Izvori bliski SDP-u otkrivaju što vide kao pozadinu opstrukcije kandidatkinje Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda i navode zašto izjavu koju je Milanović dao nakon dvostrukog ubojstva u zagrebačkom Markuševcu vide kao poruku premijeru Plenkoviću

Izvori bliski SDP-u i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću tijekom prošlog su vikenda Nacionalu otkrili da Milanović sumnja na to da premijer Andrej Plenković nastoji isprovocirati novi javni sukob s njim da bi na sebe smanjio pritiske koji prema njemu jačaju unutar HDZ-a. To je, prema njihovim navodima, ključni razlog zašto je premijer Plenković HDZ-ovoj saborskoj većini sugerirao da ne prihvati Milanovićevu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda.

Isti izvor navodi da je Milanović zasad oko novonastale situacije prilično suzdržan, a kao moguću najavu dubljeg zaoštravanja njihovih odnosa spominje Milanovićevu znakovitu izjavu nakon uhićenja Matije Mašale, pripadnika Počasno-zaštitne bojne koji je prošlog tjedna uhićen zbog sumnje na to da je počinio dvostruko ubojstvo u garaži u zagrebačkom Markuševcu.

Predsjednik Republike ne sudjeluje u izboru ustavnih sudaca, ali izabrani suci pred predsjednikom polažu prisegu Photo: Sanjin Strukić/PIXSELL

Milanović je tom prilikom bio također suzdržan, rekavši u svom javnom istupu novinarima sljedeće:

„Ne mogu prije završetka istrage ništa reći, takve stvari se događaju. Posao vojnika je da brani i puca. Bit će grubih i nasilnih ljudi među tim krugovima, ali nemojte ih tako sve gledati. To nije posao za svakoga. Ljudi žive kompleksne i katkada nevidljive živote. Kažu da se to nije moglo vidjeti iz njegova ponašanja. Izvlače mu sada objave s interneta i kažu da se trebalo reagirati, a gdje je tu oružje? Vojnički posao često je neglamurozan i vezan je za oružje. Kakav je to život bez rizika? Bolje da sam ja bio izložen nego vi.”

Izvor blizak SDP-u i Milanoviću za Nacional je izjavio da je Milanović tom izjavom zapravo aludirao na to da je premijer Plenković kukavica jer godinama Markov trg drži ograđen, nakon što je u listopadu 2020. tada 22-godišnji Danijel Bezuk prvo pucao na policajca, a potom nešto kasnije na Jabukovcu počinio suicid.

Jedan od spomenutih izvora tvrdi da bi novo zaoštravanje odnosa Plenkovića i Milanovića moglo zakomplicirati njihove pregovore oko imenovanja diplomata i konzula, iako je Milanović isprva bio spreman prihvatiti dobar dio kandidata koje predlaže Plenković. Štoviše, pregovore oko diplomacije taj izvor vidi tek kao uvod u puno ozbiljnije razilaženje do kojeg bi između Milanovića i Plenkovića moglo doći u procesu imenovanja novih sudaca Ustavnog suda.

Iako Zoran Milanović nema osobitu ulogu u izboru sudaca Ustavnog suda, predsjednik ima javni utjecaj kojim bi se mogao ispriječiti HDZ-ovu pokušaju da ponovno ovlada Ustavnim sudom

„Predsjednik je taj koji predlaže predsjednika odnosno predsjednicu Vrhovnog suda. Vrhovni sud nije instanca koja zanima HDZ-ovce, ali isto tako oni mu ne žele njegovu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt pustiti iz prve jer je to dio cijelog paketa i oko Ustavnog suda i oko diplomacije, o čemu se tek trebaju dogovoriti”, kaže izvor blizak vrhu SDP-a.

Zoran Milanović je već rekao da će nastaviti predlagati Sandru Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Taj izvor ističe da Milanović nominalno nema neku osobitu ulogu u izboru sudaca Ustavnog suda, ali ima javni utjecaj kojim bi se mogao ispriječiti HDZ-ovu pokušaju da ili ponovo ovlada Ustavnim sudom ili da od njega napravi disfunkcionalno tijelo.

