Hrvatska je priznata prije 33 godine, a Domovinski rat završio je prije gotovo 30, u čemu je poveći utjecaj imao prvi američki veleposlanik u RH – Peter Galbraith. O tome kao i današnjoj situaciji govorio je u intervjuu za N1.

Svjedočili smo predivnoj donaciji hrvatskoj Vladi, kojoj je američka donirala više od 6000 fotografija. Možete li reći odakle ova zamisao?

“Mnogo je odlučujućih trenutaka, ali mislim da se ključni dogodio 1994., kada su predsjednik Tuđman, Mate Granić i Gojko Šušak prihvatili naš prijedlog o okončanju hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH i formiranju Federacije s uspostavom odnosa s Hrvatskom. Jer dotad je to izgledalo kao rat s tri zaraćene strane. Situaciju u Bosni bih usporedio s onom u Libanonu, s mnogo različitih frakcija, uz Cipar, trajno podijeljenu zemlju poput Hrvatske. To je vjerojatno bio povijesni događaj koji je sve promijenio. Ali bilo je i mnogo drugih prekretnica. Dakako, operacija Oluja, koja je utrla put za Daytonski, ali i Erdutski sporazum. Pokušali smo odvojeni mirovni proces s Planom Z-4, koji su odbacili pobunjeni Srbi, iako bi za njih zapravo bio sjajan. I želim reći nešto doista važno: povijest se ispisuje gledajući unatrag, ali proživljava se dok idete naprijed. Nikad ne znate jeste li donijeli ispravnu odluku, pokušavate je donijeti na temelju informacija koje imate. Znam da nismo sve savršeno odradili, bilo je mnogo pogrešaka, ni Hrvatska nije sve savršeno odradila. Osobno bih neke stvari učinio drukčije, bila su to vrlo emotivna vremena, katkad sam bio malčice ljutit i preslobodno sam govorio što mi je na pameti za jednog veleposlanika. Ali, u konačnici treba pogledati rezultate, mislim da je to razdoblje bilo velik uspjeh za Hrvatsku, ponosim se ključnim doprinosom SAD-a i upravo je to zabilježeno na ovim fotografijama.”

Galbraith: Postjugoslavenski ratovi bili su za neovisnost, u Ukrajini je invazija na neovisnu zemlju

Kada 2025. promatrate Hrvatsku, 30 godina poslije, i ono što je postala, što možete reći o preobrazbi koju je prošla?

“Kada razgovaram s prijateljima iz Hrvatske, puno mi se žale na korupciju i činjenicu da mladi odlaze iz zemlje. I shvaćam to. Ako ste proživjeli posljednjih 30 godina, vidite sve to, ali ja, koji se povremeno vraćam, vidim golem napredak u posljednjih 30 godina. U siječnju 1995. Hrvatska je bila u ratu, primirje u BiH se raspadalo… Nismo znali što će se dogoditi, hoće li se Srbija uplesti i hoće li se rat nastaviti… Situacija je izgledala veoma turobno. A pogledajte gdje je sada Hrvatska! Članica je EU-a, Schengena, eurozone, NATO-a… Normalna je demokratska zemlja, a kao i sve takve zemlje ima određene probleme… Ljudima bih govorio da sanjam o tome da Hrvatska postane dosadna zemlja u međunarodnom smislu. Nitko ne želi da mu zemlja bude na naslovnicama, osobito ako ste malena država, to je uvijek loše.”

Peter Galbraith o optužnici protiv pilota: “Nije mi jasno kako Srbija misli da ima jurisdikciju”

Kad su posrijedi članstva EU i NATO, nažalost, u odnosu na Hrvatsku ne možemo reći isto i za BiH, Srbiju, ali i druge države regije. Kako vidite budućnost tih zemalja i previranja u regiji?

“Kada je predsjednik Izetbegović stavio potpis na Daytonski sporazum 21. studenog 1995., rekao je: “Ovo nije pravedan mir, ali pravedniji je od nastavka rata.” Mislim da je to i dalje istina. Daytonski Ustav nije pravi način za vođenje države, ali mnogo je bolji od nastavka rata ili ponovnog početka rata. Smatram da je pravo rješenje za BiH članstvo u Europskoj uniji. Jednom kada uđete u EU, sve povezano s time da ste država počne nestajati. Zapravo ne kontrolirate svoje odluke u pogledu gospodarstva, nemate vlastitu valutu, ne kontrolirate svoje granice… Pa je li onda zapravo važno koji je dio srpski, bošnjački ili hrvatski? A Europa pruža brojne mogućnosti svojim građanima. Ljudi govore da je tužno što su toliki mladi otišli iz Hrvatske. E, pa otišli su jer im se nude bolje prilike! Naposljetku će se vratiti. Dobro je da mladi imaju takve prilike i držim da je to jedino pravo rješenje za BiH. Isto se vidi i u slučaju Irske. Članstvo Britanije i Irske u EU-u te uklanjanje granice između Sjeverne Irske i Republike Irske dovelo je do mira koji traje već više od 25 godina. Postalo je nešto teže zbog Brexita, ali taj uspjeh ostaje.”

 U ponedjeljak će se održati inauguracija novog predsjednika. Što očekujete od američko-europskih odnosa tijekom drugog mandata predsjednika Trumpa i mislite li da će ova regija biti u nekom posebnom fokusu?

“Ne znam što će učiniti Trumpova administracija. Iskreno, izrazito sam pesimističan. Mnogo sam optimističniji glede demokracije u Hrvatskoj nego u SAD-u. U demokraciji morate prihvatiti rezultat izbora i imati nepristrano pravosuđe. Imam dojam da je Hrvatska mnogo postigla, a brinem se zbog vlastite zemlje”, zaključio je za N1.