rezultatima ankete EK.

CRNO NAM SE PIŠE EK predviđa pogoršanje hrvatskog gospodarstva

Poboljšanje u eurozoni

Raspoloženje na razini eurozone osjetno je pak poboljšano u srpnju, uz rast indeksa ESI za 1,6 bodova u odnosu na lipanj.

Tek nešto blaži rast pokazao je indeks za EU, za jedan bod.

Njihova je vrijednost na oba područja i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorila je Komisija.

Najveće poboljšanje bilježili su industrija i maloprodaja, a u stopu ih prati i uslužni sektor, pokazuje izvješće.

Očekivanja potrošača tek su neznatno poboljšana u odnosu na lipanj.

Građevinski sektor signalizirao je pak lošije rezultate, uz pad indeksa za 0,6 bodova.

Menadžeri na oba područja ponovo su signalizirali suzdržanost u zapošljavanju u idućim mjesecima, uz percepciju o izraženijoj neizvjesnosti.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najveći rast indeksa ESI bilježila je u srpnju Francuska, za 2,4 boda, a blizu je i Španjolska gdje je porastao za 2,2 boda. Njemačka je bilježila umjerenije poboljšanje, za 1,2 boda, a u Italiji očekivanja su tek neznatno poboljšana, prema rastu ESI-ja za 0,4 boda.

U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute Poljska je zabilježila zamjetno pogoršanje ekonomske klime, prema padu indeksa za 2,1 bod, primjećuje Komisija.

PUSTI SNOVI Cipar objavio da je prosječna mjesečna plaća porasla na 2500 eura