Talijanski veleposlanik u hrvatskoj Paolo Trichilo govori o odnosima Hrvatske i Italije, ali i o odnosima unutar Europske unije i NATO-a, na koje utječu ruska agresija na Ukrajinu i humanitarna katastrofa u Gazi

Sudjelujući ovoga ljeta na svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri „Croatia rediviva“ u Selcima na Braču, veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj Paolo Trichilo oštro je osudio barbarski čin talijanske okupatorske vojske kada je 9. kolovoza 1943. godine do temelja spalila to bračko mjesto, a posljedice su i danas vidljive. Mnoge je to ugodno iznenadilo s obzirom na rastući povijesni revizionizam, ne samo u Hrvatskoj već i u ostalim europskim zemljama, uključujući i Italiju. Prošloga tjedna održana je 80. sjednica Opće skupštine UN-a dok se svijet nalazi pred najvećim sigurnosnim izazovima nakon Hladnog rata, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu i humanitarne katastrofe u Gazi. Američki predsjednik Trump oštro je kritizirao Ujedinjene narode i zahtijevao njihovu reorganizaciju, a nije štedio ni članice EU-a optužujući ih zbog kupnje ruskih energenata. Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, promijenio je svoj stav prema Rusiji izjavivši kako Ukrajina uz podršku EU-a može vratiti sve svoje teritorije.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanikom Republike Italije u Hrvatskoj Paolom Trichilom, koji je tu dužnost preuzeo 2024. godine. Rođen u Rimu, Paolo Trichilo magistrirao je političke znanosti na Sveučilištu Luiss u Rimu. Prije nego što je započeo svoju diplomatsku karijeru, bio je asistent na Katedri za ljudska prava na LUISS-u i zamjenik potporučnika u karabinjerima. Ministarstvu vanjskih poslova Republike Italije pridružio se 1990. Tijekom svoje tridesetpetogodišnje diplomatske karijere obnašao je razne dužnosti u Ministarstvu, ali i u talijanskim veleposlanstvima diljem svijeta – od Mulhousea preko Ankare, New Delhija, Pariza do Ljubljane, gdje je bio veleposlanik od 2016. do 2020. Autor je brojnih publikacija, uključujući Priručnik za obuku o ljudskim pravima, kao i triju knjiga iz svijeta diplomacije. Prije dolaska u Hrvatsku radio je kao zamjenik glavnog direktora za resurse i inovacije i glavni direktor za ljudske resurse u Ministarstvu.

NACIONAL: Ovoga ljeta mediji su popratili vaše sudjelovanje na 35. pjesničkoj smotri „Croatia rediviva“ u Selcima na Braču, gdje ste se ispričali zbog fašističkih zločina na tom otoku tijekom Drugog svjetskog rata i osudili spaljivanje tog sela koje je počinila talijanska okupatorska vojska 1943. Što vas je na to potaknulo?

Kolega veleposlanik, akademik Drago Štambuk, pozvao me je da dođem na taj festival u Selcima na Braču, koji on već dugo organizira. Objasnio mi je što se tamo dogodilo 1943. i svoje osobne veze s tim događajem. Smatrao sam da bi bilo ispravno osuditi taj čin nasilja koji se dogodio tijekom Drugog svjetskog rata. Tom prilikom citirao sam jednu rečenicu talijanskog predsjednika Republike Sergia Mattarelle, koji je u mnogim prilikama osudio razdoblje fašizma.

NACIONAL: Jeste li na spomenutoj književnoj smotri sudjelovali i kao pjesnik? Jer poznato je da pišete knjige, kako stojite s poezijom?

Nisam pjesnik, više pišem knjige nego poeziju. Zapravo, pročitao sam nekoliko svojih kratkih pjesama koje je na hrvatski odlično prevela profesorica Badurina sa zagrebačkog sveučilišta.

NACIONAL: Predsjednik Mattarella u srpnju ove godine bio je u službenom posjetu Hrvatskoj. Koliko je važna njegova uloga čuvara ustava, osobito u turbulentnim vremenima u kakvima živimo?

Da, uloga predsjednika Talijanske Republike je biti čuvar ustava, a sadašnji predsjednik Sergio Mattarella je i profesor ustavnog prava. Poznat je po svom ozbiljnom i pouzdanom stavu i zato je izuzetno poštovan diljem zemlje i uživa sveopću potporu talijanskih građana. Njegov ljetošnji posjet Zagrebu dao je dodatni poticaj dobrim bilateralnim odnosima između naših dviju zemalja.

