Profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević za Televiziju N1 komentirala je zahtjev Ustavnog suda RH koji od Suda Europske unije traži da riješi sukob nadležnosti DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).

Ovoga tjedna Ustavni sud je od Suda EU-a zatražio tzv. prethodnu odluku o tome je li zakonsko rješenje po kojem glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i nacionalnih državnih odvjetništava, u skladu s pravom EU.

Prema riječima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, sporno je pitanje je li Zakon o provedbi Uredbe Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a sukladan pravu EU.

‘Bilo bi ispravnije da su sami odlučili’

“Ustavni sud je postavio prethodno pitanje Sudu EU-a o tome može li u sukobu nadležnosti europskog i našeg tužiteljstva odlučivati glavni državni odvjetnik”, rekla je.

“Znamo slučaj bivšeg ministra Beroša u kojemu je sam glavni državni odvjetnik (Ivan Turudić) donio odluku da je USKOK nadležan za taj slučaj i na taj način oduzeo nadležnost EPPO-u“, pojasnila je Đurđević.

Na pitanje zašto bi to moglo biti problematično u kontekstu ugovora EU-a, kaže kako je sama Uredba o EPPO odredila da nacionalna tijela rješavaju sukob nadležnosti stavivši u nju formulaciju ‘pravosudno tijelo’.

ZAKONITOST Ustavni sud traži od Suda EU da riješi sukob EPPO-a i DORH-a

“I onda su neke države procijenile da je to tijelo glavni državni odvjetnik, a ne sud, iako nema nikakve dvojbe je sud nadležan odlučivati o tom sukobu nadležnosti“, rekla je.

Osim toga, dodala je, Europska komisija je isto to već utvrdila provodeći izvješaj o usklađenosti nacionalnih pravnih poredaka s tom Uredbom i utvrdila da je nadležnost državnog tužitelja suprotna s njom.

“Dobro je da je Ustavni sud barem poslao to prethodno pitanje, iako bi bilo ispravnije da je sam donio odluku da ta odredba nije sukladna Ustavu RH i istodobno pravnom poretku EU“, kaže Đurđević.

‘Razbijena’ podjela u Ustavnom sudu

Do ovog je došlo, kaže Đurđević, jer je naš zakonodavac (Sabor) donio odluku da o toj nadležnosti može odlučivati glavni državni odvjetnik tako što je samo prenio postojeće rješenje po pitanju sukoba dva tužiteljstva.

“To je u redu kad imate dva tužiteljstva unutar iste državnoodvjetničke organizacije, ali ovdje nije tako”, pojasnila je.

Takvo rješenje, kaže, glavnog državnog odvjetnika praktički tretira kao sud, što on nije.

SUKOB NADLEŽNOSTI Kovesi: Hrvatska je jedinstven slučaj u EU-u, ako se nešto ne promijeni…

“On ne može biti sud. Da biste bili sud morate biti neovisni i objektivni, a glavni državni odvjetnik ne može biti takav u vlastitoj stvari i to je protivno pravnom poretku”, kaže.

“Ustavni sud je imao sve pretpostavke da sam odluči u tom predmetu i po mom mišljenju nije trebao slati to prethodno pitanje Sudu EU-a, ali s obzirom na sastav Ustavnog suda i neka izdvojena mišljenja ovo je bilo jedino moguće rješenje. Radi se o politički osjetljivom pitanju jer nema dvojbe da bi odluka bila protivna vladajućoj većini i protivna odluci glavnog državnog odvjetnika kojeg bira vladajuća većina“, smatra Đurđević.

“Podjela koju imamo u Ustavnom sudu – sedam prema šest sudaca, očito su u ovom slučaju razbila jer sudac Miroslav Šumanović, koji inače uvijek ulazi u onih sedam, nije želio podržati odluku da se taj predmet pošalje na prethodno mišljenje nego je smatrao da uopće ne treba prihvatiti taj prijedlog”, kaže.

“On, dakle, nije podržao većinu. Imamo sad jednu ustavnu odluku koju podržava 11 ustavnih sudaca, što je dobro, ali vidite da nitko od njih ne podržava obrazloženje te odluke jer su svi suci napisali izdvojena mišljenja, svih 13“, dodala je.

NADLEŽNOST USKOKA Evo što u EPPO-u misle o Turudićevoj odluci

Nije se to uvidjelo kada se radio zakon

Na pitanje voditelja kakvu sliku Ustavni sud o sebi šalje pred Sud EU-a šaljući mu takav spis, prof. Đurđević kaže kako se Sud EU-a neće upuštati u ta pitanja.

“Riješit će ta četiri pitanja koja je naš Ustavni sud postavio i koja su po meni samorazumljiva. Nema nikakve dvojbe da glavni državni odvjetnik ne može odlučivati o prijedlogu koje je postavilo neko drugo tijelo kojem je on nadređen“, kaže.

“On tu čak nije poštovao ni Zakon o kaznenom postupku. Kada se rješava sukob sudova morate pred sobom imati mišljenja oba suda koja su u sukobu nadležnosti”, istaknula je.

Napomenula je kako u situaciji u kojoj postoji sukob dva tužiteljstva, koja su potpuno odvojena, može odlučivati samo sud.

“Šteta je da se u Ministarstvu pravosuđa to nije uvidjelo kada se radio Zakon o kaznenom postupku. Ovo je posljedica toga, kao i nepoštivanja tog Zakona jer glavni državni odvjetnik nije poštivao proceduru u odlučivanju o nadležnosti“, rekla je.

Sud EU-a konačno će odlučiti o tome

Postavlja se i pitanje mogućih posljedica ovog obraćanja Ustavnog suda RH Sudu EU-a na razini čitave Unije.

“S tog aspekta jako je dobro da je postavljeno to pitanje jer će Sud EU-a sad konačno odlučiti o tome”, kaže.

“Međutim, već je i Europska komisija rekla da to nije u skladu s europskim javnim pravom jer je Uredba o EPPO jasno propisala da je Sud EU nadležan za svaki slučaj sukoba nadležnosti nacionalnog tužiteljstva i europskog tužiteljstva. A može biti nadležan ako mu postavite prethodno pitanje. To pitanje može postaviti samo sud, a državno odvjetništvo nije sud”, zaključila je Đurđević za N1.

NOBILO: ‘Pitanje zbog čega EPPO nema povjerenja u DORH prvorazredno je političko pitanje’