Ugledni američki novinar i urednik Peter Roff komentira poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa na području američke unutarnje i vanjske politike, a govori i o svom viđenju političke situacije u Hrvatskoj i Srbiji

Sredinom proteklog tjedna Nacionalu je intervju dao poznati američki novinar i urednik Peter Roff, koji je nedavno kao gost Nacionala nekoliko dana boravio u Hrvatskoj. Roff je prije toga kratko boravio i u Srbiji.

Roff je suradnik i kolumnist časopisa Newsweek. Od 2008. do 2019. pisao je kolumnu tri puta tjedno za U.S. News and World Report. Od 2000. do 2005. radio je u washingtonskom uredu novinske agencije United Press International. Njegovi su tekstovi objavljivani u The New York Daily Newsu, The Washington Timesu, The New York Postu, The Daily Calleru, Investors Business Dailyju, The Washington Examineru, The Detroit Newsu, The Orange County Registeru, The Houston Chronicleu i The Hillu.

Pojavljivao se i na televizijskim mrežama MSNBC, Fox News, CBS News Overnight te u emisijama ‘’Politically Incorrect with Bill Maher’’, ‘’The Dennis Miller Show’’, ‘’C-SPAN’s Washington Journal’’ i humorističnoj seriji ‘’Spin City’’ iz 1990-ih, gdje je glumio samoga sebe.

Kao viši politički kolumnist United Press Internationala, bio je autor kolumni ‘’Capitol Comment’’ i ‘’White House Watch’’, u kojima je donosio političke analize i komentare iz washingtonskog insajderskog kuta. Bivši je član Udruge dopisnika iz Bijele kuće (White House Correspondents’ Association) i član Udruge novinskih urednika (News Leaders Association). U razgovoru za Nacional Roff je ekstenzivno komentirao poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa na području američke unutarnje i vanjske politike, a govorio je i o svom viđenju političke situacije u Hrvatskoj i medijskoj sceni u Srbiji.

NACIONAL: Nedavno ste proveli nekoliko dana u Hrvatskoj. Kako vidite opću političku situaciju u zemlji?

Smatram da je Hrvatska prekrasna zemlja sa stabilnim gospodarstvom temeljenim na tržišnim principima, koja se u mnogočemu postavila kao uzor onome što bi druge nove demokratske i tržišno orijentirane države trebale biti. Ovaj proces promatramo već četrdeset godina. Jedna od velikih tragedija jest što se nije dovoljno priznalo zasluge onima koji su uspjeli omogućiti miran raspad Sovjetskog Saveza, a da on ne preraste u građanski rat. Vrlo lako je moglo doći do rata, ali nije – prijelaz je bio miran. George Herbert Walker Bush, John Major i tadašnja generacija europskih lidera ne dobivaju zasluženo priznanje. Ni ja im tada nisam davao dovoljno kredita jer sam smatrao da se sve odvija onako kako bi i trebalo. Zemlje istočne Europe imale su četrdeset godina tijekom kojih su eksperimentirale s tržišnim gospodarstvom i socijalizmom. Neke od njih bile su pogođene korporativnim klijentelizmom, odnosno „crony capitalismom“, kako ga mi u SAD-u zovemo, i još uvijek se nose s tim izazovima. Živjeti u diktaturi je na neki način lakše jer ne moraš sam razmišljati – jednostavno radiš što ti se kaže. Živjeti u slobodnom društvu je teško: moraš razumjeti što se događa, moraš sam procjenjivati koristi i troškove, odlučiti kojoj ćeš se političkoj opciji prikloniti – ili nijednoj. To zahtijeva trud i znanje, osobito kada radiš od osam do deset sati dnevno samo da prehraniš obitelj. Susreo sam neke istočnoeuropske građane koji čak s nostalgijom gledaju na doba kada nisu morali toliko razmišljati, kada je posao bio zajamčen, godišnji odmor zagarantiran i kad su znali da će imati što jesti. U nekim aspektima, to jest bilo jednostavnije. No sloboda je teška. Slobodni mediji su teški. Ali vrijedni su toga. Hrvatskoj na tom putu, čini se, ide prilično dobro.