NACIONAL: Kakve su bile reakcije u Italiji na vaše riječi isprike i osude?

Mislim da su bile pozitivne. Nisam rekao ništa posebno s obzirom na to da se talijanski ustav temelji na antifašizmu i nastao je kao reakcija na fašistički režim, kao što je to bio slučaj i u Njemačkoj. Zapravo, oba ta ustava prilično su slična sa zakonodavnog gledišta, osobito kada su u pitanju ljudska prava i prava manjina. No ja sam tom prilikom spomenuo i neke druge događaje iz poslijeratnog razdoblja. Konkretno, podsjetio sam na tragični događaj na plaži Vergarola u Puli, gdje su u kolovozu 1946. eksplodirale podvodne mine i ubile službeno šezdeset, ali vrlo vjerojatno i preko sto osoba te ranile još mnogo ljudi, gotovo isključivo Talijane. Taj događaj još uvijek nije do kraja istražen i objašnjen te postoji opravdana sumnja da se te eksplozije nisu dogodile slučajno. A to je utjecalo na egzodus Talijana koji su tada „optirali“ za Italiju, iz Istre. U to je doba Pula još uvijek bila dio Italije.

NACIONAL: Često se zaboravlja da su Talijani sudjelovali u antifašističkom pokretu u Hrvatskoj. Spomenuli ste spomenike palim borcima u Istri na kojima su uglavnom talijanska imena…

Da, vidio sam razne spomenike, posljednje u Fažani i Galižani, na kojima su većinom talijanska imena. Svi oni imali su između 20 i 25 godina i poginuli su boreći se protiv fašizma i okupatorske vojske kao dio autohtonog talijanskog stanovništva koje je tamo živjelo stoljećima. Ti spomenici podignuti su u vrijeme Jugoslavije kako bi im se odala počast.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni statusom talijanske manjine u Hrvatskoj i kakav je status vrlo male hrvatske manjine u Italiji?

Naravno da sam bolje upoznat sa statusom talijanske manjine u Hrvatskoj iako i hrvatska manjina u Italiji uživa sva prava. Moram istaknuti da Hrvatska ima vrlo napredan zakonodavni okvir, u skladu s međunarodnim standardima, kada su u pitanju prava nacionalnih manjina. To je vrlo važan zakon koji je usvojen tijekom godina i osigurava talijanskoj manjini da ima jednog zastupnika u Hrvatskom saboru i zamjenike gradonačelnika u gradovima u kojima postoji određeni postotak pripadnika talijanske manjine. Istra je dvojezična regija, oko 20 gradova također ima taj status, a najveći među njima je Pula. Isto tako, hrvatska vlada financijski pomaže rad institucija talijanske manjine, a pomaže im i Italija. Odlično surađujemo s Furiom Radinom, predstavnikom talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, u stalnom smo kontaktu i ja često sudjelujem na događanjima u njihovoj organizaciji. Nije tek puka retorika tvrditi da su manjine najbolji most između naših dviju zemalja.

Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Paolo Trichilo u razgovoru s novinarkom Nacionala Zrinkom Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako biste definirali politiku vlade premijerke Giorgie Meloni, koja dolazi iz krajnje desne stranke Braća Italije, a predsjednica je i euroskeptične stranke Europskih konzervativaca i reformista? Mnoge je iznenadila njezina predanost Europskoj uniji i NATO-u, osobito u ovim kriznim vremenima.

Ne mogu drugo doli potvrditi snažnu uključenost predsjednice talijanske vlade Giorgie Meloni u rad Europske unije i NATO-a. Isto tako, činjenica da je premijerka Meloni sa svojom vladom na čelu države preko tri godine, za Italiju je izuzetno povoljna jer smo se mi tijekom povijesti navikli na brze promjene vlada. U posljednje tri godine Italija u političkom smislu uživa pozitivnu stabilnost, a vjerujem da se to isto tako pozitivno odražava i na gospodarstvo. Dobili smo bolji kreditni rejting financijskih agencija, nezaposlenost pada, opća slika je pozitivna.

NACIONAL: U tjednu zasjedanja Opće skupštine UN-a, tijekom kojeg su Velika Britanija, Kanada, Australija i Francuska priznale Palestinu i pridružile se u tome preko 150 zemalja, u Milanu, ali i u ostalim gradovima Italije izbili su masovni prosvjedi zbog humanitarne katastrofe u Gazi i stava Talijanske Republike prema priznanju Palestine. Premijerka Meloni izjavila je da to neće promijeniti talijansku poziciju. Koja je to pozicija?