„Ako HDZ ne uspije nametnuti svoje kandidate, prijeti nam opcija da se ne izabere nitko, pa ćemo imati disfunkcionalni Ustavni sud koji neće moći zauzimati stavove, posebno ne kod onih odluka gdje se traži apsolutna većina. Opozicija misli da može nešto uvjetovati, ali zapravo, ne izaberu li se ustavni suci, to neće biti velika pobjeda opozicije, nego vlasti, jer Ustavni sud nadzire vlast, a tu vlast više onda neće imati tko nadzirati. U tom će slučaju oni moći nametati sve što hoće jer nitko to više neće moći sankcionirati. Istina je da je Ustavni sud donosio i dvojbene odluke, kao i da se pretvorio u političko tijelo gdje se uhljebljuju isluženi političari, ali ipak je postojala kakva-takva kontrola. Ako se troje sudaca ne izabere i Ustavni sud ostane na deset sudaca, i ako se svi budu ponašali politički, po tome da će glasati prema stavovima onih koji su ih predložili, onda će to biti još jedan korak Plenkovićeve orbanizacije Hrvatske”, upozorava taj izvor blizak vrhu SDP-a.

Naime, za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina glasova saborskih zastupnika pa je tako ključan dogovor HDZ-a i SDP-a. Predsjednik Republike ne sudjeluje u izboru ustavnih sudaca, ali izabrani suci pred predsjednikom polažu prisegu.

Aktualnom predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću (lijevo, na slici s bivšim ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom) i još dvojici sudaca mandat istječe koncem ove godine i Sabor bi trebao izabrati njihove nasljednike Photo: Slavko Midžor/PIXSELL

Osim toga, predsjednik ima političku moć i autoritet te može u svakom trenutku javno propitivati izbor ustavnih sudaca, kao što je to učinio krajem prošle godine kad su predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i još trojica sudaca u suspektnoj proceduri sami sebi produljili mandat. Ta dva procesa, izbor ustavnih sudaca i izbor predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda, sada su izvori bliski SDP-u počeli međusobno povezivati.

„Milanović je već rekao da će nastaviti predlagati Sandru Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda, ali ne bi me čudilo ni da, primjerice, on ponovo izvuče profesoricu Zlatu Đurđević za kandidatkinju, ako HDZ nastavi odbijati Sandru Artuković Kunšt koja se, iskreno govoreći, nije nešto posebno iskazala u vrijeme dok je bila državna tajnica i pomoćnica tadašnjem ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. No trenutačno su moguća dva scenarija. Prvi je da HDZ u drugom naletu prihvati aktualnu Milanovićevu kandidatkinju Artuković Kunšt. I to zato što je Plenković shvatio da je ona Milanoviću važna, a zauzvrat će od njega tražiti ono što je njemu važno – a to je kontrola Ustavnog suda. Naime, nakon što do kraja godine svoje pozicije budu prisiljeni napustiti tri suca, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović te suci Mato Arlović i Goran Selanec, HDZ gubi ‘svoju’ većinu jer trenutačno ima omjer snaga 7:6, a odlaskom ove trojice sudaca omjer će biti 5:5”, kaže taj izvor.

Izvor iz SDP-a očekuje da bi Plenković mogao pristati na Zlatu Đurđević ili eventualno neku drugu kandidatkinju ili kandidata bude li ga Milanović predložio kao nasljednika pokojnog Radovana Dobronića

Na pitanje zašto je Ustavni sud Plenkoviću važniji, taj izvor kaže:

„Zato što je Ustavni, a ne Vrhovni sud taj koji odlučuje o ovakvim situacijama koje smo imali prilike gledati na ovim lokalnim izborima, gdje su razlike glasova u pojedinim gradovima bile vrlo tijesne u korist kandidata HDZ-a. Ustavni sud je taj koji odlučuje o tome, a to je Plenkoviću i HDZ-u puno važnije. Pa vidjeli ste i ovu odluku o navodno nevažećem glasačkom listiću za Gradsko vijeće Zadra, koju je Ustavni sud na kraju iz drugog pokušaja ipak promijenio. Pa na ovim izborima imali smo pet-šest slučajeva vrlo tijesnih pobjeda, od Varaždina, Đakova, Korčule… A Ustavni sud je taj koji u zadnjoj instanci određuje da ‘ovaj listić vrijedi, a ovaj ne vrijedi’… Poznata je ona izreka da nije važno kako su ljudi glasali, nego tko broji glasove, a na ovim lokalnim izborima to se i pokazalo jer je bilo previše suspektnih pobjeda, neću reći varanja.”

