Sve veća primjena umjetne inteligencije u svakodnevnom životu utječe na sposobnost samostalnog razmišljanja ljudi.

Mnogi sve češće prepuštaju dio svojih zadataka  alatima koji korist umjetnu inteligenciju. Iako je to praktično, ima i posljedice koje se tek sada počinju konkretnije istraživati.
Interview Solutions Hub navodi da česta upotreba ovih alata može smanjiti sposobnost samostalnog razmišljanja, stoga je važno razvijati navike korištenja tehnologije na način koji pomaže, a ne ugrožava kontrolu nad vlastitim umom.

Ljudski mozak obrađuje informacije brzinom od samo deset bitova u sekundi, što je presporo za golemu količinu podataka s kojom se svakodnevno susrećemo. U današnjem svijetu oslanjanje isključivo na vlastiti mozak usporedivo je s treniranjem u bodybuildingu bez steroida, što je pohvalno, ali neučinkovito.

LINGVISTIČKI UTJECAJ Istraživanje pokazalo: Ljudi počinju zvučati kao chatbotovi

Generativni modeli AI-ja, poput ChatGPT-a i Copilota, trenirani su na količini teksta pet puta većoj od ukupne količine svih knjiga koje su postojale prije 500 godina. Iako ovi alati povećavaju učinkovitost, istraživanja pokazuju da prekomjerno prepuštanje mentalnih zadataka može uzrokovati atrofiju mozga i smanjenje mentalnih sposobnosti.

Ljudi instinktivno strahuju da prekomjerno oslanjanje na AI čini ljudski mozak suvišnim. Ta spoznaja može potaknuti želju za povratkom mentalne neovisnosti – rješavanjem matematičkih zadataka, čitanjem knjiga ili čak potpunim odbijanjem digitalnih alata u pokušaju da ostanu intelektualno aktivni.
Iako AI može biti učinkovit alat za donositelje odluka, postoji rizik da postanu previše ovisni o njemu i izgube povjerenje u vlastitu sposobnost odlučivanja.

SKOK U INTELIGENCIJI OpenAI predstavio ChatGPT-5, može stvoriti ‘softver na zahtjev’

“Gdje je granica između osjećaja da kontrolirate i toga da ste manipulirani? Kada koristite uređaj, osjećate li da ga kontrolirate vi, ili on vas?”, pita se istraživačica iz područja praktične filozofije Pii Telakivi, piše University of Helsinki.

“Postat ćemo bolji u tome kako davati upute AI-u, ali mogli bismo pritom izgubiti nešto drugo. To je važna tema koju valja istražiti”, dodaje profesor računalnih znanosti Sasu Tarkoma.

“Ako prestanem misliti samostalno, znači li to da ću prestati postojati? To znači da će se promijeniti i čovječanstvo”, kaže Telakivi.