‘Rusija prodaje naftu, plin, zlato i rijetke metale, a Trumpova je strategija iscrpiti ruski ratni stroj tako da mu se onemogući trgovina. Sankcije treba promatrati iz te perspektive’

NACIONAL: Koje bi posljedice nedavne američke sankcije protiv srpske naftne industrije mogle imati za Srbiju i Rusiju te zbog poslovnih odnosa Janafa s NIS-om i za Hrvatsku?

Mislim da je važno razumjeti da Donald Trump, za razliku od mnogih drugih predsjednika, shvaća ekonomiju kao oružje. Sankcije su oružje, baš kao i bombe s aviona ili torpeda s podmornica – samo što mogu promijeniti ponašanje protivnika bez krvoprolića. Trump nastoji onemogućiti Vladimiru Putinu pristup „tvrdome novcu“. Nitko ne želi ruske potrošačke proizvode – nitko ne kupuje ruske perilice posuđa, automobile ni traperice. Rusija prodaje naftu, plin, zlato i rijetke metale. Trumpova je strategija iscrpiti ruski ratni stroj tako da mu se onemogući trgovina onime što svijet želi kupiti. Sankcije treba promatrati iz te perspektive.

NACIONAL: Smatrate li da je Srbija iskrena u svojoj težnji prema Europskoj uniji, s obzirom na to da odbija uvesti sankcije Rusiji?

Ja sam euroskeptik i nisam siguran zašto bi bilo koja zemlja dragovoljno predala dio svog političkog suvereniteta birokratima u Bruxellesu. Razumijem ekonomske prednosti članstva u EU-u, ali cijena je visoka. Britanci su prije nekoliko godina zaključili da su troškovi veći od koristi i odlučili napustiti Uniju. Pitam se razmišljaju li i druge članice o tome. Neke su vrlo kritične prema Bruxellesu, a EU je, po mom mišljenju, u očajničkoj potrebi za reformom.

NACIONAL: Kao republikanac, kako ocjenjujete postignuća Trumpove administracije i Kongresa te što očekujete od predstojećih izbora za Kongres?

Kao zagovornik slobodnog tržišta, smatram da je Trumpova administracija postigla solidne rezultate. Nisam oduševljen carinama, iako razumijem njihovu ulogu u otvaranju stranih tržišta za američke proizvode i usluge, osobito u visokotehnološkom sektoru. Republikanci su, po mom mišljenju, bili previše oprezni u gospodarskim reformama. Smanjenje korporativnog poreza na 21 posto bilo je korak u pravom smjeru jer je SAD time ponovno postao privlačno odredište za kapital. Potrebno je brzo smanjiti poreze na kapitalnu dobit i ukloniti utjecaj inflacije na te dobitke. Većina Amerikanaca nikada prije nije doživjela inflaciju kakvu smo imali pod Joeom Bidenom. Ljudi ne razumiju da se cijene ne mogu spustiti dekretom. Treba potaknuti produktivnost, smanjiti troškove energije i pojednostaviti regulacije. Trumpova administracija naporno radi na smanjenju regulatornog tereta koji opterećuje energetiku, građevinarstvo, prehrambenu i transportnu industriju. Sve to doprinosi višim cijenama i nestašicama. Poseban je problem zdravstveni sustav, tzv. Obamacare, koji je trebao sniziti cijene, a zapravo ih je povećao. Tradicionalno, vladajuća stranka gubi mjesta na izborima na polovici mandata, ali trenutačno je borba za Zastupnički dom tijesna. Mislim da će republikanci zadržati većinu, možda je čak i povećati, a Senat će vjerojatno ostati u njihovim rukama.

NACIONAL: Pišete za The Washington Times i Newsweek, medije s globalnim dosegom. Kakva je situacija u američkom novinarstvu danas?

Nedavna anketa instituta Gallup pokazala je da povjerenje Amerikanaca u medije iznosi svega 28 posto, što je najniže u povijesti. Novinarstvo je u SAD-u u krizi, a još gore je što vlasnici medija to ne razumiju. Nema ozbiljnog napora da se promijeni način izvještavanja, pristranost, izbor tema. Sve više ljudi smatra da su velike redakcije produžena ruka političkih pokreta, a ne objektivni izvori informacija.

