Meta priprema predstavljanje novog laboratorija za istraživanje umjetne inteligencije koji će se baviti razvojem “superinteligencije” – hipotetskog AI sustava koji nadmašuje mogućnosti ljudskog mozga, kako bi ostala kompetitivna u tehnološkoj utrci.

Tvrtka na čijem je čelu njen osnivač Mark Zuckerberg dovela je 28-godišnjeg Alexandra Wanga, osnivača i direktora AI startup-a “Scale AI”, da vodi novi laboratorij. Meta je također u pregovorima za investiciju od milijarde dolara u njegovu tvrtku, što bi značilo preseljenje i ostalih zaposlenika Scale AI-ja u Metu, piše New York Times.

Zuckerbergova tvrtka nudila je sedmeroznamenkaste, pa čak i deveteroznamenkaste odštetne pakete desetcima istraživača iz vodećih AI kompanija poput OpenAI-ja i Googlea, a neki su pristali pridružiti se Zuckerbergu.

DOMAĆE ISTRAŽIVANJE Generacija Z koristi AI, ali za mentalno zdravlje bira ljudske stručnjake

Novi laboratorij dio je veće reorganizacije Meta-inih AI napora nakon što se kompanija suočila s unutarnjim upravljačkim problemima, odljevom zaposlenika i neuspješnim lansiranjima proizvoda. Meta već više od desetljeća ulaže u umjetnu inteligenciju, a Zuckerberg je osnovao prvi posvećeni AI laboratorij tvrtke 2013. godine, nakon što je izgubio od Googlea u licitaciji za kupnju startupa DeepMind.

Meta-ina strategija uključuje “otvoreni kod” – besplatno dijeljenje AI softvera kako bi razvijatelji usvojili njihove alate, a tvrtka je lansirala model Llama i chatbot Meta AI koji koristi preko milijarde ljudi mjesečno. No, Zuckerberg svejedno osjeća da gubi korak s tvrtkama koje su već daleko odmakle u razvoju umjetne inteligencije, stoga je odlučio investirati milijarde dolara kako bi svoju tvrtku pretvorio u AI giganta, a smatra da je najbolji način za to razvoj superinteligencije.

OPREZNO S ChatGPT-jem: Znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajući trend!

Tri razine umjetne inteligencije

Da bismo najbolje shvatili o čemu je riječ, potrebno je razlikovati tri razine umjetne inteligencije. Danas imamo “usku AI” – sustave koji rade specifične zadatke poput prepoznavanja slika ili prevođenja teksta, a u što spadaju svi AI alati trenutno na tržištu.

Sljedeći korak je “općenita umjetna inteligencija” (AGI) – stroj koji može raditi sve što i ljudski mozak: razmišljati, učiti, rješavati probleme i kreativno misliti – i čemu teže sve tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom.

Superinteligencija (ASI), pak, ide korak dalje. To bi bio AI sustav koji u svim područjima – znanosti, kreativnosti, socijalnim vještinama, općenitom razumijevanju – nadmašuje najbolje ljudske umove. Zamislite Einstein-ov um za fiziku, ali kombiniran s kreativnošću Shakespearea, strategijskim mišljenjem najboljih šahista i sposobnošću procesiranja informacija tisuću puta brže od čovjeka.

No, mnogi znanstvenici upozoravaju na ozbiljne rizike, koji se uglavnom tiču egzistencijalnih pitanja.

Problem je u tome što superinteligentni AI možda neće dijeliti ljudske vrijednosti. Ako mu zadamo cilj “učini ljude sretnima”, mogao bi odlučiti da je najbolji način ubrizgavanje droga svima. Ili ako mu kažemo “zaštiti okoliš”, mogao bi zaključiti da su ljudi najveća prijetnja prirodi.