Koliko god se iz Vrhovnog suda sad nastojali “oprati” od doista žestokih, a na trenutke možda i javnom diskursu neprimjerenih ocjena Udruge Franak o radu sutkinje Senije Ledić, ništa ne može promijeniti činjenicu da su se takve sudske presude mogle očekivati i da će ih javnost propitivati.
Naime, kako je Nacional pisao još u rujnu 2023. godine, dok je trajao izbor za nove suce Vrhovnog suda, među kojima je najveće šanse imala upravo spomenuta sutkinja Ledić, iz Udruge Franak su već tad upozoravali da će njen (u to vrijeme, izgledan) izbor u najviše sudbeno tijelo u zemlji dovesti upravo do takvih presuda.
‘Već je odstupala od prakse koju je ustanovio Vrhovni sud’
“Kao udruga koja se bavi zaštitom potrošača korisnika financijskih usluga, moramo ukazati na za nas zabrinjavajuću činjenicu da kandidatkinja Senija Ledić, s najvećom ocjenom za obnašanje sudačke dužnosti, izgleda ipak nedovoljno dobro poznaje pravo Europske unije te nedovoljno dobro prati sudsku praksu Suda EU, ali čak i samu praksu Vrhovnog suda RH. Tako je sutkinja Senija Ledić, koja vodi na listi po ocjenama, već dvaput sudjelovala kao sutkinja izvjestiteljica u vijećima koja su donosila potpuno pogrešne i neutemeljene odluke povodom konvertiranih kredita u slučaju Franak, potpuno suprotne presudama Suda EU i Vrhovnog suda RH. Radi se o neutemeljenim odlukama protiv potrošačkih prava potrošača s konvertiranim kreditima u predmetima Županijskog suda u Splitu GŽ-1844/17 i GŽ-2427/18, za što imamo čvrste argumente““, pisalo je u pismu Udruge Franak iz 2023. godine.
U njemu su podsjetili da je sutkinja Ledić već “dobila packu” jer je odlukom Revd-162/2020 Vrhovni sud dopustio reviziju njene odluke. Citirali su i odluku Vrhovnog suda u kojoj se sutkinju Ledić de facto upozorava da je odstupila od prakse koju je znatno ranije već ustanovio upravo Vrhovni sud.
DSV bira nove suce Vrhovnog suda: Vodeća kandidatkinja presudila je protiv štediša u slučaju Franak
“Može li takva sutkinja kvalitetno obavljati posao na Vrhovnom sudu ako ne poznaje (zlobnici bi rekli: ako se pravi da ne poznaje) praksu toga suda o kojoj se javno govorilo mjesecima, jer je to bila vrlo aktualna tema u javnom prostoru, kojoj je posvećena čak i jedna emisija ‘Otvoreno’ na HRT-u?”, zapitali su se iz Udruge Franak.
‘Njen rad nam ne ulijeva povjerenje’
Pritom su upozorili kako je ista sutkinja u lipnju 2020. godine ponovno odbila tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe iz temeljnog ugovora konvertiranog kredita, čime ponovno nije poštovala odluku Vrhovnog suda i identičnu novu odluku donesenu mjesec dana prije njene presude.
