Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji donosi ključnu novinu, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, no neće biti u punom iznosu već će ovisiti o godinama radnog staža.

“Unaprjeđujemo prava umirovljenika, jačamo pravednost i održivost mirovinskog sustava i činimo važne korake prema sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve umirovljenike”, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Cilj je povećati mirovine i adekvatnost mirovina, da sveukupna prosječna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura, smanjujemo razlike u mirovinama, omogućujemo veću participaciju umirovljenika na tržištu rada,   naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

“Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) se ne tiče samo milijun i 230.000 umirovljenika nego se odnosi i na sve osiguranike, kojih je milijun i 756.000”, naglasio je Piletić.

STAROSNE MIROVINE Prosjek penzija je između 329 i 939 eura. Evo o čemu taj iznos ovisi

Nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje 

Zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, staža majkama, što će predstavljati povećanje mirovine budućim korisnicima u prosjeku od tri posto za svako dijete, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, tj ukida uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina.

Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka

Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine. Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.

“Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen”, naveo je ministar Piletić.

USKLAĐIVANJE PENZIJA Saborske mirovine porasle 66 eura, a ‘običnih smrtnika’ sramotna 43 centa

Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.

“Aktualna vrijednost mirovine za najniže mirovine iznosit će 106 posto”, dodao je.

Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida  rada.  Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi.

“Omogućavamo i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačavamo korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima”, naveo je ministar.

Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto.

Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008., kada je uvedena u mirovinski sustav.