Mogu reći da je pozicija Italije prema krizi na Bliskom istoku uvijek bila vrlo jasna. S jedne strane, Italija se nije pridružila ostalim državama u priznanju Palestine, no u isto vrijeme uvijek smo na najvišim razinama isticali da se zalažemo za rješenje s dvjema državama i smatramo ga glavnim uvjetom za mir. Dana 12. rujna ove godine Italija je glasala za prijedlog Rezolucije Opće skupštine UN-a za uspostavljanje Države Palestine, slobodne od Hamasa. Italija je kosponzorirala Rezoluciju i sudjelovala u stvaranju nacrta teksta. Ne znam je li građanima Hrvatske poznato da je naša vlada dovela preko 180 djece iz Gaze kako bismo ih spasili od ratnih stradanja i omogućili im bolničko liječenje. Isto tako, dopremili smo preko 200 tona hrane u Pojas Gaze. Talijanski potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova jasno je dao do znanja da je humanitarna situacija u Gazi katastrofalna, kao i da je Italija protiv okupacije Gaze i bilo kakvog premještanja stanovništva. Protivimo se i ambicijama izraelske vlade da proširi naselja na Zapadnoj obali. Naravno, snažno smo osudili i nedavne terorističke napade Hamasa na civilno stanovništvo u Jeruzalemu.

NACIONAL: I lučki radnici su štrajkali zbog stanja u Gazi, blokirali su pristupne ceste većini talijanskih luka jer žele spriječiti da se Italija koristi kao usputna postaja za transport oružja i ostalih zaliha Izraelu koji je u ratu s Hamasom u Gazi. Kakav je stav talijanske vlasti prema tim prosvjedima?

Legitimno je da postoje protesti koji su dio demokracije te su u skladu s pravom na slobodu govora i prosvjedovanja, koju naš ustav predviđa. Ono što je važno jest da ti prosvjedi ne budu nasilni. O toj temi postoje različita razmišljanja, ne samo u Italiji već i u ostalim zemljama i ne samo u onima koje nisu priznale Palestinu. To zanimanje proizlazi iz želje da se zaustavi nasilje na obje strane te se donese trajan mir na taj prostor.

NACIONAL: Je li EU sposoban sam sebe obraniti, bez pomoći SAD-a, i postoji li dovoljno sloge i solidarnosti? Jer čini se da sjevernoatlantsko savezništvo slabi i da SAD na čelu s predsjednikom Trumpom nije više zainteresiran za rješavanje europskih problema?

Italija aktivno radi na europskom jedinstvu i solidarnosti, kao i na jačanju zajedničke obrane. U tom smislu, u posljednje vrijeme usvojen je niz mjera kako bi se ojačao važan obrambeni stup unutar EU-a, koji prema tumačenju talijanske vlade neće biti protiv NATO-a, već će mu biti komplementaran. Mi se zalažemo za proširivanje obrambenih sposobnosti na europskoj razini, ali to ne znači da se želimo udaljiti od Sjevernoaltantskog saveza. Nakon mnogo godina tijekom kojih nismo dovoljno ulagali u područje obrane, sada je trenutak za EU kao takav, ne samo za pojedine članice, da to promijeni i to je put koji slijedimo. Mi vjerujemo da je transatlantsko jedinstvo izuzetno važno za sve nas i vjerujemo da ćemo nastaviti dobru suradnju.

NACIONAL: Premijerka Meloni ima izuzetno dobre odnose s predsjednikom Trumpom, a bila je i među osmero europskih premijera koji su se ovog ljeta sastali s Trumpom i Zelenskim u Bijeloj kući. Mnogi smatraju da je ona ključna osoba za vezu između SAD-a i EU-a. Kako to komentirate?

Točno je da premijerka ima dobar odnos s predsjednikom Trumpom. Mislim da je pozitivno što smo u poziciji direktno razgovarati s američkim predsjednikom kako bismo pokušali pronaći zajednička rješenja koja će biti najbolja za sve uključene strane.

‘Točno je da premijerka ima dobar odnos s Trumpom. Mislim da je pozitivno što smo u poziciji direktno razgovarati s američkim predsjednikom kako bismo pokušali pronaći zajednička rješenja’

NACIONAL: Premijerka Meloni, kao i Talijanska Republika, svesrdno podržava Ukrajinu i zalaže se za oštrije sankcije Rusiji. Čak je izložila svoj plan za poslijeratni sigurnosni sporazum koji bi obvezao saveznike Kijeva da unutar 24 sata odluče o slanju trupa u slučaju novog ruskog napada. I predsjednik Trump promijenio je svoj stav o Ukrajini nakon sastanka sa Zelenskim na marginama Opće skupštine UN-a te je izjavio da uz podršku EU-a može vratiti sve okupirane teritorije. Kako se u to uklapa prijedlog premijerke Meloni?