“Nemamo pravo to od vas zahtijevati, ali možemo apelirati da zbog demokratskih standarda, kojima kao društvo težimo, provjerite je li u redu za suca Vrhovnog suda imenovati nekoga tko ne poštuje ili ne zna za odluke Vrhovnog suda utemeljene na pravu EU. Također apeliramo da sve kandidate propitate o poznavanju prakse Suda EU vezano za konvertirane CHF kredite, koja se ogleda u presudama C-118/17, C-705/21 i C-452/18 koje redom daju za pravo potrošačima sudski utvrđivati ništetnost ugovora i na temelju toga vještačiti iznose restitucije unatoč provedenim konverzijama, koje po odlukama Suda EU nisu prepreka za punu restituciju. Na temelju poznavanja i shvaćanja tih presuda valjalo bi odlučiti zadovoljavaju li kandidati kriterije potrebne za odlučivanje u predmetima koji su još uvijek neriješeni na Vrhovnom sudu RH, a tiču se obeštećenja potrošača s konverzijama, jer o tome ovise deseci tisuća pokrenutih tužbi koje su u prekidima do odluke Vrhovnog suda. Naime, pat pozicija u spomenutim predmetima traje od neuspješne sjednice građanskog odjela VS-a iz prosinca prošle godine, kada je na vidjelo izašla podijeljenost sudaca na dvije suprotstavljene strane, dok neki suci nisu niti htjeli glasati, tj. bili su neutralni, odnosno nisu se niti pojavili na sjednici, što je nespojivo s obavljanjem sudačke dužnosti koja za glavni cilj ima upravo meritorno suđenje utemeljeno na zakonima i pravu Unije. Bilo bi protivno Ustavu, ali i moralu, imenovati nove suce Vrhovnog suda koji bi o tim, ali vrlo vjerojatno i o nekim drugim predmetima odlučivali arbitrarno ili bi pokušali izbjegavati svoju zadaću. Možda smo bezrazložno zabrinuti, no upravo nam vodeća kandidatkinja ne ulijeva povjerenje u ispravnost i utemeljenost svog budućeg suđenja, pa vas molimo da uzmete u obzir naše otvoreno pismo, a zasigurno bi bilo dobro informirati javnost na okolnosti provođenja natječaja te transparentno izložiti kriterije odabira sudaca Vrhovnog suda koji moraju obvezatno primjenjivati europsko pravo u svojim odlukama“, apelirala je u rujnu 2023. godine Udruga Franak, a prenio je Nacional.
Sutkinju Ledić optužili za sukob interesa
No, njeni apeli očito nisu naišli na razumijevanje. Ledić je sad sutkinja Vrhovnog suda i u slučaju kojeg je Udruga Franak u srijedu otkrila javnosti presudila je da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na iznose zateznih kamata do dana konverzije, ali ne i na glavnicu preplaćenih iznosa na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba. To je u Udruzi Franak izazvalo pravu erupciju nezadovoljstva te su sutkinju Ledić optužili da takvom presudom krši prijašnje odluke Vrhovnog suda, ali i hrvatsko i pravo EU.
Otišli su i korak dalje te su je optužili za sukob interesa, ističući kako je njena sestra visokopozicionirana bankarica.
“Presudu je napisala notorna sutkinja Senija Ledić, bivša sutkinja Županijskog suda u Splitu koja je za vrijeme sudovanja na tom sudu potrošačima s konverzijama odricala baš sva prava, pa čak i pravo na utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba iz temeljnih ugovora, zbog čega je Udruga Franak otvorenim pismom upozorila Državno sudbeno vijeće o njezinu eklatantnom kršenju prava Unije, ali i o nepoštivanju odluka Vrhovnog suda RH koji je već prije ukidao njezine loše presude. Smatrali smo da sutkinja takvog profila ne bi smjela biti imenovana na Vrhovni sud, no unatoč tomu ona je imenovana te svojim odlukama i dalje krši pravo EU, kao i odredbe hrvatskoga obveznog prava”, poručili su u srijedu iz Udruge Franak.
“Pitamo se ima li to veze s činjenicom koju je do sada sutkinja Ledić vješto prešućivala da je njezina sestra dugogodišnja visokopozicionirana bankarica Mirjana Ledić, koja je radila na visokim funkcijama u Splitskoj banci od 2004. do 2011., zatim u sjedištu same Splitske banke – Societe Generale u Parizu od 2011. do 2014., potom opet u Splitskoj banci od 2014. do 2017., pa zatim u OTP banci od 2017. do 2022., da bi danas bila zaposlena na visokoj poziciji u Addiko banci. Sve tri spomenute banke u kolektivnoj presudi povodom slučaja franak utvrđene su krivima zbog kršenja zakona i potrošačkih prava. Valja napomenuti i to da se radi upravo o bankama koje se nisu svojevremeno dogovorile s ministrom (financija Zdravkom) Marićem te su nastavile arbitražu u Washingtonu, gdje je Hrvatska već izgubila arbitražni spor protiv Societe Generale. Postavlja se pitanje je li sklonost sutkinje da krši pravo Unije i hrvatsko pravo, negirajući prava potrošača ispraznim frazama ‘tržišne slobode’, rezultat utjecaja njezinih rodbinskih veza. Jednako tako, nameće se pitanje zašto se sutkinja koja u presudi tako zdušno zagovara ‘reprezentativnost, objektivnost i transparentnost’ kao ključne elemente vladavine prava sama nije izuzela iz odlučivanja u predmetima potrošača protiv banaka, unatoč očitim okolnostima koje bi to zahtijevale s obzirom na mogućnost vrlo direktnog utjecaja iz najviših bankarskih krugova. Ironično je da sutkinja, koja ne propušta priliku prozvati druge suce za navodnu nestručnost aludirajući da su ‘iz prošlog sistema’, sama djeluje u predmetima u kojima je njezin položaj ozbiljno kontaminiran sumnjom u nepristranost i objektivnost. Zanima nas sve to, i ne možemo se oteti dojmu da se radi o povezanim događajima“, bez rukavica su poručili iz Udruge Franak.
