Izvješće pučke pravobraniteljice za prošlu godinu objavljeno je ovih dana.
Ta je informacija očito zatekla premijera Andreja Plenkovića. Naime, na pitanje novinara rekao je da to nije tema, pitajući “koga to briga”.
No, sporno je i to što se Vlada nije očitovala na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, a sada je stiglo i ono za prošlu godinu. Koliko je ono bitno, i to već samo u segmentu prava starijih osoba, govori i niz podataka koji se u izvješću obrađuju, piše mirovina.hr.
Raširena diskriminacija i siromaštvo starijih osoba
Prava i socijalna sigurnost starijih, mirovinsko osiguranje, stanje u domovima umirovljenika te nasilje i diskriminacija starijih samo su dio tih tema. Da umirovljenici grcaju u siromaštvu, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je već upozoravala.
Uz analize i nadzore koje obavlja pravobraniteljica, izvješće donosi i pritužbe građana, kao i službene preporuke ministarstvima o tome što treba mijenjati kako bi se unaprijedila prava raznih kategorija građana u Hrvatskoj pa tako i onih starijih.
158 preporuka
Izvješće pučke pravobraniteljice sadrži analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i sloboda te o tome izvještava Sabor na temelju zakona. Ono je i poticaj za sustavna poboljšanja, prvenstveno kroz preporuke, kojih je u ovom izvješću 158, a sve to može poslužiti i zakonskim izmjenama.
Šimonović Einwalter već na početku ovogodišnjeg izvješća upozorava da Sabor na plenarnoj sjednici još nije raspravio izvješća za 2022. i 2023. godinu. Uz to, Vlada još nije usvojila mišljenje o izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije ni moguća rasprava na plenarnoj sjednici. Ta činjenica očito je na tragu i premijerove izjave da to nije tema i da to nikoga ne zanima.
“Odgodom rasprave o izvješćima u Hrvatskom saboru, brojni prikupljeni podaci i analize sadržani u
izvješćima za pojedinu godinu gube na relevantnosti, podaci se mijenjaju, a teme razvijaju te donose novi zakonski prijedlozi i strateški dokumenti, bez da se o preporukama temeljenim na ocjeni stanja moglo pravovremeno raspravljati“, navodi Šimonović Einwalter.
I Europska komisija ukazala na zanemarivanje preporuka pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica ukazuje na neprihvatljiv odnos Hrvatskog sabora i Vlade prema njenim izvješćima, a time i problemima na koje građani kontinuirano ukazuju. Suradnja s Vladom, nastavlja uvodno, očituje se u provedbi preporuka iz izvješća pučke pravobraniteljice, prihvaćanju mišljenja u savjetovanjima oko zakonskih prijedloga, odgovaranju pri provođenju ispitnih postupaka i provedbi mjera u predmetima te u odgovaranju na upite za doprinose za izradu izvješća.
Europska komisija je u posljednja tri izvješća o vladavini prava dala preporuku Hrvatskoj da unaprijedi provedbu preporuka pučke pravobraniteljice.
Komentari na 50 zakona i drugih propisa
Velika većina prijedloga iz mišljenja pučke pravobraniteljice u javnim savjetovanjima, što je u 2024. godini uključivalo detaljne komentare na 50 zakona i drugih propisa te strateških dokumenata, nije prihvaćena ili je primljena na znanje. Komentari su išli za ostvarenjem javnog interesa, vladavine prava, ljudskih prava i jednakosti, često temeljeni na uočenom u postupanju po pritužbama građana. Stoga je njihovim neprihvaćanjem u značajnoj mjeri propuštena prilika unaprjeđenja zaštite prava građana, zaključuje, između ostalog, Tena Šimonović Einwalter.
Zajednički nazivnik im je siromaštvo, za koje već uvodno pravobraniteljica zaključuje da najviše pogađa – upravo starije, piše mirovina.hr.
Komentari