Zanimljivo je što je Jeff Bezos, vlasnik Amazona, nakon preuzimanja The Washington Posta objavio da će urednička stranica biti posvećena slobodnom tržištu i osobnoj slobodi, što je izazvalo pobunu među lijevo orijentiranim novinarima. Slobodno tržište nije savršeno, ali je najbolji sustav raspodjele resursa koji imamo, daleko bolji od socijalizma ili komunizma. Osobna sloboda trebala bi biti temeljna američka vrijednost. No vidimo da mnogi novinari sve češće nameću vlastite stavove kroz priče, nastojeći oblikovati javno mišljenje umjesto da informiraju. To nije posao novinara. Moj sada jest, jer sam kolumnist i komentator, ali kad sam radio u vijestima, zadatak mi je bio iznijeti činjenice, a ne mišljenja.

Poznati američki novinar i urednik Peter Roff dao je intervju glavnom uredniku Nacionala Berislavu Jeliniću. FOTO: Nacional

NACIONAL: Često komentirate Trumpovu politiku na televizijama na Bliskom istoku. Kako komentirate nedavne događaje u Gazi?

U posljednja 24 sata dao sam pola tuceta intervjua za različite mreže i iznenadio me stupanj cinizma koji čujem od nekih ljudi koji nominalno podupiru palestinsku stranu. Vide trenutnu situaciju kao dar Izraelu i Netanyahuu, umjesto kao priliku za mir i prosperitet vlastitog naroda. Ne slave, nego se i dalje žale. Smatram da su Trump i lideri poput katarskog emira, turskog i egipatskog predsjednika tražili rješenje u kojem svi dobivaju, i Izrael i Palestinci i svijet. No mnogi s druge strane žele samo da Izrael izgubi, bez obzira na to što će Palestinci time dobiti. S takvim je ljudima teško pregovarati.

Trump i njegovi saveznici uspjeli su donijeti rješenje koje nudi ‘’win-win’’ ishod za regiju, pokazujući što arapske države mogu postići ako ne moraju brinuti o destabilizaciji iz Irana. Vjerujem da će zajednička akcija SAD-a i Izraela, kojom je onemogućen iranski nuklearni program, dugoročno donijeti sigurnost. Iran s nuklearnim oružjem bio bi golema prijetnja regiji i svijetu.

NACIONAL: Kako vidite buduću ulogu predsjednika Trumpa u sukobu između Ukrajine i Rusije?

To mu je sljedeći veliki fokus. Iako se trenutno koncentrira na postignuti napredak u Gazi, nije zaboravio Ukrajinu. Trump još nije uspješno objasnio svom biračkom tijelu zašto je rat u Ukrajini pitanje politike „America First“. Po mom mišljenju, sve što ograničava ruski ekspanzionizam jest pitanje američkog nacionalnog interesa. No na određeni način, ja sam još uvijek “nepopravljivi ratnik Hladnog rata”. Uvijek sam sumnjičav prema onome što Moskva radi. Ima i drugih Amerikanaca, mnogih koji su glasali za Trumpa, koji ovo ne vide kao našu borbu i ne razumiju zašto trošimo milijarde dolara i toliko vremena braneći malu kleptokraciju od velike kleptokracije. Jer, iskreno govoreći, ovaj problem seže još prije Trumpove administracije. Vraća se u vrijeme Obamine administracije, Bidenova uplitanja, određenih američkih diplomata koji su favorizirali svrgavanje proruski orijentiranog predsjednika u korist prozapadnog, što je stvorilo probleme za Putina. Ne tvrdim da Putin time ima opravdanje. Samo kažem da je to naslijeđeni problem. To nije problem koji je nastao za vrijeme Trumpa. I, iskreno, datira mnogo prije nego što je Trump uopće postao predsjednik. Ljudi to ne razumiju kada je riječ o Ukrajini, a i u Sjedinjenim Državama je o tome bilo mnogo lošeg izvještavanja.