Traže njeno izuzeće
Zaključili su kako bi bilo najbolje da se sutkinja Ledić izuzme iz odlučivanja o sporovima u slučaju franak.
“U sljedećim odlukama koje će donositi Vrhovni sud, bilo u pojedinačnim vijećima, bilo u proširenom vijeću, poželjno je da sutkinja Senija Ledić više uopće ne sudjeluje, i da se sama izuzme iz tih predmeta, jer postoji sumnja u njezinu pristranost i naklonost prema bankama zbog njezine sestre bankarice i zbog opetovanog suđenja na štetu potrošača, pri čemu ona presude obrazlaže izvan pravnog konteksta, pokušavajući unutar sudstva djelovati politički i arbitrarno“, zaključila je u srijedu Udruga Franak.
‘Neprimjereni napadi na suce’
Vrhovni sud reagirao je tek u četvrtak.
U priopćenju koje su poslali medijima, ocijenili su da Udruga Franak provodi neprimjerene napade na suce.
“Vrhovni sud Republike Hrvatske ne želi komentirati vrijednosne sudove izražene kako u priopćenju Udruge Franak, tako i u medijskim izvješćima o tome priopćenju, a sve u vezi s presudom VSRH Rev-925/2023 od 8. travnja 2025. Svoja pravna shvaćanja Vrhovni sud izražava u svojim odlukama, koja su podložna kritici kako u pogledu obraćanja Ustavnom sud Republike Hrvatske ili Europskom sudu za ljudska prava ili Sudu Europske unije, tako i u stručnim člancima ili u medijskim reakcijama“, napisao je Vrhovni sud u priopćenju.
‘Neprimjerene stilske figure’
Dodali su, međutim, kako je “nedopustivo obezvređivanje, difamiranje i omalovažavanje sudaca uopće, a naročito sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje tvori vrh sudbene vlasti”.
“Zato osuđujemo izražene difamacije koje govore o ‘notornim’ i štetnim sucima, sucima kojima nije mjesto u suđenju ili u pravosudnom sustavu uopće, te koje bi iz ‘higijenskih razloga’ trebalo isključiti iz suđenja. Stilske figure postaju neprimjerene u javnoj komunikaciji kada vrijeđaju ili ponižavaju suce ne samo zbog sudaca samih, već i zbog povjerenja javnosti u sudbenu vlast, čije odluke ponekad ne mogu biti popularne.
Također, nedopustiv je i način izražavanja nezadovoljstva, napadi ‘ad personam‘, ostrašćeni izljevi bijesa, kao i manipulativna odabiranja činjenica u tim napadima, a koje stranke mogu u postupku suđenja koristiti u obliku zahtjeva za izuzeće“, stoji u reakciji Vrhovnog suda na poruke koje je dan ranije uputila Udruga Franak.
Udruga Franak već prozivala suce i profesore prava
Ovdje valja posjetiti kako ovo nije prvi put da se Udruga Franak obrušava na nekog suca ili sutkinju, odnosno pravnog stručnjaka. U toj su udruzi, naime, već imali primjedbe na sudske presude u slučaju franak, a znali su prozvati i pojedince za koje smatraju da su pristrano sudili i presudili.
Tako su u rujnu prošle godine poslali pismo saborskim zastupnicima u kojem su se usprotivili predloženom izboru Aleksandre Maganić za ustavnu sutkinju. Poručili su da je Maganić, što se njih tiče, “persona non grata“.
