Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski osvrnuo se na aktualne trgovinske odnose između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, posebno u kontekstu sve češćih signala o mogućim promjenama u trgovinskoj politici SAD-a pod vodstvom Donalda Trumpa.

Kotarski je komentirao i nedavni posjet potpredsjednika SAD-a Rimu, neposredno nakon što je talijanska premijerka Giorgia Meloni boravila u Washingtonu. Trump je tom prilikom poručio da će “sto posto biti trgovinskog sporazuma”. Kotarski je upozorio da Europska unija ne bi trebala odgovarati protumjerama.

“Vijeće Europske unije prošli je tjedan odlučilo povući najavljene carine koje su trebale biti odgovor na Trumpove mjere – carine na čelik, aluminij i dodatnih 25 posto na uvoz automobila. Zašto je to važno? Zato što bi Europljani, kao potrošači i poduzetnici koji ovise o američkim proizvodima, u tom slučaju morali plaćati više za robu koju ne možemo lako zamijeniti“, rekao je profesor Kotarski za HRT.

HOD PO ŽICI Meloni: Sigurna sam da se možemo dogovoriti. Trump: Imamo nešto što svi žele…

Dodao je kako bi ulazak u sukob s Amerikom bio kontraproduktivan jer “nije trenutak za logiku oko za oko, zub za zub”. Zaključuje da bi sklapanje sporazuma bilo korisno i da je ponuda Europske komisije “fer”, budući da pregovara u ime svih 27 članica.

Poljoprivreda kao glavna prepreka

Na pitanje o realnim izgledima za slobodnu trgovinu između EU-a i SAD-a, Kotarski je upozorio na osjetljive točke, posebno u sektoru poljoprivrede.

“Trump bi volio da se europsko tržište otvori za američke poljoprivredne proizvode – soju, kukuruz i genetski modificiranu hranu. No u Europi postoji značajan otpor. Francuzi, Poljaci i Talijani ne žele proizvode iz Latinske Amerike i SAD-a koji dolaze s nižim standardima“, objasnio je.

NEĆE CARINE Kalifornija najavila tužbu protiv Trumpa, prijeti da će sama regulirati trgovinu sa svijetom

Ovisnost Europe o SAD-u

Profesor Kotarski smatra kako Europska unija trenutačno nema prostora za provociranje američke strane. “Previše smo ovisni o SAD-u u tri ključna segmenta. Oko 65 posto oružja koje smo kupili u zadnjih pet godina dolazi iz SAD-a, a nemamo domaću industriju koja može zamijeniti tu nabavu. Nadalje, 45 posto ukapljenog plina dolazi iz Amerike. I konačno, ovisni smo o američkoj tehnologiji – nemamo europski Microsoft, nemamo Facebook, nemamo vlastite tehnološke platforme“, rekao je.

Upozorio je i na Trumpov način pregovaranja. “Trump voli velike riječi, ali ne vjerujem da će doći do velikog dogovora jer postoji previše nesuglasica. Američka administracija najavila je pregovore sa Japanom, Južnom Korejom i EU-om, ali pitanje je imaju li uopće kapacitete za vođenje tolikog broja razgovora paralelno.“

EKONOMIST VIDAKOVIĆ: ‘Kinezi su shvatili suštinu problema. Bitka budućnosti je u Africi’

Kineski faktor i izgledne carine

Kotarski se osvrnuo i na Kinu, čije trgovinske ambicije i državne potpore stvaraju dodatni pritisak na europske proizvođače. “Kako se SAD zatvara za kineski izvoz, logično je očekivati da će Kina pokušati pronaći nova tržišta, uključujući europsko. No problem je što Kina ne igra po istim pravilima – tamošnja država obilno pomaže domaćem biznisu, što europske firme stavlja u nepovoljan položaj“, istaknuo je.

Zaključno, smatra kako će kratkoročne carine postati nužnost kako bi se odgovorilo na priljev kineskog izvoza. “Kina je ušla u sektore u kojima su europske tvrtke bile dominantne, a sada im prijeti ozbiljna konkurencija. U takvom kontekstu, carine su jednostavno obrambeni mehanizam“, kazao je profesor Kotarski za HRT.

ESKALACIJA Trump uvodi carine Kini od 245 posto? Kineski ministar: Ne želimo, ali borit ćemo se