Novi gradonačelnik Pule i nekadašnji predsjednik SDP-a Peđa Grbin govori o prva dva mjeseca svog mandata na čelu najvećeg istarskog grada i otkriva kakvu suradnju očekuje sa svojim dojučerašnjim političkim protivnikom

“Mi danas u Hrvatskoj imamo vlast koja tolerira i potiče desni radikalizam i istovremeno dopušta izrabljivanje hrvatskih radnika nauštrb stranih korporacija“, rekao je u prvom velikom intervjuu otkako je početkom lipnja sjeo u stolicu gradonačelnika Pule, bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Kada je nakon poraza SDP-a na prošlim parlamentarnim izborima najavio odlazak s čela ove stranke, Grbinu su mnogi predviđali kraj političke karijere, no on je vrlo brzo najavio kandidaturu za gradonačelnika najvećeg istarskog grada te je u drugom krugu lokalnih izbora prilično uvjerljivo pobijedio dotadašnjeg gradonačelnika Filipa Zoričića, za kojeg danas kaže da mu je ostavio poprilično punu gradsku blagajnu, ali i ističe kako je razlog tomu neprovođenje projekata za koje su već bila osigurana financijska sredstva. Osim stanja u Puli, Grbin se u razgovoru za Nacional osvrnuo i na situaciju u SDP-u nakon što je stranku napustio donedavni šef splitske gradske organizacije Davor Matijević te na suradnju koju će kao gradonačelnik morati ostvariti s premijerom Andrejom Plenkovićem.

NACIONAL: Malo manje od dva mjeseca ste gradonačelnik Pule, je li teže biti gradonačelnik ili predsjednik SDP-a?

U SAD-u bih rekao da se pozivam na 5. amandman, ali šalu na stranu, riječ je o dva potpuno različita posla. U stranci ste odgovorni članovima, simpatizerima i radite na politikama na razini države. U gradu odgovarate svim građanima. Izazovi su, naprosto, drukčiji.

NACIONAL: Jeste li se u početku mandata susreli s više dobrih ili loših izazova?

Definitivno više dobrih, puno više.

NACIONAL: Nekako se stekao dojam da ta prva dva mjeseca mandata protječu dosta mirno. Koji vam je do sada najveći izazov s kojim ste se susreli?

Ono što je po meni jedan izazov koji će biti nužno prevladati je suradnja svih gradskih tvrtki i upravnih odjela međusobno, ali i suradnja s nekim državnim tvrtkama. Ne jednom se dogodilo da između grada, komunalnih poduzeća i tvrtki poput Hrvatskih cesta dođe do situacije da ne zna lijeva ruka što radi desna. Mislim da kad to prevladamo, da će situacija biti puno bolja i da će stvari puno bolje funkcionirati. To su banalne situacije poput one kada se ide na otvaranje nekog gradilišta i onda ti iz, recimo, Vodovoda, Plinare ili HEP-a dođu i kažu: “Čekajte, a gdje smo mi tu? Pa nećemo valjda kopati kad vi zatvorite ili asfaltirate”. To je ta koordinacija koja onda za posljedicu ima to da je gradilište otvoreno od dva do tri mjeseca duže nego što bi trebalo biti. To ide na živce ljudima, poskupljuje projekte, a Grad ne može krenuti raditi drugu ulicu jer bismo inače doživjeli prometni kolaps….