“Moramo upozoriti na jednu pravnicu koja nipošto ne smije biti izabrana na tu časnu dužnost, za koju se, osim ogromnog pravnog znanja, zahtijeva i čist obraz, odnosno osoba visokih moralnih vrijednosti. Naime, ta pravnica već godinama javno izvrće temelje obveznog prava i potrošačkog prava naopačke, a sve sa svrhom kako bi pomogla bankama da zadrže što više novca koji su neosnovano stekle primjenjujući nepoštene i time ništetne ugovorne odredbe u stotinama tisuća kredita, a da banke jesu opljačkale potrošače notorna je istina koja je potvrđena u tisućama pravomoćnih presuda i desecima revizijskih potvrda tih presuda, ali isto tako i u ustavnim presudama u nešto manjem broju. Ukazujemo u nastavku argumentirano na nečasna, nemoralna, ali i kvazipravna (ne)djela pravnice Aleksandre Maganić, profesorice na Pravnom fakultetu u Zagrebu“, napisala je Udruga Franak u apelu saborskim zastupnicima.
Optužili je da ‘lobira za banke’
Pritom su optužili Maganić da izvrće zakona i pravna shvaćanja Vrhovnog suda. Kao potvrde svojih teza naveli su njene izjave na Tportalu i u Jutarnjem listu, optuživši je da lobira za banke.
“Dakle, jedna profesorica prava, umjesto da se bavi zakonima i pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda, koja su nedvojbeno jasna, ona se bavi upravo besprizorno i nemoralno lobiranjem u korist banaka, i to onih banaka koje su de facto opljačkale potrošače ugovaranjem sudski utvrđenih nepoštenih i ništetnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja odlukama banaka. Ona želi dezavuirati institut ništetnosti time da netko nakon utvrđenja ništetnosti ugovora, a za koju ništetnost uopće nije niti znao dok je sudski nije utvrdio, i to na temelju određenih informacija koje je dobio 10 godina i više nakon ugovaranja nezakonitih ugovora, više ne bi imao pravo na obeštećenje, dok bi dapače nepoštena banka zahvaljujući zastarama zadržala de facto opljačkani novac, bilo od potrošača, bilo od poduzeća kada se radi o ništetnim kamatnim stopama. Pritom nije niti riječi rekla o lobiranju banaka u kojima one medijski tvrde da je svaki slučaj drugačiji, a nije osim u novčanim iznosima kredita, da je sudski postupak dugotrajan i skupocjen, a nije jer na kraju sve troškove snose banke, itd…“, poručili su tad iz Udruge Franak.
Dodali su kako “i banke koriste njezine stručne članke u dokaznom postupku kada pokušavaju oboriti neoborive argumente tužitelja potrošača koji su podigli svoje tužbe na temelju kolektivne presude u slučaju franak“.
Javnost ima pravo propitivati rad sudbene vlasti
Bez obzira na povišene tonove u sad već otvorenoj svađi Udruge Franaka i pojedinih sudaca, a vjerojatno i Vrhovnog suda kao najvišeg sudbenog tijela u zemlji, valja reći kako sudske presude nisu “sveto pismo”, niti su suci “svete krave”. Oni su javne osobe i njihov je rad javan, a to znači i podložan javnoj kritici. Tim više što presude često padaju na nekoj višoj instanci u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Pritom nitko ne dovodi u pitanje neovisnost sudstva kao zasebne grane vlasti, no sasvim je legitimno propitivati kvalitetu rada sudaca, u što ulaze i sudske presude. javnost, uostalom, propituje i rad zakonodavne i izvršne vlasti pa je logično da se pod povećalom nalazi i rad sudbene vlasti.
S druge strane, činjenica je da bi u javnoj raspravi ipak trebala prevladavati civilizirana rasprava, lišena osobnih napada i “teških” riječi, a posebno uvreda. To se odnosi na sve sudionike javne rasprave, pa tako i na Udrugu Franak kao interesnu skupinu dijela građana koji su oštećeni uzimanjem kredita u švicarskoj valuti.
No, to nipošto ne znači da javnost treba zatvarati jedno ili oba oka ako se i u sudbenoj vlasti događaju propusti i pogreške. Naprotiv, na njih treba ukazivati. Ne zato da bi se ikog napadalo, nego zato da bi se rad tog istog pravosuđa učinio boljim i kvalitetnijim.
RADIO NACIONAL Goran Aleksić: Ne ugrožavamo mi trodiobu vlasti, već banke
Komentari