Hrvatska planira novi iskorak prema useljenicima i povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva, mijenja se Zakon o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske koji će im omogućiti da boravak u Hrvatskoj reguliraju pod povoljnijim uvjetima.
Najavio je to u razgovoru za Hinu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
“Uz potvrdu, koju će na rok do dvije godine izdavati Ministarstvo demografije i useljeništva, useljenici i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, učiti hrvatski jezik i rješavati svoje državljanstvo“, kaže Milas i napominje kako će o zakonu koji to uređuje, svoje mišljenje uskoro dati Hrvatski sabor.
Nije to prvi put da Hrvatska radi iskorak prema svojim iseljenicima, prije pet godina olakšala je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku.
Plenković i Milas: “Treba produbiti odnose s hrvatskim iseljeništvom”
„Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća“, kaže Milas i dodaje kako danas oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom živi po cijelom svijetu.
To je trećina od oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koliko ih živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
Ne slaže se kako je dobivanje hrvatskog državljanstva motivirano samo željom da to bude odskočna daska za odlazak u bogatije članice Europske unije.
„Nisam siguran da toliko Hrvata iz iseljeništva želi učiti hrvatski jezik, a otići dalje“, kaže državni tajnik i navodi kako je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegova Ureda, godišnje znao odobriti i do 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. „No, zanimanje za učenje jezika je daleko veće, pa smo pokrenuli i internetske tečajeve koji imaju više od 20 tisuća polaznika“, ističe.
DIJASPORA Plenković traži od Hrvata izvan Hrvatske da predlože projekte, financirat će ih Vlada
Kaže da dobar dio stipendista ostane u Hrvatskoj, da poznaje puno onih koji su se oženili, zasnovali obitelj, zaposlili se. Oni koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, vrate se drugačiji i svojevrsni su most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli učiti hrvatski jezik.
Milas je uvjeren kako će još jedna Vladina mjera pozitivno utjecati na povratak. Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja ove godine, na rok od pet godina, tog poreza oslobađaju hrvatski povratnici iz inozemstva te potomci hrvatskih iseljenika. Uvjet je da su u inozemstvu u kontinuitetu boravili minimalno dvije godine.
„Porezne olakšice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, hrvatske državljane koji žive u europskim i prekomorskim zemljama“, kaže državni tajnik i dodaje kako će se učinci te mjere vidjeti u idućoj godini. „Siguran sam da će velikom broju Hrvata izvan Hrvatske i to biti jedan od motiva zbog kojeg se vraćaju“, izjavio je.
Ističe i kako kod povratnika važnu ulogu ima sigurnost života u Hrvatskoj. „Mi ju često olako shvaćamo, čini nam se da se ona podrazumijeva, no u svijetu nije tako, sigurnost se pokazuje kao jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke o povratku, a nije baš lako iščupati svoje korijene i otići na drugo mjesto“, kaže Milas.
Za projekte Hrvata izvan Hrvatske dodijeljeno 800 tisuća eura, evo detalja
Komentari