Italija snažno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu kao kršenje međunarodnog prava i općih načela humanosti. Italija je potvrdila svoju neupitnu podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, punoj suverenosti i neovisnosti. Naša zemlja je isto tako na čelu zemalja koje pomažu opravku Ukrajine i u tom smislu bili smo domaćini Konferencije o oporavku Ukrajine prošlog srpnja u Rimu. Na njoj je bilo oko 5000 sudionika, uključujući i sto izaslanstava na razini vlada, kao i niz međunarodnih tvrtki i međunarodnih organizacija. Italija je jasno dala do znanja da neće slati vojsku u Ukrajinu kako bi osigurala prekid vatre s Rusijom, ali isto tako smatramo da moramo osigurati sigurnosna jamstva kako bismo spriječili nove ratove i agresiju. Upravo je zato premijerka Meloni predložila mehanizam koji je inspiriran člankom 5 NATO-a – drugim riječima, klauzulu o kolektivnoj sigurnosti – koji bi omogućio Ukrajini da uživa podršku svih svojih partnera, uključujući i SAD, koji bi bili spremni intervenirati u slučaju novih napada.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu komentirate sve češća narušavanja zračnog prostora članica NATO-a ruskim dronovima – od Poljske, preko Estonije do Norveške i Danske. Kako bi trebalo reagirati? Rušenjem tih dronova?

Kao što znate, na „istočnom krilu“ NATO-a postoji maksimalna pozornost i Italija je odmah pokazala solidarnost sa saveznicima i vlastitim zrakoplovima doprinijela obrani zračnog prostora država koje su bile predmetom upada. Podignuta je budnost na granicama europskih zemalja i vanjskim granicama NATO-a. Postoji vrlo snažna koordinacija na vojnom planu unutar NATO-a i vjerujem da smo pokazali spremnost za obranu.

NACIONAL: Kao država koja je prva na udaru, Italija desetljećima muku muči s ilegalnim imigrantima koji se iskrcavaju na talijansku obalu. Koliko EU stvarno pomaže zemljama u prihvatu ljudi koji bježe od rata i gladi i koliko je taj problem radikalizirao talijansko društvo?

Taj fenomen doista je poprimio velike razmjere u nedavnoj prošlosti. No ipak su se promijenile mnoge politike, osobito na europskoj razini, s novim Paktom o migracijama i azilu te se broj dolazaka smanjuje. U međuvremenu su potpisani mnogi sporazumi o koordinaciji i suradnji, koji su olakšali situaciju. Mogu spomenuti i tzv. Balkansku rutu, oko koje postoji vrlo dobra suradnja između Italije, Slovenije i Hrvatske, na trilateralnim sastancima ministara unutarnjih poslova. Rezultat toga su i zajedničke patrole na hrvatskim granicama sa zemljama koje nisu unutar Schengena. Naše su države pokrenule vrlo efikasne mjere kako bi ograničile ilegalnu migraciju. Prošloga tjedna objavljeno je kako se broj tražitelja azila u Hrvatskoj smanjuje. Nikada neće biti na nuli, ali više nema one alarmantne razmjere kakvima smo svjedočili prije. Zato je važno i dalje zadržati budnost i jačati političku i operativnu suradnju na granicama.

NACIONAL: Predsjednica talijanske vlade Meloni optužila je Izrael za napad na brodove koji prevoze humanitarnu pomoć u Gazu. Španjolska je poslala vojne brodove kako bi zaštitili flotilu te je Italija također najavila slanje fregate. Kako će to utjecati na odnose između Izraela i Italije?

Teško je nagađati o utjecaju tih događaja na odnose između Italije i Izraela. Mogu samo potvrditi da je talijanska vlada oštro osudila napad na flotilu i da su u tijeku istrage kako bi se utvrdila odgovornost. Vlada je ovlastila jedan brod talijanske mornarice da se približi plovilima kako bi se, ako je potrebno, osigurali spašavanje i pomoć osobama koje bi mogle biti u opasnosti, iako nije predviđena upotreba vojne sile. Pomoć svojim sugrađanima i zaštita njihove sigurnosti doista je prioritet naše vlade. Radi se također na mogućim rješenjima za siguran dolazak pomoći.