Mislim da predsjednik i dalje radi na pronalasku rješenja. Smatram iznimno značajnim što su se brojni europski čelnici sami pozvali u Bijelu kuću nakon njegova summita s Putinom na Aljasci. Vjerujem da su zajednički izradili plan, a pravo pitanje nije hoće li se Sjedinjene Države u potpunosti obvezati na ekonomski pritisak kako bi prisilile Putina da odustane od Ukrajine, nego hoće li čelnici određenih zapadnoeuropskih zemalja ostati postojani kada ekonomske posljedice tih odluka počnu pogađati njihove birače. Koliko će, primjerice, Emmanuel Macron ili Keir Starmer biti pouzdani ako cijene u Francuskoj i Engleskoj počnu rasti zbog maksimalnog ekonomskog pritiska na Rusiju?

NACIONAL: Koji je bio povod vašem nedavnom posjetu Srbiji?

Razgovarao sam s kolegama o izazovima i odgovornostima koje imamo kada tumačimo događaje današnjice i njihov utjecaj na živote ljudi. Naglasio sam važnost integriteta, poštenja, otvorenosti i transparentnosti – koliko god je to moguće – te objektivnosti i vrijednosti koje bi zapadni mediji trebali iznimno cijeniti iako se u njih često sumnja.

NACIONAL: Kakvi su vaši dojmovi o aktualnoj situaciji u Srbiji, posebice o režimu Aleksandra Vučića i prosvjedima protiv njega?

Boravio sam ondje previše kratko da bih to mogao prikladno komentirati. Postoji nezadovoljstvo, ali zanimljivo je da se oporba još nije uspjela okupiti oko jednog snažnog političkog ili poslovnog vođe, što znači da predsjednik i dalje čvrsto drži vlast i nema jasnog nasljednika ni očite alternative.

NACIONAL: Kako ocjenjujete ulogu medija u Srbiji danas u tim procesima?

Imam veliko poštovanje prema kolegama novinarima. Nisam stručnjak za medijsku scenu jugoistočne Europe i još učim. Međutim, postoje publikacije uvjerene da je informacija javno dobro koje omogućuje pametno odlučivanje, ulaganje i glasanje. Bez navođenja konkretnih medija, mogu reći da sam u Srbiji vidio redakcije koje nastoje biti pošteni posrednici informacija, što je ohrabrujuće. Ohrabrujuće je i to da nisam vidio pokušaje vlasti da ih ugasi.

NACIONAL: Svjesni ste nedavnih medijskih napada u Srbiji na Brenta Sadlera, koji će s Jamesom Franeyem iz New York Posta biti jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade Transatlantic Leadership Network (TLN) i spominje se kao mogući glavni izvršni direktor United Medije usred ozbiljnog suvlasničkog sukoba unutar te tvrtke. Kako to komentirate?

Brent Sadler je vrhunski, svjetski priznati novinar i čovjek iznimnog integriteta. Ako on tvrdi da je bilo neprikladnih uredničkih pritisaka koji su ograničili njegovu uredničku neovisnost, vjerujem mu. Njegova priča zaslužuje da se ispriča, a on da bude saslušan. Oštro osuđujemo te napade. Brent uživa globalnu reputaciju i uvijek je bio posvećen najvišim standardima novinarstva. Radujemo se što ćemo ga pozdraviti u Washingtonu na dodjeli nagrada, s ostalih sedam ovogodišnjih laureata.

NACIONAL: Predsjednik ste inicijative Freedom of the Media Initiative u Washingtonu koja djeluje u okviru TLN-a. Koji su vaši glavni zaključci?

Nadam se da ćemo kroz našu inicijativu Freedom of the Media Initiative uspjeti usmjeriti pažnju na ljude i regije poput jugoistočne Europe, na ljude poput vas u Nacionalu koji su pokazali da je neovisno novinarstvo moguće, i to ne samo moguće, nego i održivo. I to na visokoj razini kvalitete. Ljudi koji to čine u zemljama gdje takva tradicija ne traje već 250 godina, kao u mojoj zemlji, istinski su heroji i zaslužuju da ih se takvima i slavi.