‘Plenković će Milanoviću odobriti bilo koga za Vrhovni sud, čak i Zlatu Đurđević, pod uvjetom da ovaj njemu ne stvara probleme oko Ustavnog suda’, smatra izvor blizak vrhu SDP-a Photo: Sandra Šimunović/PIXSELL

Kao drugi scenarij izvor iz SDP-a očekuje da bi Plenković mogao pristati na Zlatu Đurđević ili eventualno neku drugu kandidatkinju ili kandidata kojeg će Milanović predložiti kao nasljednicu odnosno nasljednika pokojnog Radovana Dobronića.

Plenković će, prema tom tumačenju, u konačnici morati popustiti Milanoviću jer bi o Milanovićevu utjecaju mogao ovisiti izbor sudaca Ustavnog suda.

„Plenković će Milanoviću odobriti bilo koga za Vrhovni sud, čak i Zlatu Đurđević, pod uvjetom da ovaj njemu ne stvara probleme oko Ustavnog suda”, smatra taj izvor.

U tom kontekstu neki izvori bliski vrhu SDP-a gledaju i najnovije događaje u vezi zamrzavanja odnosa između predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića.

„Ne bi me čudilo da Zoran Milanović i Siniša Hajdaš Dončić fingiraju svađu, odnosno razlaz, sve da bi Milanović, kad dođe vrijeme za njegov dogovor s premijerom Plenkovićem u vezi s Ustavnim sudom, mogao reći: Ali ne mogu ti ja ništa obećati u vezi s Ustavnim sudom jer sam se posvađao s Hajdašem Dončićem”, rekao je za Nacional izvor blizak vrhu SDP-a nakon što je predsjednik SDP-a izjavio da je predsjednik Milanović za SDP „prošlo svršeno vrijeme, aorist”, a potom je Milanović to lakonski potvrdio rekavši da je to obostrano, da je i SDP za njega aorist.

S druge strane, moguće je i da predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić dogovor oko ustavnih sudaca želi u potpunosti preuzeti u svoje ruke te izbaciti predsjednika Milanovića iz zone odlučivanja o tome. Formalno, naravno, Milanović s tim i nema veze, ali se svakako do sada smatralo da je njegov utjecaj ključan.

Milanović i Plenković godinama se ne uspijevaju dogovoriti oko izbora veleposlanika čime su, prema mišljenju više političkih izvora, već nanijeli ogromnu štetu državi. Naime, pojedini veleposlanici na dužnosti su već i po osam, devet i deset godina, a na mnogim pozicijama Hrvatska uopće nema veleposlanike, nego samo otpravnike poslova.

Izvori bliski vrhu SDP-a smatraju da bi Milanović na popis kandidata za veleposlanike mogao staviti i svog bliskog prijatelja Joška Klisovića, bivšeg predsjednika zagrebačke Gradske skupštine i nekadašnjeg pomoćnika ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić koji je obnašao i dužnosti savjetnika u Stalnoj misiji RH pri UN-u, kao i zamjenika veleposlanika u Misiji RH pri NATO-u. Klisovića je Hajdaš Dončić naprosto eliminirao i umjesto njega za predsjednika Skupštine nametnuo Mateja Mišića, o čemu je ranije pisao Nacional. Moguće je da je zametak sukoba Milanovića i Hajdaša Dončića počeo upravo zbog Klisovića. Naime, izvori bliski vrhu SDP-a ujedno tvrde i da na popisu veleposlanika neće biti jedan dio kadrova iz SDP-a jer ih Milanović naprosto neće predložiti.

TRIPUT JE TRIPUT Sabor odbio Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda