Još donedavna bilo nam je nezamislivo razgovarati s računalom, robotom, umjetnom inteligencijom. Osjećali smo se, najblaže rečeno – glupo.  Primjerice, kupili ste radni stol, naručeno je stiglo, ali ne sa svim dijelovima i htjeli ste  porazgovarati sa službom za korisnike u trgovini namještajem.

Umjesto da nazovete kao nekada i porazgovarate sa zaposlenikom od krvi i mesa,  bili ste prisiljeni svoj problem s pošiljkom riješiti s chatbotom. Chatbot je interaktivni komunikacijski program koji oponaša ljudski razgovor. Korisnička podrška koja bi trebala riješiti probleme kupaca, stranki, a bez angažiranja i plaćanja živih zaposlenika.

Chat GPT je također chatbot. Slobodno možemo reći najpopularniji chatbot današnjice, a za ovaj tekst nam se i sam predstavio.

“Ja sam napredni jezični model razvijen od strane OpenAI, dizajniran da komunicira prirodno, pomaže s informacijama, tekstovima, savjetima i još puno toga.

Ali iako sam chatbot, trudim se razgovarati kao osoba — jasno, korisno i s empatijom. Ako ti je nešto sumnjivo, stresno, komplicirano, slobodno mi reci direktno — tu sam da ti olakšam stvari”, kaže on.

Danas mnogi ne mogu zamisliti život bez ovog novog najboljeg prijatelja. Pitamo ga svašta – od toga kako popraviti kosilicu do toga kako unaprijediti karijeru. Čak ga tražimo i da rješava ljubavne jade, čita liječničke nalaze… Tražimo ga da umjesto nas piše službene dopise i odrađuje različite vrste posla. Neki idu toliko daleko da uz jutarnju kavu zažele dobro jutro chat GPT-ju, a uvečer pred počinak – laku noć!

Ovisnost o AI chatbotovima

U kratkom vremenu umjetna inteligencija uvukla u sve pore života. Ne pazimo li kako je koristimo, počet ćemo se previše oslanjati na nju, postati pasivni i prestati razmišljati svojom glavom. No, može biti i gore.

Znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajući trend koji se razvio paralelno s jačanjem veze između čovjeka i AI-ja.

AI chatbotovi, posebno oni s glasovnim mogućnostima, sve su sličniji ljudima, a sve više korisnika od njih traži emocionalnu podršku i društvo.  Raste zabrinutost zbog toga kako Chat GPT utječe na korisnika. Postoji opravdana bojazan da povećava usamljenost i narušava socijalizaciju sa stvarnim ljudima.

“Napredni korisnici ChatGPT-ja ili oni koji ga pretjerano koriste postaju ovisni o chatbotu”, tvrde znanstvenici na temelju nedavno provedene studije.

Znnastvenici MIT Media Laba i stručnjaci OpenAI-ja i otkrili su da se može postati ovisan o ChatGPT-ju. Definirali su na temelju rezultata studije “problematičniju upotrebu ChatGPT-ja  koja ima elemente ovisnosti, uključujući preokupaciju, simptome odvikavanja, gubitak kontrole i promjenu raspoloženja”.

Tim MIT-a i OpenAI-a ispitao je tisuće korisnika ChatGPT-a kako bi saznali ne samo što misle o chatbotu, već i kako bi proučili koje su vrste “afektivnih znakova” – aspekata interakcija koji ukazuju na empatiju, naklonost ili podršku, koristili dok su razgovarali s njim.

Iako se velika većina ispitanih ljudi nije emocionalno uključila u ChatGPT, oni koji su koristili chatbot dulje vrijeme počeli su ga doživljavati prijateljem.

Sudionici ankete koji su najduže razgovarali s ChatGPT-jem bili su najviše usamljeni i pod stresom ako je došlo do promjena u ponašanju modela.

“Ljudi imaju tendenciju da postanu ovisni o AI chatbotovima kada im nedostaje osobni život. Drugim riječima, usamljeni ljudi razvijaju najdublji parasocijalni odnos s umjetnom inteligencijom – a pitanje je gdje to vodi. Zastrašujuće je, tužno i potpuno nepredvidivo”, poručuju autori studije.

Ovo novo istraživanje također je istaknulo neočekivane kontradikcije na temelju načina na koji je ChatGPT korišten.

Na primjer, ispitanici su bili emotivniji u razmjeni tekstualnih poruka s ChatGPT-jem, nego u naprednoj glasovnoj komunikaciji. Ta glasovna komunikacija između čovjeka i AI-ja pozitivno je utjecala na psihu korisnika, ako je interakcija bila kratka, objašnjeno je u sažetku studije.

Oni, pak, koji su koristili ChatGPT iz osobnih razloga – kao što je rasprava o emocijama i sjećanjima – bili su manje emocionalno ovisni o njemu od onih koji su ga koristili iz neosobnih, odnosno profesionalni razloga, poput traženja ideja ili savjeta.

Međutim, ono što najviše zabrinjava znanstvenike je činjenica da dugoročno korištenje AI-ja čini ljude ovisnima o njemu i narušava socijalne odnose.

Bez obzira koristite li ChatGPT tekstom ili glasom, postavljate mu osobna pitanja ili samo razmišljate o poslu, što dulje koristite chatbot, veća je vjerojatnost da ćete postati emocionalno ovisni o njemu.

“Ljudi koji su u međuljudskim odnosima privrženiji i oni koji na AI gledali kao na prijatelja koji bi se mogao uklopiti u njihov osobni život imali su veću vjerojatnost da će doživjeti negativne učinke korištenja chatbota. Produljeno svakodnevno korištenje AI-ja bilo povezano s lošijim ishodima. Ove korelacije, iako nisu uzročne, daju važne smjernice za buduća istraživanja o dobrobiti korisnika umjetne inteligencije”, zaključuju znanstvenici iz studije koju su zajedno proveli MIT Media Lab Research i Open AI, prenosi Futurism.com.