Konzumacija većih količina industrijski prerađene hrane i pića, osobito ako su te namirnice umjetno zaslađene, može biti usko povezana s razvojem depresije, pokazalo je istraživanje provedeno na ženama.

“Studija ukazuje na povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i depresije, s oko 50 posto većim rizikom za one koji konzumiraju devet ili više porcija dnevno u usporedbi s onima koji konzumiraju četiri porcije ili manje”, rekao je Gunter Kuhnle, profesor znanosti o hrani i prehrani na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji koji nije bio uključen u studiju.

Industrijski prerađena hrana uključuje gotove juhe, umake, smrznutu pizzu, gotova jela i hranu poput hrenovki, kobasica, pomfrita, gazirana pića, kupovne kekse i kolače, bombone, krafne, sladoled, kao i mnogo druge namirnice i pića koji sadrže umjetna sladila.

“Naša studija bila je usredotočena na vezu između hrane i naknadnog rizika od razvoja nove epizode depresije”, rekli su koautori studije dr. Andrew T Chan i Daniel K. Podolsky, profesor medicine na Harvard Medical School i profesor imunologije i zaraznih bolesti na Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu.

“Međutim, također postoji mogućnost da za pojedince s kroničnom depresijom ultraprerađena hrana pogoršatnjihovo stanje”, upozorava Chan, šef jedinice za kliničku i translacijsku epidemiologiju Opće bolnice Massachusetts u Bostonu.

Znanstvenici su promatrali industrijski prerađenu hranu, također poznatu kao UPF, a pokazalo se da su samo hrana i pića napravljeni s umjetnim zaslađivačima bili povezani s povećanim rizikom od depresije među ispitanicima”, rekao je Kuhnle.

“To je zanimljivo otkriće jer sugerira da vezu između unosa UPF-a i depresije pokreće jedan jedini čimbenik – umjetni zaslađivači”, rekao je.

Zašto bi se takva hrana povezivala s pojavom depresije? Kao prvo, poznata je veza između industrijski prerađene hrane i kronične upale, rekao je Chan.

Upala je temeljni uzrok mnogih kroničnih bolesti.

Pretilost, rak, kardiovaskularne bolesti…

Na primjer, studije su povezale tako prerađenu hranu s kolorektalnim rakom kod muškaraca i bolestima srca te ranom smrću i kod muškaraca i kod žena.

“Doslovno stotine studija povezuju industrijski prerađenu hranu s pretilošću, rakom, kardiovaskularnim bolestima i ukupnom smrtnošću”, upozorila je svojedobno Marion Nestle, profesorica na Sveučilištu New York, u intervjuu za CNN 2022.

Studija iz 2014. otkrila je vezu između dijetalnih gaziranih pića i dijetalnih voćnih napitaka te depresije.

Ljudi koji su koristili umjetna sladila u svojoj kavi i čaju također su imali veću vjerojatnost da će razviti depresiju, prema studiji.

Postoji i poveznica s demencijom.

Ako više od 20 posto dnevnih kalorija neke osobe dolazi iz industrijski prerađene hrane, rizik od kognitivnog pada raste na oko 28 posto, prema studiji iz 2022.

Za prehranu od 2000 kalorija dnevno, to bi bilo 400 kalorija: za usporedbu, mala porcija krumpirića i obični cheeseburger iz McDonald’sa zajedno sadrže ukupno 530 kalorija.

“To je važan potencijalni mehanizam koji povezuje ultraprerađenu hranu s depresijom budući da se pojavljuju dokazi da su mikrobi u crijevima povezani s raspoloženjem kroz njihovu ulogu u metaboliziranju i proizvodnji proteina koji djeluju u mozgu”, tvrdi dr. Chan.

Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open, ispitala je prehranu gotovo 32.000 sredovječnih žena koje su bile dio Nurses’ Health Study II, istraživanja koje je više godina pratilo isključivo zdravlje žena.

David Katz, specijalist preventivne medicine koji nije bio uključen u studiju, kazao je kako se ne može isključiti mogućnost da depresija uzrokuje povećani unos UPF-ova, a ne obrnuto, što istraživanje nije utvrđivalo.

Također je moguće da depresija i veći unos takvih namirnica “hrane jedni druge”, rekao je Katz, a prenosi Hina zdravlje.

Također je teško razdvojiti utjecaj prehrane na rizik od depresije od drugih poznatih čimbenika rizika, kao što je obiteljska povijest depresije, visoka razina stresa i nedostatak društvene potpore, kaže dr. Paul Keedwell, psihijatar konzultant i član Kraljevskog koledža psihijatara koji nije bio uključen u studiju.

Znanstvenici su kontrolirali brojne druge potencijalne uzroke depresije, kao što su dob, indeks tjelesne mase (BMI), ukupni unos kalorija, hormonska terapija u menopauzi, uporaba alkohola, trajanje sna, bol i druge bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije.