S Ottom Barićem, 66-godišnjim arhitektom iz Zagreba i kandidatom za zamjenika gradonačelnika Zagreba Platforme Plavi grad na čelu s Ivicom Lovrićem, kandidatom za gradonačelnika, razgovarali smo u povodu njegova dopisa Ministarstvu graditeljstva kojim je osporio pravovaljanost građevinske dozvole za obnovu stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Dozvola je izdana na ime nekadašnjeg korisnika tog stadiona NK Zagreb, koji je sada u 4. Hrvatskoj nogometnoj ligi i utakmice igra na nogometnom igralištu u Veslačkoj ulici. Prema njegovim riječima, osim što je izdavanjem te dozvole prekršen niz zakonskih propisa, bolja opcija za gradnju tog alternativnog stadiona onom u Maksimiru bio bi novi stadion na Kajzerici s projektom za 20.000 gledatelja, dok je u Kranjčevićevoj predviđeno 11.500 gledatelja. Njegov otac, Otto Barić stariji, osim kao trener Dinama i najuspješniji trener bečkog Rapida, ostao je upamćen i kao trener koji je u bivšoj državi NK Zagreb vratio u prvu jugoslavensku nogometnu ligu.

Otto Barić završio je studije arhitekture u Zagrebu 1983. godine. Veći dio profesionalne karijere bio je vezan za Austriju i Njemačku, Beč i München, a u zadnje vrijeme radio je i u Kataru. Zadnjih nekoliko godina radio je i neke veće projekte u Hrvatskoj, a zadnji mu je bio najviši neboder u Splitu koji je pola hotel, a druga polovica su popratni sadržaji. Vodio je projekt Westgatea, najvećeg hrvatskog trgovačkog centra u zapadnom dijelu Zagreba i predgrađu Zaprešića, pa se u razgovoru za Nacional osvrnuo i na taj projekt.

NACIONAL: Pisali ste sektoru za nadzor i žalbe Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva protiv gradonačelnika Tomislava Tomaševića, odnosno protiv njegova projekta obnove stadiona u Kranjčevićevoj ulici. A to je opet preduvjet za gradnju novog Dinamova stadiona u Maksimiru. Zašto ste protiv Tomaševića?

Nisam pisao protiv gradonačelnika Tomaševića, nego sam sektoru za nadzor Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva poslao uobičajeni dopis i potpisao ga. U tom dopisu ukazao sam na propuste u proceduri ishođenja građevinske dozvole za obnovu stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Prekršen je niz pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Ne samo to, nego je pogažen i niz propisa iz Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, tzv. GUP-a. Zbog toga taj sektor u Ministarstvu treba preispitati građevinsku dozvolu. To je moje mišljenje, a riječ je o uobičajenom postupku.

NACIONAL: Jeste li dobili odgovor Ministarstva?

Nisam još dobio odgovor, jer sam dopis uputio prije dva tjedna. Ali dobio sam informaciju iz nadležnog gradskog odsjeka za izdavanje građevinskih dozvola da je Ministarstvo zatražilo cijeli spis o izdavanju građevinske dozvole za stadion u Kranjčevićevoj. Ponavljam, ovaj postupak nije ništa neuobičajeno. Nadzor se čak provodi i po službenoj dužnosti. Sada će se sve pregledati. Od idejnog rješenja, preko uvjeta o priključenju do izdavanja građevinske dozvole, uključujući i parcelacije kao geodetski dio projekta. To će se pregledati i ustanoviti je li sve napravljeno po propisima.

NACIONAL: Je li to bio razlog što je Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva Tomaševiću odbilo prijedlog novog GUP-a u Zagrebu, odnosno izmjene dosadašnjeg GUP-a, zbog čega neće moći završiti neke projekte uoči lokalnih izbora?

Odbijanje GUP-a nema veze s mojim dopisom Ministarstvu. U toj odbijenici nije bila riječ o propustima u izdavanju građevinske dozvole za stadion u Kranjčevićevoj.

NACIONAL: No u dopisu spominjete i gradonačelnika Tomaševića i njegova zamjenika Luku Korlaeta koji je također arhitekt. Navodite da su na traženje Tomaševića i Korlaeta u uredu Stanka Kordića izdane dozvole u kojima je neistinito navedeno da se radi o rekonstrukciji postojećeg stadiona, iako su svi bili svjesni da se radi o gradnji novog objekta, što nije dopušteno GUP-om.

Spominjem Tomaševića i Korlaeta u dopisu jer oni guraju taj projekt s problematičnom građevinskom dozvolom. Neka Ministarstvo provjeri je li ta građevinska dozvola pravovaljana. Ne tražim ništa protivno zakonu, a predmet je trenutačno pod nadzorom.

‘Takav stadion mogao se napraviti na Kajzerici ili u Sesvetama. Za Kajzericu postoje projekti stadiona za 20.000 gledatelja, a ovaj budući stadion u Kranjčevićevoj bit će kapaciteta 11.500 gledatelja’, tvrdi arhitekt Otto Barić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Ali tu, po vama spornu građevinsku dozvolu, izdao je nadležan odsjek Grada Zagreba. Ne ukazuje li to i na potencijalni sukob Ministarstva i Poglavarstva Grada Zagreba, centralne države i lokalne vlasti?

Nema to nikakve veze. Kada je građevinska dozvola izdana, a ova dozvola je i pravomoćna, to ne znači da je izdana sukladno zakonu. U dopisu navodim vrlo precizno koji su članci zakona ignorirani u tom dokumentu. Onaj tko izdaje građevinsku dozvolu preuzima i odgovornost da ju je izdao po zakonu. Tu dozvolu izdao je Grad Zagreb koji ima i status županije, a županije su nadležne za izdavanje građevinskih dozvola. Konkretno, odsjek za graditeljstvo u gradskoj upravi Zagreba izdaje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole.

NACIONAL: Što konkretno zamjerate tom projektu rekonstrukcije stadiona?

Mijenja se namjena objekta. Ukida se velodrom, odnosno biciklističko trkalište elipsastog oblika, a parcelacijom provedenom u rujnu 2024. mijenjana je i veličina parcele pa se ne radi o istoj građevinskoj čestici. Također je formirana negrađevna čestica širine od jednog metra prema susjedima iako bi se u izgrađenom dijelu građevnog područja smjele formirati samo stvarne građevinske čestice s pristupom na javnu prometnu površinu dimenzija primjerenih gradnji. To što je napravljeno učinjeno je isključivo s ciljem da se onemogući susjedima sudjelovanje u postupku izdavanja dozvola. Time je povrijeđen Zakon o gradnji.

NACIONAL: Je li to toliki problem da treba zaustaviti rekonstrukciju kada je projektna dokumentacija potvrđena u gradskoj upravi?

Nesporno se mijenja i izgled i veličina građevine, kao i utjecaj na okoliš s obzirom na veći broj potencijalnih posjetitelja, izradu parkirališta i slično. Sigurno nisu ispunjeni uvjeti za primjenu navedene odredbe Zakona o prostornom uređenju. Dakle, dozvole za „rekonstrukciju“ stadiona izdane su protivno svim relevantnim propisima, od Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji do GUP-a Grada Zagreba. To je učinjeno isključivo na zahtjeve Tomaševića, Korlaeta i Kordića, uz pomoć glavnog projektanta iz društva Sirah d.o.o., koji je u potpisu projekta. Projektant je naveo da se radi o rekonstrukciji iako se radi o izgradnji, a sve koristeći položaj podređenosti službenika koji su sudjelovali u izdavanju dozvola. Morali su izdati građevinsku dozvolu protivno vlastitim uvjerenjima i dosadašnjoj praksi nadležnog sektora vezano uz rekonstrukcije. Sve navedeno je napravljeno isključivo radi političkog probitka.

NACIONAL: Jesu li počeli građevinski radovi?

Nisu počeli građevinski radovi. Nakon što je u prosincu prošle godine građevinska dozvola postala pravomoćna, Grad Zagreb je raspisao natječaj javne nabave za izvođača radova. Postupak javne nabave započeo je 16. prosinca 2024., a potencijalni izvođači trebali su dati ponude do 16. siječnja ove godine. U međuvremenu je tri puta produžen rok, jer je dokumentacija u toj javnoj nabavi bila nejasna, pa je bilo jako puno pitanja. Tako do danas još nije odabran izvođač radova. Grad Zagreb je raspisao natječaj javne nabave i za nadzor radova, a i taj je natječaj još u tijeku. Što je još važno naglasiti? Prema važećem GUP-u, predviđeno je još da se izradi urbanistički plan uređenja, koji se još zove po starom korisniku stadiona NK Zagreb. A NK Zagreb je danas na nogometnom igralištu u Veslačkoj ulici.

NACIONAL: Što podrazumijeva taj urbanistički plan uređenja?

Taj urbanistički plan uređenja uključuje i Drugu scenu HNK na depou Hrvatskog narodnog kazališta na sjevernoj strani stadiona i još nekoliko terena. Jedan od tih terena je u vlasništvu obitelji Petrač i njihovih partnera, bivšeg Taxiremonta, a uključuje i dio ostalih građevina. Cijeli taj blok u Kranjčevićevoj trebao bi dobiti taj UPU. Takav plan detaljnije definira sadržaje u tom prostoru i njihovu namjenu. Normalni postupak je trebao biti da se najprije krenulo u izradu tog urbanističkog plana uređenja. U normalnim uvjetima takav postupak traje od godinu do godinu i pol dana. Da je gradska uprava pravodobno krenula u realizaciju UPU-a, mogla je imati sve posloženo po zakonu i propisima. Međutim, budući da je to jedini originalni projekt koji bi se trebao graditi, Tomaševiću i Korlaetu je bio jako bitan. Žele pokazati svoje dobre namjere uoči lokalnih izbora i zato su krenuli prečacem.

NACIONAL: No ići prečacem ne znači nužno da se nešto radi protuzakonito.

Nažalost, u ovom projektu nije sve čisto. Zakon o prostornom uređenju predviđa da je nešto moguće graditi i bez UPU-a, i to tako da je to rekonstrukcija. Ali ta rekonstrukcija ne bi smjela biti veća od 500 kvadrata, a mi ovdje govorimo o od 10.000 do 12.000 kvadrata. To je po meni upitno, pa sam zato zatražio od Ministarstva da se o tome očituje. To je jedan presedan bitan za sve kolege arhitekte. Što takvo ponašanje može imati za posljedicu? To znači da bih mogao i ja bez natječaja, bez UPU-a, napraviti novi stadion u Maksimiru. Mogu i tamo reći da je to rekonstrukcija, a nije rekonstrukcija. Zato ne bih volio da se desi taj presedan sa stadionom u Kranjčevićevoj.

‘Budući da je to jedini originalni projekt koji bi se trebao graditi, Tomaševiću i Korlaetu bio je jako bitan. Žele pokazati svoje dobre namjere uoči lokalnih izbora i zato su krenuli prečacem’

NACIONAL: Ponovio bih da je taj rekonstruirani stadion u Kranjčevićevoj alternativni stadion i za Dinamo dok se ne sagradi novi stadion u Maksimiru, pa ima širi kontekst. Je li govorim nešto pogrešno?

Dobro govorite, ali bilo bi pametnije da se taj novi stadion izgradi na lokaciji gdje to nije ograničeno ovakvim pravilima GUP-a i UPU-a. Takav stadion mogao se napraviti na Kajzerici ili u Sesvetama. Za Kajzericu postoje projekti stadiona za 20.000 gledatelja, a ovaj budući stadion u Kranjčevićevoj bit će kapaciteta 11.500 gledatelja. Za to postoje i određena međunarodna pravila koja se moraju zadovoljiti. Ta se pravila tiču parkinga, ali i izlaza, pa i brzine pražnjenja i punjenja stadiona iz sigurnosnih razloga.

NACIONAL: Ta brzina pražnjenja stadiona važna je da se izbjegnu i tragedije poput one na stadionu Heysel u Bruxellesu kada se srušio jedan nosivi zid tribine. Tada je poginulo 39 ljudi.

Dva tjedna prije te nesreće bio sam na tom stadionu. Moj tata je te 1985. kao trener bečkog Rapida igrao utakmicu finala Kupa pobjednika kupova. Gledalište se srušilo na sljedećoj utakmici, u finalu Lige prvaka. A Heysel je primao od 45.000 do 50.000 gledatelja.

NACIONAL: Radili ste i na nekim projektima u Zagrebu poput trgovačkog centra Westgate. No danas nije lako poslovno izvući taj trgovački centar. Westgate je na rubu Zagreba, u predgrađu Zaprešića.

I najudaljeniji je od potrošača iz Zagreba. Westgate je došao nekoliko godina prekasno jer se već bila posložila njegova konkurencija. No Westgate ima svoje prednosti i naći će rješenje. Smješten je između dvaju gradova, Zagreba i Zaprešića, koji su nekad bili jedinstvena urbana i upravna cjelina. Nedaleko je i od magistralne ceste prema Sloveniji i Austriji, a ima i najveći parkirni prostor.