Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na obilježavanju 35. obljetnice osnivanja HDZ-a u Našicama pa nakon toga dao izjavu za javnost.

Na samom se početku pohvalio uspjesima u Slavoniji. Ali, predstavnike medija zanimala je situacija oko tragedije na trajektu Jadrolinije.

“Ne mogu komentirati ništa vezano uz rad DORH-a”, kratko je odgovorio.

Potom se osvrnuo na situaciju u svijetu, prvenstveno vezano uz Ukrajinu, ali kroz prizmu Europske unije.

“Američki predsjednik Donald Trump se gleda kao mirotvorac i svoje prethodnike gleda kao slabe jer se agresija odvijala u njihovim mandatima. Kroz Krim, zatim kroz invaziju. Na početku svog mandata želi mir u Ukrajini i Bliskom istoku. Njegovi napori su jednakog intenziteta i to radi kao lider svjetske sile”, rekao je.

“Svoj odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pokušava iskoristiti kako bi došlo do primirja. Ali, kako smo na sastanku u Bruxellesu zaključili, ne može doći do mira koji bi nagradio Rusiju kao agresora”, dodao je Plenković.

“Potrebno je uspostaviti pravedni mir, a zatim krenuti u druge faze. Primjerice, da smo mi ostali na crti razdvajanja, pitanje je bi li Baranja, Vukovar, Petrinja ili Knin bili hrvatski. Sve su to paralele o kojima treba voditi računa. Ne smije se dogoditi da agresor bude nagrađen i da politika Zapada bude ponižena“, naglasio je.

Europski čelnici izrazili su na samitu snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajni mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana.

“(Orban) smatra da treba voditi politiku koja bi bila potpuno nalik onome što u ovome trenutku radi američka administracija”, rekao je Plenković, dodavši da Orban “nije protiv jačanja Europske unije”.

BESKRAJNI DAN Plenković se opet nije mogao suzdržati od samohvale

Putin pak je naglasio da neće odustati od “svog” teritorija.

“Moramo se pridržavati temeljnog međunarodnog prava. Prepuštanjem teritorija agresoru bi stvorilo presedan i za dvije, pet, deset… godina netko drugi može pokušati slično. O tome smo također razgovarali”, rekao je.

“I, ono što je jučer dogovoreno, srušeni su svi tabui – dogovori o obrani, o klauzuli koji određuje kako će se financirati obrana… Tako nešto nikad nismo čuli i ono jučer bila je prekretnica. Države članice EU-a ne samo da su osvijestile potrebu za jačanjem obrane nego i povukle korake koji će snažno krenuti u tom smjeru”, istaknuo je.

Komentirao je i razgovor s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

“Nazvao sam ga kako bih pitao što misli o usvojenim zaključcima i vidjeli da obojica ostajemo na principijelnim pozicijama. Stajališta su nam poprilično udaljena oko ruske agresije na Ukrajinu, a bilo bi čudno da nisu nakon ove tri godine“, rekao je Plenković.

Plenković i Milanović su telefonski su razgovarali u srijedu, uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća na kojem su donesene važne odluke o jačanju europske obrane i o potpori Ukrajini.

“Ja sam ga nazvao telefonom, pojasnio što mi mislimo o prijedlogu zaključka koji je jučer usvojen. Htio sam vidjeti ima li eventualno nekih rezervi na neke od tih zaključaka. Iz onoga što smo razgovarali vidi se da svatko od nas stoji na svojim principijelnim pozicijama, ali nismo došli u poziciju da bi bilo nešto u tim zaključcima što bi bilo sporno da ih mi ne prihvaćamo”, rekao je Plenković.

Čelnici država članica podržali su u četvrtak prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama.

UVIJEK SVE NAJ, NAJ Plenković: ‘Gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara novi fond za obranu…’